Nova Evropa
znici su na ove optužbe odgovarali, da se je ipak talijanski uvoz znafno povećao otkako je izbio rat, i da su oni bili veoma obzirni baš prema Italiji, tako da je to izazvalo nezadovoljstvo ostalih neutralaca pogodjenih blokadom. »Times« je objašnjavao, da je samo: uslijed geografskog poloŽaja Apeninskog Poluotoka Italija bila jedina velesila kojoj je cjelokupna spoljna pomorska trgovina podvrgavana kontroli. Ali baš u tome i jeste veliki cilj, za kojim ide Italija: da oslobodi »rimsko more«, kako se ono zvalo u starom vijeku, od svakog tudjeg gospodstva, te da Sa pretvori u »mare nostrum« Fašističkog Imperija. Saveznička kontrola je, pisali su talijanski listovi, najočiglednije pokazala, da je za prestiž i za puna suverena prava velesile nemoguć Dpoložaj u kome se nalazi Italija, i iz kojega se ona mora osloboditi.
Nakon objave prvog izvještaja o blokadi, priredjivane su tjedan dana po cijeloj Italiji protusavezničke demonstracije fašističke omladine, pod vodjstvom funkcijonara Stranke, a pod geslom oslobadjanja Sredozemnosg Mora. To je bio jasan znak, da se približava intervencija. Onda su došli letaci, najprije samo sa citatima iz govora Čemberlena, kojima je priznao pun poraz Saveznik4 u ratu u Norveškoj, što je imalo da služi kao očit dokaz slabosti velikih demokracij4. Zatim su se pojavljivali svaki dan novi letaci, a pored toga započela je oštra kampanja štampe za »prirodne aspiracije«. Iza toga redjale su se beskonačne izjave svih mogućih organizacija, ustanova4, i korporaciji, koje su sve tražile intervenciju, čime se htjelo zahtjevima dati plebiscitarni značaj. Tako se je Italija duhovno зргеmala za rat.
Intervencijonistička kampanja započela je 11. таја prvim izvještajem o štetama blokade, a završena je 9. juna, dan prije Musolinijeva govora, drugim, dopunskim izvještajem po istom predmetu. Na ovim optužbama razvila se cjelokupna propaganda za stupanje Italije u rat. Drugi izvještaj polemizira sa odgovorima Saveznik4 i ne spominje posljednje pregovore, koje su Italijani prekinuli; a onda dolazi do sljedećeg političkog zaključka: »Zaustavljanje brodova, vraćanje u kontrolne luke, sekvestriranje robe, poštanska cenzura, zabrane izvoza, talijanskom su narodu jasno i osjetljivo pokazali, da se u postojećem stanju Sre-
205