Архив УНС — Село

ijeg kvaliteta. Pritom treba voditi računa da se prvenstveno ide za boljim kvalitetom, a tek onda za količinom priplodnih grla. To je omogućeno i time što se prema zadacima proizvodnje stoke na državnim dobrima u 1948 godini, gajenje stoke djeli na proizvodnju stoke za tov koju treba nakon tovljenja prodati i na podizanje priplodnog materijala. Pitanje mehanizacije glavnih radova u poljoprivrednoj proizvodnjc tjesno je povezano sa opštim pitanjem unapređenja državnih poljoprvirednih dobara u 1948 godini i dalje. Bez sve veće mehanizacije nije moguće ni zamisliti pravilan i brz razvitak proizvodnji na državnom sektoru. Dosadašnji stepen mehanizacije ukazuje na neravnomjernosti koje u tom pogledu postoje i, što je još gore, па najniži stepen mehanizacije baš na državnim dobrima AP Vojvodine koja je naše najvažnije žitorodno područje i gdje je u najvećoj mjeri moguće da se sprovede mehanizacija poljoprivredne proizvodnje. Cinjenica da državna poljoprivredna dobra, naročito ona u Vojvodini, nisu raspolagala sa dovoljnim brojem mašina svakako je posljedica neshvatanja njihove važnosti. U nekim narodnim republikama uglavnom je postojala orijentacija da mašinsko-traktorske stanice prave ugovore sa državnim dobrima i obrađuju im zemlju. Slijedeća tabela pokazuje odnos broja traktora prema obradivoj površini uopšte i oraničnoj površini napose.

14

Na 1 traktor Na 1 traktor broj ha polj. oranične površine površine Savezna dobra 249 155 NR Srbija 303 206 AP Vojvodina 345 283 NR Hrvatska 259 143 NR Slovenija 530 201 NR Bosna i Herceg. 317 171 NR Makedonija 670 227 NR Crna Gora — —