Nova Evropa

balo je da Demokratska stranka onda prekine s Pribićevićem. Ali to nažalost mije učinjeno, pa je tako bila promašena prilika da se stvori jedna Jaka jugoslavenska demokratska orSanizacija, s ičestvovanjem velikog i boljes dijela Hrvata, u koju su se onda polagšale tolike nade,

Jedini praktični zaključak Kongresa bio je da će se neki Hrvati, pokretači Kongresa, kandidovati idućih izbora — koji su bili nakom mekoliko mjeseci — pa da će se, budu li izabrani, priključiti Demokratskoj stranci koja je imala da obračuna s Pribićevićem, Medjutim Код tih izbora, kandidati Hrvati — Kongresisti, kao Dr. Tomljenović i Dr, Smodlaka, nisu našli očekivanu potporu kod vodja Demokratske i Zemljoradničke stranke svojih saveznika iz KonsSresa. Ne samo to, već baš maproftiv, obje su im stranke, u kojima su prcevladale struje protivne Kongresu, postavile protukanmdidate, za koje su u ime stranačke discipline glasovale i pristaše 88. Davidovića i J. Jovanovića. Pošto su tako Dr. Smodlaka i njegovi drugovi bili ostavljeni na cjedilu, nijedan Нгуа!Kongresista nije bio izabran, te je uslijed toga bila zakopana ideja zajedničke organizacije opozicionoS hrvatskog Sradjanstva sa srpskim strankama. Tako je svršila s konačnim neuspjehom akcija upućena ma Zagrebačkom Kongresu. Dr. Smodlaka i nješovi drugovi ostali su vjerni idejama vodiljama kongresa, ali svi njihovi kasniji napori da predobiju Hrvate za akciju u tom pravcu ostali su uzaludni. Iz ovoša se razabira da Dr. Smodlaka nije kriv neuspjehu Zagrebačkos Kongresa, već da je tu prije njemu bilo učinjeno krivo.

Ulazak Dr. Smodlake u diplomatsku službu nije imao nikakva uticaja na uspjeh Zagrebačkog Kongresa, Dr. Smodlaka postao je poslanik krajem бофпе 1923.e, to jest punu godinu poslije Zagrebačkog Kongresa, a šest mjeseci poslije opisanih izbora koji su zapečatili sudbinu kongresne politike. Dr, Smodlaka se primio. mjesta poslanika tek kad se uvjerio da mu je onemogućem uspješan politički rad u suglasju s пјеgovim mačelima. Njemu je mjesto poslanika na strani bilo i prije toga više puta stavljeno u izgled, ali on da se nije htio primiti dok gSod je vjerovao da inače može bolje poslužiti općoj stvari, Tako je odbio i mjesto poslanika u Londonu, koje mu je bilo šodine 1929.e formalno ponudjeno od ministra Dra. Trumbića, po nalogu ministra predsjednika Protića. Dr. Smodlalka je dobio mjesto poslanika pri Vatikanu bez ikakvih političkih protuuslugča. On mije nikad primio nikakvu političku službu u Jugoslaviji samo zato što nije htio da dodje u sukob sa svojim uvjerenjem, a primio se samo nepolitičkih položaja delegata na Konferenciji Mira i poslanika na strani, gdje toga sukoba mije moglo da bude. On nije nikad služio velikosrpskoj politici, a najmanje u diplomatskoj službi. Nje-

176