Архив УНС — Стари листови — Бивша Југославија

kolomaca preuzeo je famozni »Kulturbund« i time otkrio pravu svoju fašističku boju. G. Moru je uz pomoć »Kuiturbunda«, uspjelo pokupiti prilično štrajkolomaca, ali ne i dobro kvalifikovanih stolarskih radnika. A g. Moru bili su potrebni baš stručni radnici i tu je bilo težište daljnjeg razvitka uspjeha ili neuspjeha ovog pokreta... Kad su se radnici, na zahtjev g. Mora, odazvali

da predaju alat, on je uvidio, da če ostati bez kvalifikovanih radnika pa je pristao na pregovore. Radnici su dobili povišenje za 0.50 para po satu. Dugo vođena borba završena je uspjehom, ali tek sada treba poduzeti sve, da bi se ova teško stečena tekovina održala. Potrebno je da se radnici pripreme za buduće borbe, kako bi završile još boljim uspjehom.

autor bio učesnik te marokanske ekspedicije. Sender je dao i čitavi niz drugih snažnih djela kao: »Vjerski problemi Meksika«, roman »Sedam crvenih nedjelja« gdje opisuje borbu na Madridskim barikadama«, »Mister Uit u Kantonu« i dr. Zanimljiva su i njegova razmišljanja u tamnici »O. P.« Sva ova kasnija djela Sender je pisao već pod republikom, koja kao što je poznato datira. od aprila 1931 godine ... Republika u suštini nije donijela dubljih promjena u španjoiskome životu, Skoro svi stariji književnici otvoreno podupiru republiku, dok mladi uskoro vide da »republika niti je što dala, niti može dati« ~. Kako izgleda španjolska književnost pod republikom, to ćemo vidjeti u idućem članku.

V. Tu min

Štrajk 1500 tekstilnih radnika i radnica u Oroslavlju

Piše nam jedan naš drug: Oroslavlje je mjestance, koje se nalazi u siromašnom Hrvatskom Zagorju. Kaže se siromašnom zato što su Hrvatski Zagorci polugladni, što Hrvatski Zagorci žive kao stanovnici u pasivnim krajevima. Zašto? Zar je Hrvatsko Zagorje go kamen? Nije.. Ali ima nešto drugo. U Hrvatskom Zagorju ima još mnogo, vrlo mnogo veleposjeda, veleposjeda koji je stečen na dvostruki način: na feudalni i na kapitalistički. Eto. na nrimier u samom Oroslavlju Prpić ima ogroman posjed zemljišta. Teško je reći koliko, jer to obični smrtnici u Oroslavlju ne znaju. Drug, koji mi je baš to objašnjavao, stao je na jedan brežuljak okrenuo se, i pruženom rukom pokazao oko sebe: »To je sve Prpićevo«. Sve, gotovo cijeli horizont gledan s tog brežuljka. U tom istom Hrvatskom Zagorju došlo je upravo na klasičan način do sraštavanja feudalaca i kapitalista. Ili su feudalci postali kapitalisti ili su kapitalisti kupili od gospode grofova ogromne komplekse zemljišta, pa čak i dvorce zajedno sa svim parkovima, tajnim tunelima i bunarima. I tako, na jednom brežuljku vidite dvorac grofa Kulmera, a na drugom tekstilnu fabriku d. d. U samom Oroslavlju ima tri tekstilne fabrike; dvije od njih su novo sagrađene na podnožju Oroslavlja, a na samom brijegu također je jedna fabrika, ali to nije nova zgrada, već pregrađeni plemićki dvorac. U te tri tekstilne tvornice radi 1.500 radnika, mahom sami seljaci iz Oroslavlja i bliže okolice. Od tih radnika pola SiU žene a od svih uposlenih jedna petina su mladići i djevojke ispod 18 godina. Život i rad u tim fabrikama mnogo se ne razlikuje od života i rada kojim su nekad živih zagorski seljacikmetovi; isto kao što se i današnji vlasnici svih tih glavnih dobara, kapitalisti, ne razlikuju od nekadašnjih feudalaca. U suštini ništa se nije izmijenilo za siromašnu raju. Nekoć je seljakkmet radio tri dana sebi, a tri dana gospodiu grofu, a danas, vjerojatno, još i više od tri dana — unuk ili pra-

шшк ovog seljaka-kmeta radi za tvorničara, a manje od tri dana za sebe i svoju porodicu. Ono što se tu izmijenilo to je samo način izrabljivanja siromašnog radnog naroda, 1500 radnika i radnica štrajkuju. Solidarnost je primjerna. Nema toga tko bi bio štrajkolomac. Za hrvatskog Zagorca to je veći nemoral nego übiti nevina čovjeka. Solidarnost;, sloga i volja među radnicima je takova, kako može da bude samo u Oroslavlju. Jer tamo su do sada štrajkovi bili bez ijednog štrajkolomca, i sa uzornom jednodušnošću. To je što se tiče štrajkača-radnika, ali sasvim suprotno tome izgleda vodstvo štrajka. Štrajk vodi HRS. Zbunjenost, neodlučnost, strah i nesnalaženje u klasnoj borbi, ove vrste, pokazalo se u svoj svojoj golotinji kod vođa ovoga štrajka. Već drugi dan štrajka to jest 29. prošlog mjeseca jedan iz vodstva HRS-a, Kršulj, sazvao je skupštinu i na toj skupštini štrajkašima rekao, da su pogriješili što su ušli u štrajk, jer da je to po .nekoj uredbi zabranjeno. I zamislite samo ovu nesmotrenost dao je na glasanje tko je za a tko protiv štrajka, a radnici već dva dana štrajkuju! Da nije valjda mislio, da se prestane štrajkovati ?! Desetog ovog mjeseca došla su trojica od HRS-a iz Zagreba, i to predsjednik Orsag i tajnik Govedić i jedan predstavnik Hrvatskih privatnih činovnika. I oni su održali skupštinu. Govedić je prvi govorio. Reklo bi se: »dobro je govorio«, ali ima nešto u njegovom govoru, što baš nije dobro. A to je: on kaže, da su oni, vođe HRS-a, u Zagrebu riješili, da se čitav ovaj pokret preda komisiji sastavljenoj od po jednog radnika, iednoa poslodavca i iednog pretstavnika vlasti. Ta komisija treba da utvrdi koliko je život poskupio i za toliko bi trebalo povisiti nadnice. Osim toga rečeno je da će vlasti i poslodavci sigurno uvidjeti da radnici imaju pravo, Govedić je rekao, da je uvjeren (!) da će vlast poništiti kaznu koju je izrekla nad povjerenicima zobg vođenja štrajka. (Povjerenici su, naime, kažnjeni sa po Din 340. — neke globe i takse po

Uredbi o minimalnim nadnicama). Od 1.500 radnika na skupštini je bilo prisutno oko 350, Radnici šaputaju: »Eh, da nam je sada Marušić!« ... Đ. š.

Hrs i engleski Trade Union-i

Nakon teške i mučne atmosfere, koja je vladala uslijed krivog blagajničkog izvještaja o saveznoj imovini, nakon vrlo nezgodnog natezanja sa sastavom kandidatske liste nove savezne uprave, glavna godišnja skupština Hrvatskog radničkog saveza završila je sa brzojavnim pozdravom engleskim Trade Unionima. Prama zamisli predlagača taj je brzojavni pozdrav trebao da manifestira protufašističko, ali još više protumafksističko stanovište HRS-a. Ali tu su se gospoda inicijatori ove ideje najteže obrukali. Držimo, da je glavni inicijator te ideje gosp. ing. Košutić i zato najveći dio te bruke ide na njegov račun. Gosp. ing, Košutić bio je skoro punih sedam godina u inozemstvu, pa bi trebao da bude malo bolje informiran o događajima i prilikama u svijetu. Gosp. Košutić bi trebao da znade, da su engleski Trade Unioni, iza ruskih sindikata, najveća svjetska radnička sindikalna klasna organizacija; da su Trade Unioni sastavni dio Amsterdamske sindikalne Internacionale; da u toj Internacionali glavne funkcije (predsjedništvo) obnašaju baš članovi Trade Uniona; da su Trade Unioni glavna podrška engleske Labour Party (Radnička Stranka); da engleski Trade Unioni u svom programu, a u duhu marksističke nauke, imaju dokidanje privatnog vlasništva sredstava za proizvodnju i socijalizaciju glavnih grana privrede; da su engleski Trade Unioni dosada najviše poslali novaca, medicinskog materijala, a i dobrovoljaca španjolskoj republikanskoj vladi pučkog fronta u borbi protiv generala Franca; da su engleski Tra-

de Unioni poduzeli najjaču akciju bojkota japanske robe radi napadaja Japana na Kinu; da engleski Trade Unioni podupiru akciju za ujedinjenje Amsterdamske Sindikalne Internacionale sa moskovskom sindikalnom Internacionalorn; da nije istina, da Trade Unioni »odbijaju svaku saradnju sa marksističkim strankama i organizacijama«, jer je ta saradnja u Engleskoj oduvijek najintimnija. Da je sve to gosp. Košutić znao i o tome pošteno obavijestio skupštinu HRS-a, bila bi hrvatskim radnicima ušteđena ova blamaža pred engleskim radnicima. Međutim, mi vjerujemo, da će hrvatski radnici, organizirani u HRS-u, u buduće biti oprezni i neće se više dati nasamariti od ljudi, koji ih ili iz neznanja ili iz podvale, hoće da sramote i brukaju pred njihovim drugovima radnicima u svijetu. Prema tome narodni pozdrav, koji će hrvatski radnici uputiti svojim engleskim drugovima, kao i drugovima ostalih zemalja, neće više biti manifestacija neznanja ili podvale, već manifestacija zajedničkih interesa i zajedničke borbe za demokraciju, mir, slobodu i kruh.

JOŠ SAMO OVAJ BROJ

ŠALJEMO NA OGLED ONIMA OD KOJIH OČEKUJEMO, DA CB SE NA »NOVI LIST« PRETPLATITI. NA ISTE ADRESE POSLALI SMO, DAKLE, TRI BROJA NAŠEG LISTA. ODAZIV JE BIO IZNAD OČEKIVANJA DOBAR: BROJ PRETPLATNIKA NEPRESTANO KASTE. MEĐUTIM, MNOGI SE DO DANAS NISU ODAZVALI NAŠEM POZIVU, PA NAM NISU POSLALI PRETPLATU, NITI SU PRIMLJENE BROJEVE POVRATILE IDUČI BROJ NAŠEG LISTA NB ČEMO VIŠE SLATI ONIMA, KOJI NITI NAKON PRIMITKA OVOG BROJA NE POŠALJU PRETPLATU. PUČKO SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Započela je sezona raznih kulturnih, naučnih i umjetničkih priredaba. Na svim mjestima grada izlijepljeni su plakati, koji pozivaju na razne priredbe. Tko samo malo pobliže razgleda te plakate, vidjet će, da su sve objavljene priredbe namijenjene samo jednom ograničenom sloju ljudi, ne vodeći računa o velikoj većini zagrebačkog stanovništva, njihovim potrebama i interesima. To ne će nikoga začuditi, jer se ovako radi godinama i godinama, pretpostavljajući unapred, da se zagrebački kulturni život odnosi samo na odabran, socijalno ograničen krug ljudi. Ali među ostalim plakatima nalazimo i velike objave jedne ustanove, koja nosi ponosno im© »Pučko sveučilište«. Pretpostavilo bi se po tome, đa se tu radi o ustanovi, koja ima za-

datak širenja prosvjete u najširim slojevima, širenja nauke i ljudskog znanja kod onih, koji nisu mogli da svrše škole i da steknu opću naobrazbu. Međutim, plakati »Pučkog sveučilišta« i njegov mnogogodišnji rad u praksi dokazuju, da ova ustanova ni ne pomišlja da širi prosvjetu u puku. Izbor tema i način njihove obradbe već po sebi onemogućuju radništvu da prisustvuje predavanjima. Izbor velike većine predavača dokazuje, da se ne radi nipošto o nekim objektivnim naučnim istinama, već o raznim prikazima, diktiranim reakcijom i drugim nastojanjima. Vrijeme, u koje se održavaju predavanja, onemogućuje, povrh toga, i prisustvovanje radnicima i namještenicima. Ukratko, to »Pučko sveučilište« je sve više nego pučko. A sve zajedno samo je jedan od dokaza, da je kultura monopol jednog povlaštenog sloja, da je isticanje važnosti prosvjete samo fraza, dok se u praksi prosvjetni rad provodi onako, kao što radi »Pučko sveučilište«.

Knjige i časopisi

»Delavski lisfcc posta® tjednik »Delavski list«, koji izlazi u Ljubljani, objavljuje u svom posljednjem broju, da će od 10. broja dalje izlaziti svakog tjedna. Mi pozdravljamo ovaj uspjeh i brzi uspon ovog vrijednog radničkog glasila. »Delavski list«, kako j© poznato, zalaže se na svojim stranicama za jedinstvo radničke klase, za samostalnu radničku stranku i za demokratsko rješenje nacionalnog pitanja.

Maksim Gorki: MATI

Koliki je interes za ovo djelo vidi se i po tome, što je sad četvrti put prevedeno na naš jezik. »Mati« Maksima Gorkog izdala je zadruga za izdavanje knjiga »Hrvatska naklada«, koja se od sviju naših izdavačkih poduzeća odlikuje dobrim izborom djela i veoma niskim cijenama. —Djelo ima 378 strana. Povezano finim kartonom stoji 20 dinara, a u prevlaci od umjetne kože stoji 32 din. U istoj nakladi izašle su do sada i ove knjige: Dr. D. Tomašić: Društveni razvitak Hrvata«, 124 strane Din 10.— Dr. M. Mirković: »Održanje seljačkog posjeda«, 116 strana Din. 10.— Poštanina po komadu 1 dinar. Obje ove knjige naučne rasprave interesirati će svakoga, jer su teme aktuelne. Članovi zadruge imaju popust od 20%. Povjerenik ima šestu knjigu besplatno. Narudžbe prima »Hrvatska naklada«, Zagreb, Nikolićeva 14. (Ček. račun broj 46.824.).

IZ UREDNIŠTVA

M. T., Palić. Mnogo nas je obradovalo Vaše srdačno pismo. Molimo Vas, javljajte nam se redovno s prilozima i dopisima. Javite nam, da li dopuštate da Vaš članak »Nove knjige« predamo jednom literarnom listu ili časopisu. O Vaillant-Couturieru objavljujemo. A. 1., Zagreb Vaš članak o sporazumu nismo mogli štampati iz vanredakcijskih razloga.

D. V. P., Kragujevac. Mi poduzimamo sve što možemo. Znamo da je situacija veoma teška i da bi sve moglo zlo svršiti, ako ne bude pameti kod onih od kojih i Vi i mi očekujemo djela i brze akcije. Nema opravdanog razloga za čekanje. List će se održati s Vašom pomoći, V. J., Split. Mi moramo svladavati velike poteškoće, o kojima Vi, kako razabiramo iz Vašeg pisma, ni pojma nemate. Vaše su primjedbe vrlo točne, ali sve to ne ovisi o nama. Javite se skoro! OBUSTAVIT ĆEMO DOSTAVLJANJE LISTA SVIM POVJERENICIMA, KOJI NAM NI PO PRIMITKU OVOG BROJA NE JAVE, DA SU SE PRIMILI POVJERENIŠTVA. ONI, KOJI SU SE PRIMILI POVJERENIŠTVA ILI ĆE SE PRIMITI NAKON PRIMITKA OVOG BROJA TREBA DA NAM JAVE ODMAH TOČAN BROJ PRIMJERAKA KOJI IM JE POTREBAN ZA NJIHOVO'MJESTO. OBUSTAVIT ĆEMO SLANJE LISTA I SVIM ONIM POVJERENICIMA, KOJI NE OBRAČUNAJU PRVI I DRUGI BROJ. UVAŽIT ĆEMO SVAKI OPRAVDAN RAZLOG ZAKAŠNJENJU OBRAČUNAVANJA. BESPLATNO NE MOŽEMO SLATI LIST NIKOME, JER NE RASPOLAŽEMO S NIKAKVIM NOVČANIM REZERVAMA!

Još danas pošaljite pretplatu!

B roj 3.

»NOVI LIS T«

Strana 5.