Nova Evropa

niji, u:: godinama izmedju Кехојнеје::- Gradjanskog Rata, politički su:romani: bave se agramim: preblemom,- Кот stičkim i anarhističkim pokretima: u Kataloniji, i pobunom andaluzijskih rudara; ali lica. u njima nisu nikada tek. govornici izvjesnih nazor43 ili litke-koje ilustrirajuzneka mišljenja: problemi nastaju u njihovim: dušama i tijelima., pa budući da su to:istinski ljudi, javljaju se:i smetnje i sukobi izmedju različitih njihovih interesa i sklonosti, i nesklad izmedju njihova dielovanja + vjerovanja. 'Te::su potpuni ljudi, kakvi nikad nisu bili junaci Hekslijevih romana; koji su :ebuzeti samo jednom stranom životnog iskustva; oni: vole, uživaju u; jelu, pošteno rade, prepiru se:o politici, bore:se za svoja uvjerenja, i traže za svoje djelovanje neku trajniju bazu nego što su predrasude, impulzi, il trenutni lični interesi. Ove se akcije često, naravno, med jusobno' tarui 'sukobljuju; ali Bets iznosi, kako problem, da se postigne mjera pristojmog Života, Zahtijeva održavanje ravnoteže izmedju ovih različitih kompo-

nenata, — problem koji se Палоца ne može riješiti jednom ·

za svagda.

Isto naglašavanje Stvari osjeća se i u romanu Grahama Grina »The Power and the Glory«e (»Snaga i slava), istoriji jednog meksičkog svećenika, kojemu zakoni njegove zemlje ne dopuštaju da slijedi svoj poziv. Kao: Betsa, i Grma zanimaju medjusobni odnosi ljudi unutar iste zajednice; а је po njegovu mišljenju primatno pitanje, od kojega uveliko zavisi i ono prvo 6 medjusobnim ljudskim odnosima, pitanje odnosa ljudi prema Bogu. Bog je isto toliko glavno:}lice ovog romana, kao što je na slikama Bleka (Blake), a. zaključak je u tome: da se čovjeka ne može potpuno shvatiti odijeljeno od Boga: Nije medjutim puki slučaj, da i Bčts i Grin opisuju radnju uzbudljivo, kao u kakvom. pustolovnom romanu. Jer; ako se ljudska duša: razotkriva najbolje monologom, medyjusobni ljudski odnosi postaju jasniji jedino u akcijama. Osim toga, prikazujući svoja lica s pomoću akcija koje vrše, a пе jednostavno: opisujući ih, romanopisac izbjegava potrebu da o njima izriče svoj sud. Obojica, i Betsi Grin, vrlo su kritične prirode, ali glavni poticaj za svoja djela nalaze:*= čini se u želji ne da sude, već.da shvate. . fa

U tom nastojanju, da pokažu sve strane ljudskog iskustva, ·:današnji pripovjedači vraćaju sč tradiciji velikih

102.