Београдске новине

Strana 2. Beograd, utorak

Izvještaj austro-ugarskog generalnog štaba. ' K. B. Beč. 17. januara. Rusko bojište: Ruske vojske na besarabijskoj granici i na frontu istočne Galicije, n i j e s u n i jučer nastavile svoje navale. Svukud je vladao mir. Samo kod R ar a n c z e su naše čete nakon žestokog boja, p r o t j e r a 1 i n e p r i j a t e 1 j a i z njegovih prednjih položaja, sravnili njegove strieljačke jarke i postavili nove zaprjeke od žica. U području vojske nadvojvode Josipa Ferdinanda odbijena su tri ruska napada. Talijansko bojište: Traju artilerijske borbe na primorskoj i tirolskoj fronti. Naše su čete napustile položaj oko crkve u Ostaviji, jer je nepri. jatelj na to mjesto koncentrisao topovsku paljbu. Kod Gorice su naše letiiice prisilile neprijateljske balone, da se spuste, pa su bombardovale neprijateljske logore. Zamjenik glavara glavnog stožera podmaršal pl. Hofer.

Divljenje neutrala o snazi Austro-Ugarske. Glas iz Danske. K. B. Kopenhagen, 16. januara. ,,Extrabladet“ piše: Ruskom se ofenzivom smjeralo očevidno, da se odkloni pritisak centralnih sila na Balkan," naročito na Crnu Goru. Megjutim su austro-ugarske čete osvojile ovih dana čak i neosvojivi Lovćen i o tim austro-ugarskim vnjskama, koje su jednovremeno zadržale rusku ofenzivu, osvojile Crnu Goru, održale u osmom mjesecu svoje položaje protivu Italije, pričaju vojnički upravnici četvornog sporazuma, da se nalaze pred slomom. Osvajanjem je Lovćena uzeta najjača prirodna tvrgjava i zadobljena prevlast na Jadranima, što se u Italiji s velikim bolom osjeća. Naši saveznici o zauzeću ;Cetinja. K. B. Carigrad, 17. ianuara. „Ferdžuman i Hakikat u odaje poštu h r abrosti austro-ugarskih četa, koje su se ponovno odlikovale prilikom zauzeća Lovćena i Cetinja. „Mi srdačno pozdravljamo srčane čete savezne Austro-Ugarske i uvjereni smo, da će vojska, koja je u sred zime izvršila tako hrabro djelo i potukla neprijatelja, izvojevati još i veče pobjede. K. B. Sofija, 17. januara. Povodom zauzeća Cetinja piše „Balkanska Pošta“: Time je učinjeno znatno djelo za dovršenje ratne akcije na Balkanu. Zauzeće Lovćena i posjedanje Cetinja djelo je poglavito upravljeno protiv Italije. Srdačno pozdravljamo naše moćne zaveznike za izvojevani uspjeh i nadamo se, da se četvorni sporazum nećejoš dugo moći držati u Arbaniji.

Italija hoće da pomogne Srbiji i Crnoj Gori. K. B. Paris, 17. januara. „Petit Journal“ javlja iz Rima: Neočekivani povratak kralja ima za cijel, da se s princom Danilom sporazume o svima mjerama za potporu Srbije i Crne Gore, zatim da se ispita pitanje, postojili za Italiju potreba, da u ratu saveznika uzme učešća na svima frontovima.

Beogradske Novine Austrijski trgovinski odnosi na Balkanu i Orientu. Organizacija austrijskih privrjednih interesa. Da bi se pretresla sva pitanja, koja bi mogla pripomoći organizaciji austrijskih trgovinskih i privrjednih pitanja na Balkanu i na Orientu. održana je u donjoaustrijskom obrtnom društvu prije neki dan sjednica, na kojoj su uzeli učešća u ime opštine bečke načelnik dr. Weisskirchner, magistratski direktor dr. N ii c h t e r n, počasni predsjednik obrtnog društva tajni savjetnik dr. Exner, u ime austrijskog trgovinskog muzeja tajni savjetnik dr. I. N. B a e r n r e i t h er, vitez pl. Kuczynski i odjelni savjetnik dr. K a rm i n s k i; u ime izvozne komisije ministarstva trgovine odjelni savjetnik dr. Hochdorf, zatim zastupnici bečke trgovačke komore, donjoaustrijskog izvoznog društva, i predstavnici pojedinih industrijskih i trgovačkih saveza. Predsjedajući je predsjednik Schiel, naglasio, da je potrebno, da se i u Austriji provede organizacija za zaštitu naših trgovačkih, industrijskih i privrjednih interesa na Balkanu, kao što je to već učinjeno u Ugarskoj. Glavni je sekretar dr. K o b a t s c h pročitao zatim referat. U referatu se ukazuje na organizacije osnovane već u Njemačkoj i Ugarskoj, za trgovinske i privrjedne odnose sa balkanskim državama, Bugarskom, Turskom i t. d. i naglašuje se potreba slične organizacije i u Austriji. AustroUgarska je do sada u trgovinskim odnosima na Balkanu zauzimala prvo mjesto (sa 21%). Poslije nje dolazila je odmah Engleska, pa Njemačka. Izvoz iz Austro-Ugarske popeo se u 1913. godini od 245 milijona kruna na preko 400 milijona, a ako se uzme u obzir azijska Turska i Egipat, onda se izvoz od 280 milijona popeo na preko 500 miiijona kruna. Od ovoga je iznosio izvoz iz Ugarske oko 12%. Izvoz u Bosnu popeo se od 112 na 130 milijona kruna. I naš uvoz sa Balkana bio je znatan. Organizacija bi imaia da ispuni slijedeće zadatke: propagandu (pomoću novinstva, izložbama i putovanjima); potpomaganje trgovinskog saobraćaja, zatim riješenje sviju trgovinsko političkih pitanja, naročito rad u okviru trgovinskog zbliženja balkanskih država centralnim vlastima. Dr. Baernreither je saopštio, da je o p š t a izvoznička sekcija trgovinskog muzeja namjerna, da obrazuje posebnu balkansku s e k c i j u, koja bi poslije mogla da provodi u djelo sve postavljene zadatke. Veiika propaganda je neophodno potrebna, a i temeljno pretresanje sviju saobraćajnih pitanja. Naročito je od značaja neposredan trgovinski dodir. Najvažnije je pak, da Austrija u ovome radi naporedo sa Njemačkom, jer su ova pitanja u tjesnoj £vezi sa pianom za trgovinsko zbliženje sa Njemačkom, Bugarskom i Turskom, čime bi se sasvim istisle sa Balkana i Orienta sile sporazuma, što bi bilo od vrlo velikog značaja za našu trgovinu i industriju. Načelnik B r o c h e složio se sa izloženim programom i predložio, da se trgovinskom muzeju povjeri stvaranje potrebne organizacije. I ostali govornici, megju njima predsjednik opštine dr. W e i s sjk i r c h n e r, sekretar komore dr. P i s t o r, narodni zastupnik Friedmann, složili su se u svemu u stvaranju potrebne organizacije. Tajni savjetnik dr. Baernreither predlaže još, da se sastavi i uži odbor, u kome bi svaka zainteresovana organizacija imala po jednog zastupnika. Ovaj uži odbor imao bi da bude pridodat balkanskoj sekciji trgovinskog muzeja i sa njoin zajedno da radi na provogjenju organizacije, radnog programa i svega ostalog. Najzad su primljeni predlozi doktora Baernreithera i načelnika Broche.

18. januara 1916. Broj 8. galkanske vijesti. Žalopojka Petra Karagjorgjevića. — Docno kajanje. Carigrad, 16. januara. Po jednom izvj.'štaju „Lloyd Ottoman“-a PetarKaragjorgjević ja prilikom svog bavljenja u Valoni sasvim otvoreno priznao, da ga je samo njegovoslijepopovjerenje u R u s i j u i u sile sporazuma dovelo u težak položaj, u konre se sada nalazi. On je u svoje vrijems htio, daispuni sve uslove iz austro-ugarskogultimatuma.aliRusija to nije dozvolila iobečala je, da će priskočiti u pomoć Srbiji, koja se još nije ni oporaviia od dva posljednja rata, i da če sa svojom vojskom pregaziti Austro-Ugarsku. Rat je za sile sporazuma došao i s u v i š e r a n o, jer one su na njega računale tek 1917. godine i htjele su, da sačekaju, dok Rusija potpuuo sagradi svoje strategijske željezni;e. Ali sile sporazuma strahovale su, da će Austro-Ugarsk i i Njemačka, posli e sarajevskog atentata, ubrzati svoja ratna spremanja, zato su i htjele rat. Da je on — Petar Karagjorgjević — mogao samo islutiti, kako će silesporazumaodržati obećanja, koja su mu dali, ne bi se on ni trenutka dvoumio, da prihvati sve zahtjeve auslrijskog ultimatuma". Misija velikog kneza Borisa. Beznadežan zadatak. Bukarest, 17. januara. Kao što je već javljeno, carev nećak, veliki knez B o r i s stigao je u Bukarest, da ponovo povede pregovore izmegju R u s i j e i R u m uni j e. Veiiki knez nije odsio u kraljevom dvoru, nego u ovdašnjem ruskom poslanstvu, i tamo je primio više članova vlade. Veliki knez nije do sada mcgao da govori sa k r a 1 j e m F e rd i n a n d o m, jer se kralj nalazi u lovu kod i Petra Carpa. U mjerodavnim rumunjskiiu krugovima ne vjeruje se u uspjeh misije velikog kneza i drže, da je iskijućeno, da će ru- I munjska vlada promjeniti svoje dosadašnje držanje. Srpska vlada u Brindisi. K. B. Rim, 17. januara. „AgenziaSteiani" javlja: Članovi srpske vlade, sa činovnicima ministarstava, ukupno četrdeset lica, kao i diplomatski predstavnici sila četvornog sporazuma akreditovani kod srpskog dvora, prispjeli su u Brindisi. Nasilna vladavina entente u Grčkoj. Bezobzirno uništavanje grčke državne imovine. K. B. Solun, 17. januara. „Agence Havas“ javlja: Juče je jedno odjelenje savezničke vojske porušilo željezničku stanicu u Kilindi r u i jednovremeno je pokvarena i pruga na prilično dalekom odstojanju. | Opsadno stanje u Ateni. Sofia, 17. januara. Grčka vlada rešila je, da na dan otvaranja grčke komore, dakle 24. januara objavi opsadno stanje u Ateni. Pohvala austro-ugarskih topova na Dardanelima. K. B. Carigrad, 17. januara. U svojem izvje.štaju podnetom senatu pomenuo je Enver paša izašiljanje austrougarskih topova Skodine tvornice n a D a rd a n e 1 e i istakao je njihovo uspješnoučešće | u borbama protivu EngTeza.