Београдске новине

Broj 8.

18. januara 1916.

Beogradske Novlne

Beograd, utorak

Strana 3.

Najnovije brzojavne vijesti. Neistinita vijest. K. B. Bcč, 16. januara. Talijanska telegrafska agencija „Agenzia Stefani“ rasprostrla je 14. januara slijedeći telegram: Jcdan je austro-ugarski izvidnički brod tipa ,,Novara“ torpedovan 13. j muara md francuskog podvodnog broda „Poucoult“, koji je pridodat našoj pomorskoj sili, i potopljen je. Na ovo se primjećuje: Pošto austro-ugarska flota srećom nije izgubila ni jedan brod, to se mora uzeti, da se ,,Foucoult“ prevario i potopio je jedan saveznički brod. * if: ■f: Način ratovanja naših neprijateija postaje za nas sve više izvor n e p o m u ć e n e v e s e1 o s t i. Pošto ne mogu ništa da učine našoj i naših saveznika vojsci i mornarici, oni pokušaju, da potopljenjem svojih sopstvenih trupa poberu lavorike, koje su im talco potrebne. Njemački car ozdravio. K. B. Berlin, 16. januara. Njemački car, pošto se p o t p u n o o p oravio, otputovao je na bojno polje. Ratna zamorenost u Rusiji. Neraspoloženje u Engleskoj. K. B. Kopenhagen, 16. januara. „Politiken 11 javlja iz Bergena: Ruski putnici opisuju stanje uRusiji najcrnijim bojama. Strahovita zima proždire mnogo žrtve. Megju sirotnijom, naročito u Moskvi i Petrogradu ovladalo je besposličenje uslijed čega je megju ladnicima izbilo jako neraspoloženje p r o t i v u Engleske, koja se zabrzi svršetak rata vrlo malo zauzima. U velikoj je većini stanovništva ovladala r a t n a z a m o r enost. Čežnja za mirom svakim danom je sve veća. Važna audijencia. Atena, 16. januara. Bugarski poslanik P a s a r o v bio je u podužoj audijencii kod kralja Konstantina. Ovoj audijenciji pridaje se ovdje veliki značaj, s tim više, što kralj, koji se još u bolesničkoj postelji nalazi, ne prima nikog osim svoje naj bliže okoline i ministra predsjednika Skuludisa. Perzija objavila rat Engleskoj i Rusiji. K. B. Carigrad, 17. januara. Prema pouzđanim vijestima iz P e r z i j e, generalni gouverner Luristan-a, Nisam esSaltaneh, koji je poznat zbog svojih patriotskih osjećaja, preuzeo je vodstvo nad perzijskim narodnim četama, koje se bore protiv Rus-i i Engleza, i objavio je rat Rusiji i Engleškoj. Borbe se već vode. Borba engleskih radnika protivu vojne službe. K. B. London, 16. januara. Sa G53.190 protivu 38.100 glasova odbili sa rudarski radnici u jednoj konferenuji uvogjenje vojne dužnosti; 25.240 azdržalo se od glasanja. 0 načinu, koji će oporba uzeti protivu samog zakona, nije se govorilo. To je ostavljeno za drugu konferenciju, koja će se uskoro održati. Rezolucija rudarsko radničke konferencije zahtjeva, da se zakon povuče ili da ne stupi u snazi. Potopljen engleski brod. EK. B. London, 17. januara. Prema jednom izvještaju Loyđ-a, potopljen ie engleski parobrod ,,Gognet“, 4396 tona.

Englesko-francuski prekori protivu Italije. K. B. Paris, 17. januara. Cjelokupna francuska štampa sažaljeva nerad saveznika na Jadranu, naročito oštro kritikuje Italiju, koji je bila obvezana, da Crnoj Gori pritekne u pomoć. Prvi balkanski stručni kritičari pojedinih listova prizniju, da su centralne vlasti ovladale Jadrjnom, izjavljuju, da je cijela Crna Gora uništena. U opšte se prekorava Italija, da je njenim ustezanjem došlo do ovog neuspjeha. Savjetovanja u Italiji. K. B. Rim, 17. januara. Ministar je predsjednik Salandra imao n ministarstvu spoljnih poslova dugo savjetovanje s ministrima Sonino i Carcano. Kralj je ponovo primio poslanika Titonija i ministra kolonije Martinija. Nezadovoljstvo u Francuskoj. Želja za zaključenjem mira. l. Milano, 16. januara. Povodom pređstojećeg sastanka francuskog parlamenta, j ivlj l pariski đopisnik „Corriere“: „Francusko gragjanstvo je nezadovoljno tokom rata, jer Francuska ne može da sačeka, da se Njemačka umori glagju. Narod zahtjeva energično produženje rata, ali naglašuje, da treba pomišljati i na blagovremeno zaključenje mira“. Velika poplava u Holandiji. K. B. Haag, 17. januara. Poplava u sjevernoj Holanđiji uzima sve veće razmjere. Stanovništvo napušta čitave okruge. Javlja se o novim provalama visokih nasipa. Željeznfčki je i telegrafski saobraćaj prekinut na mnogo mjesta. Potopljena američka podmornica. K. B. New-York, 16. januara. Američka je podmornica „E 2 U potopljena uslijed jedne eksplozije kod Brooklyna. Četiri su čovjeka od posade poginula, dok je dvanajest Ijudi teže ranjeno. Dnevne vijesti. Bogojavljenje u Beogradu. Carski i kraljevski policajni komesarijat objavljuje: ,,U sporazumu sa visokoprečasnim protom grada Beograda obaviti će se svečano bogosluženje u beogradskoj crkvi na dan Svetoga Bogojavljenja 19. 6. januara o. g. Početak će svete liturgije biti tačno u 9 i po časova. Po svršetku liturgije ići će se sa litijom na Savu radi osvećenja vode. Na svečanosti će biti vojnička parada. Poziva se gragjanstvo, da prisustvuje bogosluženju i vodosvećenju u sabornoj crkvi, pošto će se toga dana samo u njoj služiti sveta liturgija." Dolazak ,,Balkanzug“-a u Beograd. Prošlo je već sedamnaest mjese i od kako je posljedni n Expres orient“ prošao kroz Beograd. I od tog je vremena u nedjelju ujutru prispio prvi „Balkanzug" u Biograd. U,vozu su bili časnici, industrij ilci, novinari centn-Jnih vlasti, Bugarske i Turske, uvjereni, da sada prohze vozom preko cijelog Balkana, i da njih^v put neće biti više ničim ometan. U tri četvrt sedam izjutra, sa z3docnenjem od 20 časaka ušao je „Balkanzug" u beogradski kolodvor. Na kolodvoru za čas sve ožive. Radoznili se tiskahu naprjed, da vide simbol nove ere na Balkanu. Putnici izigjoše iz svojih vagona i posmatraše unaokolo. „Balkanzug* jesastavljen

od nekoliko spavaćih kola, sa drečećim natpisom: „Bilkanzug" i imenima glavnih mjesta kroz koja prolazi. Stari natpis megjunarodno društvo spavaćih kola“ izbrisan je. Natpisu ,,internacionalno“ danas zaista nije vrijeme. ima inekoliko vagona, koji su naročito sagragjeni za „Balkanzug". Cio put voza bio je pravi triumf. U Berlinu je V 02 ispratila velika masa svijeta mašući maramama. U Beču su voz dočekali ministar želj znica, predsjednik poiicije, predstavnici raznih privrjednih društava, i mnogobrojna publika. U Požunju je dočekan voz sa uzvicima „eljen“ a isto t3ko i u Budimpešti. Megju putni ima nalaze se u vozu dva novinara, zastupnici saveznog i neutralnog novinstva. Pošto su ovdje odkačena dva vagona, koja saobračaju samo do Beograda, nastavio je voz poslije 20 minuta čekanja, svoj put za Car i g r a d, preko Niša i Sofije. Kako rade srpske vlasti? Gustav H e r v e, koji po primjeru staroga Clemenceau-a svakome u Francuskoj bez ustezanja kaže istinu, optužuje sada u svome listu „Victorie", srpsko poslanstvo u Parisu. Mi ćemo u vjernom prijevodu da donesemo tu optužbu g. Hervea, da bi se vidjelo kako se srpske vlasti staraju za svoju braću: „Posvednevno stižu iz Marseille-a u Paris mala odjeljenja srpskih bjegunaca. Nitko ih ne dočekuje na kolodvoru, i kako neznaju kuda da idu i na koga da se obrate, lutaju po bulevaru Diderot, iznureni, cvokoćući od zime, kaozalutalipsi (chiens errauts), koji se vraćaju sa vojišta. „Zar ne postoji srpsko poslanstvou Parisu? Iiije unemogućnosti, da pomogne ovoj prijekomjernoj bijedi? Zar nema u poslanstvu ljudi, koji znaju srpski, da ove ljude, ove žene i ovu djecu odvede na mjesto, gdje mogu 'naći utočišta ? Mi postavljamo ovo pitanje onim društvima, koja su osnovana u tom cilju, da pomognu nesrećnicima. I mi se nadamo da pitanje neće dugo ostati bez odgovora." Povratak u Beograd. Svojim su se đomovima u Beograd vratili izmegju ostalih: Mihajlo Viktorović, apotekar i Dr. Jovan Maksimović, privatni liječnik. Essad-paša u Solunu. U Solun je stigao Essad paša, da sa vogjama ententskih četa uglavi z jedničku ratnu osnovu. Megjutim će se Essad-paša teško moći pavratiti „svojoj” vojsci u Arbaniju. Stigao u Sofiju. Feik beg Konica, pregjašnji savjetnik princa Wilhelma Wieda, i ministar u trećoj arbanskoj vladi, stigao je iz Švicarske u Sofiju. Feik beg Konica, koji je bio i predsjednik arbanskog kongresa u Trstu 1913. 1 godine, jedan je od najstaknutijih političkih ljudi u Arbaniji. Čuvajte se varalica. Sve še češće čuju žalbe protiv varalica, koje od lakovjernog svijeta izmame novac pod izgovorom, da će kod mjerodavnih učiniti potrebne korake, da im se naknadi šteta, lcoju su u ratu pretrpili. Mi smatramo stoga za dužnost, da upozorimo pučanstvo, da se čuva varalica, i da sumnjivim ličnostima ne daje svoj novac. Dok traje rat nemogućno je procijeniti pretrpljenu ratnu štetu. Besmisleno je dakle i upučivati zahtjeve za naknadu štete, jer se ovi zahtjevi prije zaključenja neće ni uzimati u obzir.