Nova Evropa

orgijali Lukul, Mesalina, obesna Agripina i zločesti Neron, — knez Bilov je, prelistavajući u svojoj glavi uspomene iz svoje blistave diplomatske karijere, prvi put u Муоб osetio, koliko su zemaljske počasti ništavne i prolazne. Poznat na daleko sa svoje slabosti za mondenskim životom, on je sada, snabdeven zlatom kao kakav indijski radža, vrlo gostoljubivo otvorio širom vrata svojih salon4, kako zvanim tako i nezvanim gostima. I kao nekada, u doba Agripine, i ovoga puta vila Malta zablistala je sva, sa svojim vrtovima, u raskošnoj svetlosti. Priznat kao velik erudit, osobito u citiranju klasičnih pesnik4, Bilov se i sada služio svim sredstvima, da uveri talijanske političare i javne radenike: da je interes Italije, da do kraja Rata ostane пештапота ...

Bilov је vrlo pravilno shvatio hitnost i važnost svoje misije, pa ni jednu sekundu nije traćio na izlišno cenkanje. Čim se prvi put pojavio na Konzulti, on je odmah povukao gOtoOvO krajnju granicu teritorijalnih ustupaka Italiji od strane Austro-Ugarske. Nije uspeo, jer u svojoj akciji nije imao podrške ni od Beča ni од Вешта. Ма Вајрјаси, Berhtold i Burijan su tvrdoglavo branili svaku stopu tih ustupaka; a u Vilhelmštrase, Betman i Jagov čvrsto su verovali, da Italija ni u kojem slučaju neće ući u akciju. Do tih pogrešnih zaključaka Betman i Jagov došli su blagodareći netačnim izveštajima svoga ljubimca Flotova. Ovaj, naime, zadržavajući i dalje titulu Nemačkog Ambasadora u Rimu, imao je dozvolu da se povuče u Napulj na neodredjeno odsustvo; ali je i otuda podnosio izveštaje, koji su išli potpuno u raskorak s izveštajima Bilova. Tek u mesecu martu 1915 shvatili su Beč i Berlin ozbiljno Bilovljevo zapomaganje; ali je već bilo dockan. Italija je koncem aprila Javno pristupila Antanti... | Božin Simić.

21