Čovjek

(620

i neistinite, jer su i učenjaci i obretfnici i umjetnici i filozofi i pjesnici i utemeljitelji religija, jednom riječi svi velikani svijeta, dostigli neobične uspjehe u svom radu samo tako, što su radili i mučili se i frudili i ustrajali uza sve patnje i nevolje života više, mnogo više i jače nego li drugsi ljudi. Nijesu uspjesi u živofu nikada stajali u razmjeri sa talentom i prirodnim darovima, već jedino sa voljom, energijom, ustrajnošću i postojanim radom. Ko je više radio, taj je više i uradio. Ko je najviše radio, taj je najviše i uradio. Kada su рtali Newtona, kako je uspio da otkrije 10like prirodne zakone, on je odgovorio, da je do njih došao samo fako što je neprestano, gotovo dan i noć, dugo i dugo mislio i mislio, jakim pouzdanjem, voljom i energijom. Tako su odgovarali svi veliki umovi. Rad i volja, postojani rad i željezna volja, napraviše od običnih ljudi genija. Dobro je rekao Emerson, da svaki čovjek u sebi nosi klica genija. A tu klicu svak može razviti ustrajnim radom, voljom i postojanošćit.

Mnogi, jer u sebi lijeni i mlitavi, vele da su bijeda, siromaštvo i nevolje života