Nova Evropa

=

Cemu nas uči sudbina Ceškoslovačke.

Sudbina Češkoslovačke je riješena; ali svako razuman može lako predvidjeti, da će doći na red slični problemi i na drugim stranama, a maročito po manjim zemljama. Jer su veliki narodi uvijek rješavali adese malih naroda — kadgod su uspijevali da svoje raspre, u vezi i bez veze sa malima, izravnaju — na račun malhh. Treba stoga sudbina Češkoslovačke da potakne na razmišljanje svakog poliličara i gradjanina Poljske, Rumunije, Jugoslavije, pa i ostalih malih narod4 ı država. Ali, da se dodje do tačnih i logičnih zaključaka, potrebno je čuvati se od predrasuda, sentimentalnosti, i simpaнја i antipatija, a držati se poglavito činjenica. Ovo je utoliko teže što treba da budemo sudije dogadjajima u kojima smo i sami učestvovali. Zadjimo odmah u srž stvari. |

Ko je stvorio Adolfa Hitlera? —: osjećaj potčinjenosti: Stvaraoci Versajskog Ugovora išli su zatim, da za dogledno vrijeme uzdrže mjemački narod n vojničkoj ı privrednoj :potčinjenosti. Francuska, nakon strašnog ratnog iskustva, htjela Je da — po mogućnosti — za sva vremena slomi Njemačku na kopnu; a Velika Britanija, da je za sva vremena slomi na moru. Njemački marod osJetio je svu težinu ipotčinjenosti u koju je stavljen, a Adolf Hitler uspio je da formulira taj narodni osjećaj, i zato je sav narod pošao za njim, ı dao mu onu. snagu — za zlo ili dobro — kojom on danas raspolaže. Versajski Ugovor bio je diktat: pobjedjenom protivmiku nije data prilika da sjedme za isti sto sa pobjednicima, ite da s njima ugovara i pregovara na temelju Valzonovih tačaka, prihvaćenih od obiju strana. Poshje se Njemačku optuživalo sa kršenja potpisanog ugovora. Ali je ona odgovorila, da diktat nije ugovor, i da je ugovor svet samo onda kada obe strane na nj dobrovoljno pristanu.

Ovdje, kao da čujem prigovor: »Alli, da je Njemačka pobijedila, kakav bi tek ona mirovni ugovor bila izdiktirala!« Taj prigovor i ima i nema mjesta. Ima ga utoliko, što bi Njemačka, besumnje, bila nametnula pobijedjenima još teži ugovor o miru mego što su ga pobjednici nametnuli njoj. Ali nema mjesta kada znamo i utvrdimo, da su Antanta i Amerika vodile rat za pobiedu pravde i demokracije, za načelo samoopredjeljenja — po kojem пе može biti vlasti bez pristanka vladanih: ratovale, da učine kraj svim ratovima, te da se ne kažnjavaju marodi zbog samovolje njihovih vlastodržaca. Pobjeda Antante i Amerike imala je da stvori

345