Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

120

LXI sednica 9. juna 1921. godine

krivice i postupak propisuje naročiti zakon. Sve ostale krivice vojnika, podoficira i oficira sude redovni sudovi". Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Lazić. Vojislav Lazić: Ja i moji drugovi podneli smo predlog za izmenu ovoga člana zato, što dosadanjim radom i dosadanjom praksom, kako je postojala, utvrdjeno je, da vojni sudovi ovakovi kakovi su danas i kakovi će u budućnosti postojati, preinači. 120. i 121., ne daju dovoljno garancije, da će krivice vojnika i oficira biti sudjene onako, kao što bi to trebalo i kao što pravda zahteva. Često puta se dešava, da vojnici leže u pritvorima po godinu i dve, a njihove se krivice ne okončavaju zato, Što su ti vojni sudovi po svome ustrojstvu nekako tako nezgodno ustrojeni, da oni rade vrlo sporo, vrlo oteščano i za takav rad koji se oteže u nedogled, nikom ne mogu da odgovaraju. Drugo zbog čega je potrebno da samo čisto unutarnje vojničke stvari sude vojni sudovi onoliko koliko se odnose na disciplinu i unutarnji red u vojsci a sve druge krivice koje proistiću iz materijalnog stanja da te krivice predju na gradjanske sudove i zato smo mi i kazali da samo vojničke čisto unutrašnje stvari sude vojni sudovi a sve ostale krivice, naročito krivice materijalne prirode, sude redovni gradjanski sudovi. Do sada je, a naročito u ovom ratnom vremenu bilo prilike da su pojedini oficiri ili vojni činovnici činili razne materijalne zloupotrebe prema državi i za te krivice neki nisu nikako došli pod sud a neki i ako su došli, to je opet svršeno na takav način, da niko nije bio osudjen, jer takvo je u opšte uredjenje vojničko, da na kraju krajeva od te odgovornosti ne bude ništa. Jer sude oficiri koji te krivice možda i nepoznaju potpuno sa pravne strane i odgovornost onih koji treba da odgovaraju a često puta, razume se, ceni se i onako, sa čisto vojničke strane: veli se, on je bio dobar oficir, učinio je uslugu državi ovde ili onde svojom komandom, pa da mu se za ovo progleda kroz prste i da zato ne odgovara. Mi stojimo na tome stanovištu da samo te čisto unutrašnje stvari, što se tiču discipline i reda u vojsci, sude vojni sudovi a sve ostale krivice prenesu na gradjanske sudove. Molim da se naš predlog usvoji i da se član 120. zameni stilizacijom koju smo mi predložili. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Pošto se niko ne javlja za reč, stavljam ovaj predlog na glasanje. Gospoda koja su za ovaj predlog g. Voje Laziča i drugova, neka izvole ustati. (Manjina ustaje). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Izvestilac D-r Laza Matkovič: Kod čl. 121. postoji predlog g. dr-a Momčila Ivanića i drugova da se taj član zameni ovakvim tekstom: Vojnicima i oficirima pod zastavom za vojne i političke krivice sude vojni sudovi. Po presudama vojnih sudova rešava Kasacioni Sud u poslednjem stepenu. Za obične krivice vojnicima i oficirima pod zastavom sude redovni sudovi. Za vojne sudove važe odredbe čl. 112. a, b, v i g. Predsednik D-r M. Ninčić: Pošto se niko ne javlja za reč, ja ću staviti na glasanje ovaj predlog g. D-ra Ivanića. Gospoda koja su za to da se ovaj predlog primi neka izvole ustati. (Manjina ustaje). Objavljujem da je ovaj predlog odbačen. Izvestilac D-r Laza Markovič: Kod odeljka o vojsci postoji predlog socijal-demokratskog kluba, da se svi članovi toga odeljka zamene ovim članovima: Član 1. Svaki sposoban gradjanin dužan je služiti Narodnoj Odbrani prema odredbama zakona. Ustrojstvo i veličina Narodne Odbrane propisuje se zakonom prema

demokratskim načelima. Koliko će iznositi kadri Narodne Odbrane odredjuje se svake godine budžetom. Član 2. U Narodnoj Odbrani je svaka služba pristupna svakom sposobnom članu. Član 3. Potreban kadar postavlja se od lica, koja su za ovu službu izobražena i koja dobrovoljno služe. Član 4. Za članove Narodne Odbrane nadležni su redovni, gadjanski sudovi. Izuzeti su od toga samo čisto disciplinarne stvari za koje važe propisi prema posebnom zakonu. Član 5. Za održanje unutrašnjeg reda Narodna Odbrana može se pozvati jedino odlukom Narodne Skupštine. Član 6. Da se usvoji član 124. predloženog nacrta. Predsednik D-r M« Ninčić: Ima reč g. Kristan. Edbin Kristan: Ja znam, gospodo, da ćete Vi sve to odbaciti i neću mnogo trošiti reči, samo ću da naglasim naše stanovište sa par reći. Pa jeste, to je badava sve govoriti, jer su gospoda unapred znala kako će glasati. Mi stojimo na stanovištu Narodne Odbrane u mesto stajaće vojske iz dva važna razloga. Prvo, što se vojska ovakva kakva jeste, može zloupotrebljavati i često se zloupotrebljava za gušenje narodnih prava. Drugo u slučaju kad zbilja treba braniti narod i Domovinu, jedna Narodna Odbrana sastavljena po demokratskom principu u kojoj svaki pojedini član zna zašto vrši svoju dužnost, mnogo efikasnije će vršiti tu dužnost od jedne mašinerije kakva je danas stalna stajaća vojska. Utvrdjeno je to gospodo, praksom i istorijom, i ako bi gospodi bilo zbilja stalo do toga, da imaju jednu organizaciju za odbranu domovine, oni treba da prihvate taj naš predlog. Ali mi vidimo da je gospodi iz većine mnogo više stalo do toga, da sa jednom organizacijom vojne prirode povećaju žandarmeriju koja može poslužiti Vladi nego li da povećaju odbranu same Domovine. Zato sam ja uveren da ćete vi sve naše predloge odbaciti. Ja vam velim da ćemo mi na tome ustrajati i da ćemo na tome raditi sve dotle, dokle ne übedimo naš narod i većinu, da će zabaciti ovu zastarelu antikvarnu instituciju stajaću vojsku i prihvatiti moderan način vojske Narodne Odbrane. M, Ninčić: Pošto se niko ne javlja za reč, stavljam na glasanje. Gospoda, koja su zato da se ovaj amandman primi, neka izvole ustati. (Manjina ustaje). Objavljujem, da je ovaj amandman odbačen. Pavle Hndjelić: Ja sam kod čl. 120. spremio i napisao jedan predlog i molim Ustavni Odbor da ga usvoji. Predlažem da se u stavu drugom čl. 120 reči „vojni apelacioni sud" izbriše, a „stalnost prvostepenih sudova regulisaće se zakonom" izostavi. U trećem stavu da se u četvrtom redu ozgo od reči „sudija" pa sve do kraja izostavi. A da se doda nov četvrti stav koji glasi: „Vojne apelacione sudije postavljaju se i popunjavaju kandidatima pravnicima iz vojske izabranim po zakonu od Vojnog generalštaba i Kasacionog Suda. Prvostepene vojne sudije postavljaju se i popunjavaju kandidatima iz vojske izabranim po mogućstvu pravnicima i po zakonu od Apelacionog Vojnog Suda i Kasacionog Suda. Presude v >jnih sudova rasmatra u poslednjem stepenu Kasacioni Sud. Uostalom za vojne sudove i sudije važi gradjanski zakon o sudovima i sudijama u koliko drugi zakon nije drukčije naredjivao. Ovim izmenama i dopunama hteo