Архив УНС — Стари листови — Бивша Југославија

TEMELJNA NAČELA HRV. STAROKATOLIČKE CRKVE

Nalazimo potrebnim, da odmah u prvom broju, osim ostalog gradiva, donesemo i glavnija načela Staro-batoličke Crkve. To naročito stoga, što danas još ima mnogo onih, koji stvaraju sasvim krive zaključke o ovoj našoj narodnoj Crkvi, a sve na temelju njihove skrajne neupućenosti i površnosti. Nadamo se zato, da će ovaj izvadak iz knjižice našeg uvaženog g. Nike Petrića, konzuitora za Dalmaciju, koja je prošle godine pod gornjim naslovom izašla, dobro doći svakom onom tko želi da dobije tačne : jasne upute o Staro-katoličkoj Crkvi. Uredništv o.

1. Vjerska načela:

1. Hrvatska Starokatolička Crkva jest vjerska zajednica kršćana-katolika u Kraljevini Jugoslaviji, koji priznaiu jedino Isusa Krista vrhovnim poglavarom i nepogrješivim učiteljem svoje crkve, i zato u svojem vjerovanju ispovijedaju samo one vjerske istine, koje se nalaze od njega objavljene u Evandjelju, preko apoštola u Sv. Pismu i u staroj kršćanskoj predaji. 2. Zakoni i odredbe Isusa Krista i Apoštola ostaju u HSC nepromijenjeni i u tom je crkva internacionalna; dočim zakoni i naredbe crkve mijenjaju se prama duhu i zahtjevima vremena, i u tom je crkva nacionalna, 3. Nauka Vatikanskog Sabora (g. 1870.), da je rimski biskup (papa) po božjoj objavi i odredbi »vrhovni poglavar i nepogriješivi učitelj« cjelokupne Kristove Crkve, nije to nauka Kristova, već ie to nova nauka rimo-katoličke crkve, koja najviše škodi jedinstvu Kristove Crkve. 4. Vidljivi poglavari HSC jesu one starješine, koje postavlja njezina Sinoda, kojoj Sinodi kao vrhovnoj zakonodavnoj, upravnoj i sudačkoj vlasti pripada pravo, da može donašati sve ljudske zakone potrebite za upravu i razvitak Crkve. 5. U duhovnim stvarima vrhovna vlast pripada biskupima, jer oni su zakoniti nasljednici apoštola i njih je »Duh Sveti postavio, da upravljaju crkvom božjom«. (Akt. 20 —28).

11. Crkvena načela:

1. Hrvat. Starokat Crkva, kao neodvisna narodna crkva, ima svoje posebne zakone i uredbe, koje ne moraju biti zajedničke drugim starokatoličkim crkvama. 2. Crkva se upravlja po demokratskim načelima i parlamentarnom sistemu, kako je to predvidjeno u posebnom Ustavu i Poslovniku. U upravi Crkve treba da sudjeluju i svjetovnjaci tako da se isključuje prevlast klerikalizma. 3. Više vjernika jednog mjesta udruženih u vjersku zajednicu sačinjavaju župu, a više župa skupa čine biskupiju. 4. Pojedine župe sakupljene na župskim skupštinama imaju vlastitu samoupravu, tako da one izabiru svoje župnike i samostalno upravljaju crkvenom imovinom, koja je njihovo vlasništvo. U koliko župnici nijesu dovoljno opskrbljeni, župa ih opskrbljuje. 5. Izvršna vlast Sinode jest biskup i Sinodaino Vijeće, a izvršna vlast župskih skupština jest župnik i

župsko vijeće. Njihova prava i dužnosti odredjeni su Ustavom i Poslovnikom.

111. Moralno-etička načela:

1. Crkveni zakoni ne obvezuju vjernike pod smrtni grijeh, već kao i drugi društveni zakoni. 2. U sv. Misi, sakramentima i obredima upotrebljava se živi narodni jezik; a strogo je zabranjeno svako trgovanje sa sv. Misama, sakramentima i oprostima. 3. Ne priznaje se obvezatni celibat (neženstvo) za svećenstvo, jer taj teret nije nametnuo Isus Krist već rimski pape, Nerazriješivost braka u mnogo slučajeva protivi se zdravom razumu, sv. Pismu i socijalnoj pravdi, i zato kod tih slučajeva brak se može razriješiti i nedužna stranka ponovno oženiti. Ženidba ima ne samo vjerski, već i društveni karakter, i zato državi se ne smije nijekati pravo zakonodavstva o valjanosti braka i uredjenju bračnih odnošaja. 5. Obuka malenih, njega bolesnika, te pomaganje sirota i siromaha prije dovodi do savršenstva, mego mnogi pasivni redovničko-samostanski život, koji se smatra nesavremeni i za društvenu zajednicu nekorisnim. IV. Socijalno-narođna načela: 1. Hrvat. Starokat. Crkva nije samo vjerskoetička organizacija, već ona je i sofe i ialrto-rjiarodtia ustanovž', 1 kOIST St! П da čovjeka učini blaženim samo na drugom svijetu, već ona nastoji, da odgoji dobre i čestite ljude, i da ih, u koliko je moguće, učini sretnim i zadovoljnim i na ovom svijetu. 2. Svatko tko hoće da radi ima pravo na nužni dio za opstanak, i u tome svi starokatolici prama svojim silama i mogućnosti treba da ga podpomažu. Izmedju pojedinih vjernika i župa, treba da vlada starokršćanski duh bratstva, tako da imućni i bogati pomažu neimućne i siromahe. 3. Crkveni veleposjedi i svjetovna vlast crkve ne odgovaraju duhu Evandjelja, ni starokršćanskoj predaji, već siromaštvo i poniznost. Lihvarstvo je najstrožije zabranjeno, jer se protivi bitnosti i nauci kršćanstva. 4. U teoriji morala bi biti slobodna crkva u slobodnoj državi, dočim u praksi preporuća se zajednički i harmonički rad oko duševnog, socijalnog i narodnog odgoja i razvitka svih vjernika i državljana. 5. Hrvat. Starokat. Crkva raditi će svim silama na ujedinjenju svih kršćanskih crkava, a na osobiti način raditi će na ujedinjenju istočne i zapadne crkve u našoj državi.

Radi preobilnog materijala naših vanjskih saradnika, izostavili smo skoro sve članke članova naše redakcije , kao i mnogobrojne dopise i izvještaje iz okolnih mjesta. Moleći da nam se ovo uvaži , uznastojat ćemo u dojdućem broju uvrstiti. Uredništvo.

»NOVA ZORA«

Maj