Архив УНС — Хумористичка штампа

Bora nije odmah izlšao. A kad se pojavio, zbunjen, pogleda u ženu, pa u došljakinju, ali se brzo pribere i, ni luk jeo ni liik mirisao, pozove Francuskinju u kuću. I ne dajući ženi nikakva objašnjenja, sedne odmah sa mladom ženom za sto, kao da u kući više nikoga nema, Francuskinja zapali čak i cigaretu, jednom rukom, a drugom zadigne svoju ogromno široku suknju, kakve su tada bile u modi, i ispod nje pokaže svoj beli žipon, a iz ovoga izvuče odnekud neku knjigu. Izvuče knjigu i počne sa »msje Boro« čas francuskog jezika. Ni učiteljica ni đak nisu ni dalje obraćali skoro nikakvu ' pažnju na domaćicu, ili se gospaGini bar tako činilo. Parlali su čitav čas, a zbunjena i naljućena supruga pojma nije imala o čemu govore, da li zaista drže čas ili se došaptavaju za neko novo »nepočinstvo«. To se nije moglo videti, a najmanje je to mogla razumeti gospa-Gina, koja nije znala reči francuske, mada je bila žena sa izvesnim školskim obrazovanjem. Tek kad je čas bio završen, Bora se najednom okrene svojoj gospa-Gini i sasvim hladnokrvno, po njenom mišljenju i zapovednički, kaže: Skuvaj nam po jedan čaj, ima tamo... Kome čaj? zaprepastila se gospa-Gina. Pa matmazel Zozef i meni, a ako hoćeš i sebi.. . Pa što joj ne daš kafu? Matmazel ne pije kafu.. . A kako ti to znaš? Znači... Pa znam. . . uvek je pila čaj . .. A ko joj je dosad kuvao. Sama... A?! E, onda neka skuva bpet sama, pa i ja da pijem. . . Situacija je bila već sasvim »gusta«. Pronicljiva Francuskinja razumela je, na-

ravno, već po samom izrazu lica domaćice, da nešto nije u redu, i plašeći se, valjda, da je ova »goropadna« žena s Balkana ne isprati i s kakvom raotkom, bržebolje se izgubila, da se više nikad ne pojavi pred gospa-Ginom. Idući čas i sve časove, dok je gospaGina bila pored muža u Francuskoj (jer ona je, htela ne htela, morala ranije napustiti Francusku zbog toga što je očekivala uskoro drugo dete) msje Bora je držao sa jednim starim Francuzom, koga mu je našla sama gospa-Gina preko nekih svojih prijatelja Srba u Parizu. Držao je Bora časove do kraja svoga bavIjenja u Francuskoj, ali nikad nije naučio dobro francuski. I "osle, kad god bi mu gospa-Gina pomenula prvu učiteljicu, mada mu se uvek zadovoljno smešio brk pri pomenu njenog imena ozbiljno bi prekorevao svoju ženu: da francuski nije naučio samo zbog njene »lude ženske Ijubomore«.

kengur linija

protiv uroka

šešir glavu čuva

mesec i lisica

VUKO BRATIĆ

Mesec sc kupao u reci. Iz mracne šume proviri lisica, vide samo njegovu senku, pa misleći da se mesec davi, uzviknu razdragana: „Tako ti i treba! Utopi se što pre, krvopijo! Nećeš mi više svojim svetlom smetati u 10vu!...“ Mesec kao da ne ču ovu kletvu, tiho otpliva za bregove, A lisicu pretukoše seljaci u živinarniku' jedne tamne noći, kada na nebu nije bilo meseca.

MODA PRE POLA VEKA

kostimi za kupanje

Kostimi za kupanje igraju sada, razume se veliku ulogu. Ali su postepeno sve elegantniji i postali su vrlo šik, da se već ne nose bez korzeta. Dugačke i kratke tunike, suknje na falte i proste bez ovih: široke i uske pantalone za ženske sa volanima, gajtanima, caknama, od vunenih i pamučnih štofova i platna, mogu se videti u većini i u manjim morskim kupatilima, iziožene u izlogu. (»Večernje novosti«, 1906)

vETrEnJAča •

31