Београдске новине

Broj 6.

13. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Prilog

jer ovaj nije htio da im dozvoli, da vode borbu sa Turcima. I muslimanski K o 1 a š i n c i, koji žive na srednjem toku Tare, nijesu mnogo ođmakli od Kuča. Bili su u borbi čas sa plemenima sa lijeve strane, čas sa plemenima s đesne strane, a čas opet sa Turcima. Jednim prepadom 1859. godine osvojili su varošKo1 a š i n, i protivno odlukama skadarskog ugovora, držaliga sve do 1804. godine, kada sumoralidajenapuste pred navalom Turaka. Njihovaga snaga naročito time oslabljena, što su stalno živeli u megjusobnoj zavadi. To je kod njih bilo svc do poslednjih dana. Sada će pak najzad i tu biti zaveđen red.

Pitanjeo snabdevanju Evrope žitom. Pišu nam ovo: Snabdevanje Evrope, izuzi majući Austro-Ugarsku i N j e m a č k u, đošlo je u jedno stanje, u lcoje ni najveće pesimiste nijesu vjr-rovale. Već iu samoj Engleskoj hljebac u težini od 4 f u n t e stoji 9 penca, a ta eijena morati ćs se vjerovatno povisiti na 9'/* do 10 penca, jer se dobra pšjeniea u Engleskoj plaćala sa 69 šilinga, čime je prekoračena najviša cijena u aprilu 1015. Tako isto skočile su u cijeni i sve ostale vrste žita; kukuruz od 30 na 47 šilinga, ječ?m od 32 na 50 šilinga, laneno sjeme od 45 na 75 šilinga i t. d. Prije rata nije niko držao, da će se trajnim isldjučenjem Rusije i Rumunjske moći Evropa ishraniti. Ali se skoro nevjerovatni dogagjaj ipak ostvario, da su Sjedinjenje Države i K inada tri godine uzastopce imali ogromnu žetvu, kc.ja potpuno pokriva isključenje Rusije, i kad je prošle godine uslijed potpunog gubitka žetve u

te izgledaju kao stari Germani, samo bez rogova. Oni su brutalni! Izgledaju kao da su bezsvjesne paše, izmiljele iz toplih jazbina. Jedva se' vide oči u njinom licu. Oui idu lagano, tražeći vječito strani u galicijskom gradu. Njene crvene hlače proviriju ispod bijele kabanice. Oni se sa strahom uklanjaju pred teškim teretnim automobiima, koji kao i sve drugo što je vojničko, čine život u ovom mjestu. Slučajno se sretnem u varoši sa austrijskim kapetanom, sa kojim sam prije tri godine na konju projahao Sutjeski klanac na putu za Novi Pazar. Mi smo govorili mnogo i dugo o austrougarskoj vojsci, o kojoj sam ja već sada dosta znao. U razgovoru sa ovim pametnim i prijatnim čovjekom sjetio sam se prvih dana rata, te sada već davne prošlosti. Sjetio sam se prvih borba sa Rusima, i prisjećao se svega što smo proživjeli dok nismo uspjeli zadržati rusku navalu. O tome je mnogo pričao kapetan. Njegove grudi krasio je gvozdeni krst. Njegov glas pričao je mračnu povjest, i sada je pričao o drugoj borbi kod Lavova, gdje je stradao cvijet austro-ugarske vojske, sjećali smo se, šta su sve nadčovječno uradili naši junaci. I grad K. A. X. vidio je mnogo i proživio u ovome ratu. Rusi su sa velikom upornošću pokušali, da održe ovaj grad. Još se vide tragovi rujina i utvrgjenja. A kad se širokim gradskim ulicama, koje su pokrite snijegom, ide van varoši, dogje se na veliko^vojničko groblje, gdje mirno počiva vojnik do vojnika, kao što je i na bojnome polju stajao na braniku otadžbine junak do junaka. Na svima grobovima podjednako, više humke je obična krstača, crno obojadisana, a na njoj je crnim slovima ispisano ime onoga koga zemlja pokriva.

Australiji mogućnost ishrane upućena bila na posljednjili 14 dana, tako, da je Engleska sa vrlo malom količinom od 200 do 300 hiljađa tona prešla u novu žetvu, onda je ova godina boljim ishodom žetve u Argentini i sjajnom žetvom u Australiji dovoljno snabdjela svijet sa pšenicom; da bi se Evropa mogla ishraniti i u tom slučaju, ako Indija u ovoj godini nebi mogla ništa izvesti, dakle je ona u prošloj godini izvezla oko 800.000 tona. I ako je ipak Engleska već sada dostigla nnjvišu stopu cijene od aprila 1915., to dolazi otuda, što je od velike pšenične žetve u Sjedinjenim Državama znatna količina, skoro 150 do 200 milijona bushela (amjerička mjera za žito), pokvarena toliko uslij?d ldše, da se je mogla samo za hranjenje svinja ii zernlji upotrijebiti. dokle su še s druge strane Amtrikanci toliko obogatili, da farmerima nije trebalo novaca, pa uslijed t ga nijesu ni hitali s prodajom žita, nego su se na protiv od toga uzdržavali, jer ili je prvo nepogodno vrijeme primor. lo, da sa 20°/° manje ozimnog žita posiju, a drugo, što oni drže, da će poslije trogodišnje bogate žetve slijedovati čttvrta vjerovatno srednja ili rgjava žetva, pa se docnije nadaju boljim cijenama; u toliko prije, što se nadaju, da će poslije zaključenja miia podvozni troškovi biti znatno niži. Oviin dolazimo do glavne tačke stanja. I ako u svijetu ima dovoljno žita za ishranu Evrope — i bez ruskih stovarišta ipak je dosta velika oskudica u brodovima za prevoz žita. S toga su podvozni troškovi od La Plata skočile u prošloj godini od 50—60 šilinga na 129—140 šilinga; od j š udaljenijih pristaništa pirinča plaća se 140—150 šilinga. Odjula do sada Evropa se isključivo snabdijeva žitom iz Sjedinjenili Đržava i Kanade, a engleska vlada dijelomično i one ltalija i Francuska osigurale su sebi jevtiu podvoz sa 50—55 šilinga ođ istočne obale Amerike rekviriranjem brodova i uzapćavanjem tovarnih prostorija u poštanskim brodovima. Sad pak mora se žito dobavljati iz vrlo velike daljine Argentine, Australije, Kalifornije i t. d Taj put brodova traje tri 1 četiri puta više nego li iz Sjeverne Amerike, a pod tim je okolncstima za izvoz iste količine potrebno četiri puta veći broj brodova. U isto vrijeme pronašanjem ratišta na istok i što je uslijed toga poštala veća potreba brodova za prevoz trupa, za njihovu dopunu, bolničke brodove i t. d., još je više za trgovinu pc trebni procenat brodova smanjen. Od cjelokupne tonaže, koja je stajala na raspoloženju pre početka rata, nestalo je na prvom mjestu njemačke, austrijske, turske i onih neprijateljskih brodova, koji su zatvoreni u Ist čnom i Ledenom moru. U najmanju ruku 40°/o engleske, francnske i italijanske tonaže nalazi se u službi vojske i flote. Nar. privrjeda. Prijava za potraživanja u Srbiji. Svima ugifrskim i hr\ r atskim novčanim zavodima, industrijskim preduzećima i ostalim povjeriocima, koji su prema srpskim industrijskim preduzećima zainteresovani, preporučuje se sa nadležnog mjesta, da što prije pravno stanje svojih potraživanja dokumentarno posvjedoče kod trećeg vojnog etapnog zapovjedništva, odnosno, da u Srbiju pošlju svoje punomoćnike radi zaštite svojih materijalnih interesa, jer se neće uzimati u obzir ona potraživanja, čiji dokazi nijesu potvrgjeni zakonitim putem. U Rusiji nerna žigica. Mi smo već, javili, da je ruska vlaaa dokinula carinu na žigice, pošto u zemlji vlada velika nestašica na žigicama. Megjutim javljaju iz S t o c k h o 1 m a, da ova mjera ruske vlade ne će uroditi željenim plodom, jer Švedska ne može izvažati žigice u Rusiju, pošto ona kraj sve svoje velike produkcije na žigicama, nrora u prvom redu namiriti svoje stare mušterije.

Deficit u ruskom državnom proračunu. Kopenhagenski „National Tidende" javlja iz Petrograda, da je proračunski odbor Dume završio radnje oko državnog proračuna za god. 1916. Prema ovotn iznose sveukupni dohoci 3181 milijona, a i z d a c i 3558 milijona rubalja. Ostaje prema tome m a n j a k od 377 miiijona rubalja, koji se mora pokriti zajmom. Petrogradska burza. Iz Petrograda se javlja, da su se predstavnici tamošnjili banaka bili obratili ministru finansija sa zahtjevom za dozvolu, da zvanična burza može ponovo otpočeti svoj rad u to'ku j edn o g dana. Odgovor ministra finansije, koji se ticao uregjenja kursova, bio takav, da nije mogao zadovoljiti banke, jer one nijesu htjele pristati, da se vrijednost njihove aktive, koja se od početka rata znatno izmijenila, prilagodi kursu davno prošlih dana. Megju banačninr su vrijednostima akcije Petrogradske privatne trgovačke banke najjače pale, šio će se najviše osjetili na francuskom novčanom trgu. Isto tako mnogo je pao kurs akcija M e g j u n a r o d n e trgovačke Banke i Ruske Banke, i ako j su obe ove banke sa svojim vrijedećim papirima uvijek vrlo pažljivo radile. Važno je još, da su mnoga ratna industrijska društva, na prvom mjestu Putilov izložena bila padanju njihovih akcija. Akcije rudokopa b a k r a i t u č a vanredno su u kursu skočile, tako isto kurs banaka N o v e 1 i B a k u; megjutim je Banka Sjazonov izgubila mnogo uslijed posljedica fin nsijskih konibinacija. Ruska izvozna frgovina. U toku je prvih deset mjeseci 1915. godine 1 iznašao ruski i z v o z 213-8 milijona rubalja, prema 823-2 milijona u prošloj godini; u v o z je iznosio 489 - 6 milijona rubalja, prema 843.9 milijona u prošloj godini. Francuska Banka. Iz izvještaja se Francuske Banke za prvu nedjelju januara vidi, da je g o t o v i n a z 1 a t a ponovo spala sa okruglo 26! 4 milijona franaka. R a t n i p r e d u j m i p o v i s i 1 i su se od 100 milijona fr na 5.3 milijarde fr, a p r e d u j m i za saveznike od 40 milijona fr na 670 milijona. Opticaj papirnog novca skočio je od 209 milijona fr. na 13‘/2 milijona. Engleska Banka. Prvi nedjeljni isvještaj u novoj godini javlja, da se i dalje portfelj opteretio sa 2,670.000 funti šterlinga, a da je privatna gotovina, koja je krajem prošle godine bila znatno porasla, opala sa 6.137.000 funti šterlinga. Državn jeimaovina megjutim porasla sa 8,490.000 funti šterlinga. Gotovina smanjila se za 373.000 funti i pošto se opticaj papirnog novca smanjio za 115.000 funti, to se i đjelokupna rezerva smanjila za 25.000 funti (u prošloj godini ova pozicija pokazaia je povećanje sa 173.000 funti). Razne vijesti. Umro generalmajor Josip Ecker. U Beču je umro generalmajor Josip Ecker. Pokojnik je bio dugo godina zapovjednik bosansko-hercegovačkog oružništva. Poslanik Povše umro. U Ljubljani je umro u 71. godini svoga života slovenski saborski i poslanik na carevinskom vijeću P o v š e.