Архив УНС — Село

га poboljsanje produktivnosti rada u poljoprivređi, za povećanje poljoprivredne produkcije. Ona treba, dalje, da budu primjer primenjivanja naučnih ispitivanja i naučnih metoda u poljopnvredi. Ona treba da pokažu prednosti planske poljoprivrede u poređenju sa anarhičnom kapitaiističkom ili razdrobljenom sitnosopstvemčkom poljoprivredom. Опа isto tako treba da budv primjer stalne borbe za poboljšanje kvaliteta poljoprivredne produkcije selekcijom, semenogojstvom, naučnom analizom itd. Опа treba, dalje. da budu primjer povezivanja sa gradom i radničkim naseljima putera snabdjevanja istih poljoprivrednim artiklima u skladu sa planom potreba gradova i naselja. Istovremeno treb. da bude upravo državni sektor u poljoprivredi primer brige za kulturno pođizanje i vaspitavanje svojih kadrova i radnikv uopšte". Kroz sve zadatke koji se postavljaju pred državni sekto; u poljoprivredi jasno su određeni linija i pravac njihovoga razvojk • da pored zemljoradničkog zadrugarstva i kroz zadrugarstvo državna poljoprivredna dobra postanu moćna poluga za unapreienje naše poljoprivrede uopšte. Zadaci koji pred dobrima stojo u toku 1948 godine sastavni su dio opštih zadataka njihovog pianskog razvoja, sa jasno određenim mjestom koje опа treba da zauzme u našoj poljoprivredi. Pored svih ostalih neriješenih pitanja u organizaciji, u smjen rada itd., u dosadašnjim slabostima ističe se jedno krupno neriješeno pitanje od koga zavisi uspjeh u radu dobara, a prema tome i izvršenje zadataka u toku 1948 gođine. To je pitanje radnika па državnim poljoprivrednim dobrima kome nadležm organi državne uprave a ponajmanje odgovorna rukovodstv državnih poijoprivrednih dobara dosada nisu poklanjala dovoljnc pažnje. Tu se zapravo postavlja pitanje stalnih poljoprivredni;. radnika i pitanje sezonskih radnika. Nesrazmjer koji postoji u broju radnih dana koje daju stalni i sezonski radnici prevelik je i obelježje je ostataka starih кар;talističkih odnosa u na.- r oj poljoprivredi. Tako, na primjer, ns saveznim đobrima, samo u ratarskoj grani, stalni radnici su u toku prošle godine dali 1 0.360 radnih dana, a sezonski 845.404. Na državnim poljoprivred im dobrima NR Hrvatske stalni radniLi dali su 83.820 radnih ćana, a sezonski 435.081 radnih dana Takav, ili približno sličan, je odnos u voćarstvu i vinogradarstvu. dok je u stočarstvu mnogo povoljniji. Naravno da pitanje pcboljšanja odnosa u upotrebi stalne i sezonske radne snage niie. iako lako i da se ne može brzo riješiti. Međutim, državna poljoprivredna dobra moraju se orijentisati na to da se ovaj odnoS poboljša u korist stalnih rađnika. U tom smislu je potrebno

18