Nova Evropa
objavile su ove godine. i knjigu pisca ovih redaka, pod naslovom »Colloqui con Guglielmo Ferrero Seguti dalle grandi pagine« (1939); to su razgovori Bogdana Radice sa Guljelmom Fererom, koji iznose postanak i razvoj Fererove misli, kao i razvoj njegova Života, a uz to izbor iz najboljih Fererovih spis4. Talijanska književnost u emigraciji bilježi i pojavu jedne važne knjige Zanetija (Armando Zanetti): »II Nemico«, koja raspravlja o problemu odnosa pojedinca prema državi.
Duh talijanske kulture, medjutim, danas je u znaku prevlasti fašističkog političkog sistema, koja obiluje političkom, pravnom, socijalnom, i lijepom književnošću. Ali nju narod ne osjeća u dubini, Jer nema prave spone ni veze izmedju te literature na površini i raspoloženja koje vlada u dubini. Najplodniji pisac ove literature na površini Je sam (С. Musolini. Medjutim, zabranjena djela čitaju se ı u Italiji više nego Što se misli, pa je Silone — nakon svog napuštanja komunizma — postao danas jedan od najomiljenijih pisaca one Italije koja čita krišom. Sam Kroče doživljava mnoga izdanja svojih političko-filozofskih djela, kojima kritikuje totalitarne doktrine, mada direktno ne govori o fašizmu. Sve su to dokazi da ima i jedna Italija koja traži svoju kul turu izvan površine, u dubini. Pisac površine danas je svakako Gjovani Papini, koji najadekvatnije izražava osjećaje ı raspoloženja Italije koja se vidi; on je njezin prorok + njezin tumač. Njegova slava .— Ре smrti Danuncija i Pirandela — danas je najveća. Bontempeli ostaje postrani zbog svoga političkog držanja. Marineti se ne uzima odviše ozbiljno. Ardengo Sofići ne daje ništa, osim svojih invektiva protiv Francuske. Smisao talijanske kulture ostaje u njenoj misli; i tu, u samoj Italiji, Benedeto Kroče ostaje uvijek prvak i prorok. Van Italije, Guljelmo Ferero, Karlo Slorca, Gaetano Salvemini, Frančesko Niti, svakako su ом talijanske političke misli, njezine istorijografije i njezine kulture. Njihova djela, skupa sa djelima Kročea, ostaju za sutrašnju Italiju ono što su djela Macinija i Gjobertija predstavljala za novu Italiju 1848. Tu će buduće generacije crpsti smisao talijanske istorije i talijanske vječne drame, OJ se odigrava. u dubini talijanske svijesti.
Bogdan Кааса.