Београдске новине

Broj 4. 9. januara 1916.

Najnovije brzojavne vijesti. Zajedm'čka ministarska konferencija u Beču. K. B. Beč, 8. januara. Juče je ovdje pod predsjedništvom ministra spoljnih poslova Burijana održana zajednička ministirska konferencija na kojoj su bili ministri predsjednici grofStiirgkh igrofTisza, ministar vojni K r o b a t i n, zajednički ministar finansija K o r b e r, a osim ovih i šef generalnog stožera vitez Conrad od Hetzendorfa. Predmet savjetovanja bile su tekuće stvari p olitičke i privredne prirode. Nesposobnost francuskih generala. Ministar vojni Gallieni o podmlagjivanju kadrova. K. B. Paris, 8. jarmara. Ministar je vojni G a 11 i e n i podnio komori, prije njenog razilaska zakonski predlog odnosno podmlagjivanja kadrova. Predlogom se hoće, da se granica starosti za pukovnika, brigadne i divizijske generale, koja je sađa odregjena do 60 odnosno 62 i 65 godine, spusti na 59, odnosno 60 i 62 godine starosti. Može biti i izuzetaka. Divizijoni generali mogu ostati u službi i poslije navršene 62 godine starosti, ali najviše jednu godinu dana i fađa samo odobrenjem generalisima. Granica od 65 godine može važiti lsključivo za vogje vojski ili četnih grupa. Vojna obveza u Engleskoj. K. B. London, 7. januara. Jučeranja jeradničkakcnferencijasa 1,700.000 protivu 934.000 glasova primila predlcg, [kojim se je konferencija izjavila, da je protivna opštoj vojnojobvezi, i ako su tri radnička ministra izjavili, da će odstupiti, ako im se ne ostave odrješane ruke. Poslije je konferoncije cdržan u donjem domu zbor izvršnog odbora radničke stranke i njihovih parlamentarnih zastupnika, na kome je riješeno, da radnička stranka treba da še odvoj od koalicijone vlade. Bugari kreću na Jadransko more. Ženeva, 7. januara. ,,Nouvellist“ javlja iz Londona, da bugarske čete poslije zauzeća Elbasana kreću cestama u Škumbu prema Draču i močvarnim predjelima prema Tirani. Drugi je jedan bugarski odio preko Dibre došao do rijeke Mati, pa će odavle dobrim drumom preko Lješa prodirati do Sv. Ivana Meduanskog i Skadra. Engieski donji dom. K. B. London, 7. januara. Udonjemjedomu liberalni poslanik Cornvall pitao, da li se je diplomatski položaj sila četvornog sporazuma promijenio u Grčkoj poslije izbora, da li se on smatra kao zadovoljavajući. — Lord C e c i 1 odgovorio je: Ja mislim, da za saveznike nema razloga da stanje drukćije smatraju nego kao zadovoljavajuće. Hapšenja u Solunu. K. B. Milano, 7. januara. „Secolo" javlja, da se u Solunu još neprekidno vrše mnogobrojna hapšenja zbog špijunaže, naročito ntegju levantinskim trgovcima.' Solunski rabiner uzaludno zbog toga protestvovao kod generala Sarailla. Potonula podvodnica. K. B. Beč, 6. januara. Kod Niewedipa, blizu Teksela, potonuli engleski podvodni brod bio je E 17. Megju njegovom je posadom bilo i 13 oficira.

Beogradske Novine Sudbina naših ratnih zarobljenika u Srbiji. K. B. Beč, 8. januara. Odbor za staratije austrijskog Crvenog križa 0 ratnim zarobljenicima, dobio je na učinjeno pitanje odgovor iz Rima, da će se naši ratni zarobljenici, podoficiri i vojnici, prenijeti iz Srbije u Italiju i da su sada privremeno zbog karantene internirani na ostrvu Asinara. Poslije toga če ratni zarobljenici biti prtnijeti na talijansko kopno i s njima če se postupati kao i sa talijanskim zarobljenicima. Crvcni križ je obećao, da će poslati spisak tih zarobijenika, a tako isto da će cmogućiti dopisivanje s njima. Parobrod ,,Persija“. K. B. London, 7. jannara. Peninsilarna i Orijentalna linija objavljuju, da je pri propasti parobroda „Persije" spašeno 166 osoba, a 355 se udavilo. ^alkanske vijesti. Petar Karagjorgjević u Solunu. < ini se, da su zadnji dogagjaji vrlo rgjavo 1 razorno djelovali na mozag Petra Karagjorgjevića. U Beč je najme stigla iz Atene vijest, da je Petar Karagjorgjević, bez poziva grčke vladei iznenada doputovao u S o I u n u. što je naravno u Ateni, svakako se najneugodnije dojmilo. To se protivi svim diplomatskim običajima, pa antenski diplomatski krugovi otuda zaključuju, d a ententa nikako više nesmatra Solun kao grčkiter i t o r i j. Kralj Konstantin ne vjeruje u pobjedu entente. Reuterov ured javlja razgovor alenskog dopisnika, Daily Chronicle" sa grčkim kraljem Konstantincm. KrAj je ovom novinaru rekao, da on kao vojnik nemože shvatiti, kakose ententa nakon svih svojih dosadanjih poraza može još uvijek nad a t i p o b j e d i. Isto on ne može pojmiti, š t o misle Francuzi i Englezi postići obranom Soluna. Dok je postojala nada, da će s? moći pomoći Srbiji, imala je solunska ekspedicija neki smisao, danas je u int resu entente same, da ncpusti Solun. Političke vijesti. Rusija traži pomoć Japaua. Iz Stockholma se javlja, da je veliki knez J u r a j Mihajlovič ovih dana otputovao u Japan. Zvanično se objavljyje, da velikf knez nosi mikadn, japanskom caru, ručno pismo ruskog cara sa čestitkom, prigodom krunisanja. Po srijedi je ali politička misija, jer sa velikim knezom putuje i pukovnik M u h a n o v, šef japanskog ođjelenja u ruskom generafnoni stožeru, kao i direktor K o z a k o v, predstojnik istočnog odjelenja ministarstva spoljnih poslova. Prije su odlaska velikog kneza bili u Petrogradu pregovori sa japanskim poslanikom M o t o n o m, japanskim vojnim agentom generalom Naicasimom. Prema sigurnim informacijama, veliki će knez Juraj Mihajlovič u ime ruškog cara tražiti vojnu pomoć Japana na evropskom ratištu i to u Egiptu i Sredozemnom moru. Rusi su izgubili nadu. U sjednici je budgetne komisije jekatarinoslavski član dume Aleksanclrov izjavio, dajeovaj rat zaRusijuizgubljen. On reče: „mistojimopred potpunim r a s u 1 o m, pa pitamo, što sad ? N a r o d j e

Beograd, nedjelja Strana 3.

sit rata“, pa bi bilo najbolje sklopiti p os e b n i m i r, koji žele i stranke desnice. H v o s t o v uzrujano pobija predgovornikove izjave, i veli, da u viadinim krugovima desnice nema tendencija za posebni mir. Član dume K e r e n s k i j kritikuje nasilnu politiku ruskevlade, pa ističe revolucijonarne t e n đ e n c i j e, k o j e v 1 a d a j u u z e m 1 j i. Dnevne vijesti. Staralački rad carsko i kraljevsko policijskog predsjednišfva. Povodom pravoslavnih božićnih praznika donijeto je na trg od strane ribarskog odjelenja u Beogradu 273 klgr. razne ribe. Riba je samo u manjim količinama prodavana gragjanskom stanovništvu. Cijena je bila vrlo niska, od L20 do 2-40 K klgr. O ovoj ustanovi carsko i kraljevskog policijskog predsjedništva, koja, kao što je poznato, u ovim teškim danima preduzimljivo i mnogostrano dijeluje, mi ćemo još opširnije govoriti. Istim povodom uputilo je carsko i kraljevsko predsjedništo 240 kr gradskom odboru s naregjenjem, da taj novac kao potporu raspodijeli na 16 najsiromašnjih porodica grada Beograda, svakoj po 15 kruna. Odlikovanje jednog junaka. Podpukovnik Franjo Peter, koji je učastvovao u zauzeću grada Eeograda, d bio je viteški krst Leopoldovog reda sa ratnom dekoracijom i žejezni krst drugoga reda. Kao zapovjednik carsko i kraljevskog skadarskogodreda on se prilikom prve ofenzive u Srbiji (kod Višegrada, Jagodine i osvajanje Petrove Gore) nekoliko puta odlikovao. Ta.da je odlikovan redom željezne krune trećeg st pena sa r„tnom dekoracijom i krstom za vojne zasluge trećeg stepena sa ratnom d.kor. cijom. U borbama je kod Dobcrdoba zadobio je Signum laudis na vrpci krsta za vojne zasluge. Kajišarluk sa rekvizicionim priznanicama. Primjećeno je, da nezavisni elementi vrše kajišarluk sa rekvizicionim priznanicama, koje se nalaze u sopstvenosti stanovništva, a čine to time, što pređstavljaju neistinite stvari, zaplašuju pravne sopstvenike tih priznanica, pa onda ove odkupljuju po srazmjerno niskoj cijeni. Da bi se tom nemoralnom radu na put stalo, naregjuje se slijedeće: Rekvizicione priznanice isplatiti će vojne blagajnice samo onda, ako ih radi naplate lično podnesu njihovi pravni sopstvenici, ili u slučaju da ovi mnru njihovi nasljednici. Rekvizicione priznanice, koje su pojedini spekulanti prekupili oglašuju se ovim za nevrijeclue i u slučaju, da se na isplatu podnesu imaju se uzaptiti. Napomena onima koji se vraćaju. Broj stanovništva grada Beograda postaje svakim danom sve veći. Željeznicom se svakog dana, naročito u pesljednje vrijeme, vraćaju na svoja ognjišta mnoge porodice, povratak izbjeglica svojim domovima biti će vjerovatno svakog dana sve veći. Tim povodom, a u interesu samih ovih, koji se u Beograd vraćaju i u interesu reda, smatramo za dužnost, da ovo napomenemo: Svaki starešina kuće, odma po svome đolasku u Beograđ, tnba da sebe i članove