Београдске новине

Strana 2. Beograd, četvrtak Beogradske Novine

danas jedna od najbogatijih zemalja, i u ratu i u ovom pogledu bolje stoji od Francuske, koja je ranije smatrana kao bankar cijeloga svijeta, a danas mora da prosi od engleskih i američkih kraljeva zlata. Ali radnu moč cara Wiihelma, koji je kao i njegov pradjed Friedrich II., bio prvi sluga svoje države, nisu mogli da iznure ni njegov neumorni rad u spoljnoj politici i unutrašnjem uregjenju. Na svima poljima nauke i umjetnosti pokazao je car Wilhe!m II. živo interesovanje, i bio je uvijek njihov najrevnosniji pomagač, koji se nikada nije oslanjao na sud drugih, nego je uvijek stvarao svoj lični sud. Sada, razume se, kada milijoni njegovog naroda stoje na bojištu, njegova je prva briga posvečena njegovim vojnicima. Sa istoka na zapad, sa sjevera na jug, svuda gdje se vije njemačka zastava, odlazi on, da se pokaže svojim četama, i da hvalom iz njegovih usta pobudi vojnike na nova junaštva. Kao vojničkog cara, imali smo i mi nedavno prilike, da ga vidimo u Beogradu ; i ti časovi ostati če nezaboravni u našoj uspomeni. Nepogrbejen i držeči se pravo kao i njegov najmlagji časnik bio je on itiegju nama, i ako je rat protkao i po neku sijedu kosu na njegovoj glavi, njegovo je oko ipak sjalo svježim sjajem i uvjerenjem u pobjedu. A kao takav želimo, da stalno ostane u našoj uspomeni.

RATNI IZVJEŠTAJI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog štaba. Polaganje oružja bez smetnje. K. B. Beč, 25. januara. Balkansko bojište: Razoružanje crnogorske vojske te'e kao i prije bez ikakvih preprjeka. Gdje se naše čete pojave, crnogorski bataljuni polažu oružje bez ustezanja. Mnogi odredi iz prijedjela, koje naša vojska još nije posjela, prijavili su se kod naših predstraža, da će s gotovošću položiti oružje. U Skadru smo zaplijenili dvanaest topova, 600 pušaka i dvije mašinske puške. P o t p i s a n j e u g o v o r o p o 1 a g a n j u oružja crnogorske vojske K. B. Beč, 26. januara. Ugovor o polaganju oružja crnogorske vojske p ot pis a n j e juče u 6 časova uveče od opunomoćenika crnogorske vlađe. Razoružavanje se nastavlja bez ikakvih teškoća, i sađa je već prošireno na okružja Kolašina i Anđrijevice. Znatni uspjesi na Soči. Na mostobranu kod Gorice posjele su naše čete, u borbama kod Oslavije, jedan dio tamošnjih neprijateljevih položaja; tom prilikom smo zarobili 1197 neprijateljskih vojnika i 45 časnika, i zapljenili 2 mašinske puške. 1 na mnogim drugim mjestima na fronti kod S o č e pojačane su borbe. Napadt Talijana na naše položaje kod Podgore, Monte San Michele i istočno Monfalcove odbijeni su. Naši avijatičari bacali su bombe na neprijateljeva skloništa i magacine kod Borgo i Ala. Rusko bojište: Ništa novo. Zamjenlk glavara glavnog stožera podmaršal pl. Hofer.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 26. januara. „Wolff-Bureau“ javlja iz glavnog stana: Zapađno bojište: Francuzi su protivnapadima pokušali da povrate otete im položaje iztočno od

Neuville. Svi francuski napadaji ogbijeni su, a dolazilo je i do borba grudi u grudi. Kod la Chalade posjeli smo mi položaje, pošto smo osujetili jedan neprijajateljev napad. Od n iših hidroplana napadnuti su neprijateljevi položaji kod La R a m i e, a od naših acroplana željeznička po strojcnja Loo (jugoistočno od Dixmu nde) i Bethune. Na istočnom i na balkanskom bojištu ništa novo.

Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 26. januara. (Agence telegraphique Milli). Olavni stan saopštava: Irakška fronta: Neprijatelj, koji je kod Felahie imao teške gubitke, nije preduzimao nikakav novi napad. Kod Kut el Amara trajao je s vremena na vrijeme artilerijski dvoboj. U nedjelju 18. januara iznenadili smo s uspjehom neprijateljski logor kod Korna. Neprijatelj je imao mnogo mrtvih i izgubio je mnogu stoku. U ovom prjeđelu izvanređno je pao snijeg, te usljed toga ,te jaka zima. Dardanelska fronta: Ništa se značajno nije dogodilo, samo neznatne čarke na desnom krilu na sjeveru rijeke Murada. Na ostalim krilima bez promjene.

Car i kralj Franjo Josip Prvi. Neprekidan rad i odlično stanje zdravlja Njegovog Veličanstva. ,,N. W. T.“ piše: Zadovoljno pouzdanje, kojim je monarhija prožeta, uvečava se još više prijatnim izvještajima, koji doiaze iz careve schonbrunnske usamljenosti. Za osamnaest mjeseci Njegovo Veličanstvo nije sebi dalo ni jednog časa odmora, niti je sebe štedilo. Od početka rata, zimi i Ijeti, skoro nije ni napuštao svoj pisači sto. Njegova se najbliža okolina divi otpornoj snazi i radljivosti vladaoca. Ništa se na velikoj svjetskoj pozornici ne dešava, a da nema svoga odjeka u carskoj i kraljevskoj sobi za rad. Sad se u Schonbrunnu, carevoj palači kraj Beča bave nadvojvodkinja Zita s djecom i nadvojvodkinja Marija Valerija s porodicom. Od kako je odpočeo rat, audijencije su skoro sa svim obustavljene, pa i same članove porodice monarh rijetko vigja kod sebe. Njegov dan, od ranog jutra do večeri. pripada isključivo radu. Rusija će prva tražiti mir? Bugarsko objašnjenje stanja. ,,L. N. N.“ ima ovaj izvještaj iz Sofije : Predaja Crne Gore je u Sofiji predmet živog pretresanja. U političkim krugovima, pa i u onim, koji su prema Rusiji prijatelskinaklonjeni, počinje, da se utvrgjuje vjerovanje, da će poslije predaje Crne Gore, u ne tako dalekom vremenu R u s u j a p o t r a ž i t i m i r, več i stoga, što se ne može uzeti, da je kralj Nikola bez znanja Rusije donio svoju tešku odluku ; dalje stoga, što je veliki ratni cilj Rusije, Carigrad i zauzeće Dardaneljskog tijesna, kako izgleda, potisnut u nedoglednu daljinu, a ruski saveznici naročito u tom pogledu zasvjedočili su ruskom javnom mnijenju svoju p o t p u n u nemoć. Ti ruski podstikači rata nemaju više| zgodnuriječ, kojom bi mogli zagri- | j a t i n a r o d, — ni Carigrad, niti oslobogjenje je- : dnovjerne braće na Karpatima, ni u opšte kakvo drugo sredstvo. Pa kako se osim sviju propalih nada ; u Rusiji još osijeća, u večem obimu, i r a t n a z am o r e n o s t, to će teško biti izvojevati produženje rata. Jedan stari bugarski general, koji Rusiju vrlo dobro poznaje, izjavio je o tome svoje mišljenje tako, da su se kako reakcijonari tako i sama dvorska stranka već prilagodile misli o zaključenju mira. Oni se danas boje samo toga, da nebi šef kadeta M i 1 j u k o v sa svojim pristalicama, a tako isto i svi liberalni elementi uzeli to kao zgodan povod za razbuktavanje revolucije, pa s toga i ) odiažu odluku. S druge strane su ne samo porazi Rusa u Poljskoj, nego i napuštanje dardanelske akcije

27. januara 1916. Broj 12.

od strane četvornog sporazuma izazvali u širokim slojevima ruskog naroda najdubiji utisak. OEnglezima i Francuzima govori se sad tamo saogorčenjem i preziran j e m, te se mnogostrano smatra, da je d a 1 j e produženje rata beskorisno. Osim svega bezuslovna predaja Crne Gore osjetila se u cijeloj Rusiji kao težak udar. Neće se, dakle, pogriješiti, ako se predstojeće borbe k o d Soluna uzmu kao posljednja i riješavajuća faza svjetskograta. Proijeće će, možda, donijeti mir čovječanstvu. ^alkanske vijesti. Arbanaški pozdrav Njegovom Velićanstvu caru i kralju. K. B. Beč, 26. januara. Kako „Arbanska Korespondeucia" javlja, arbanski vladika u Skadru, Georgije K o 1 e č i i bivši gubernator Valone, V r i o n i, poslali su, u ime arbanskog naroda koji se sad nalazi u Austro-Ugarskoj, brzojavku Njegovom Veličanstvu caru i kralju F r a n j i J o s i p u, kojim arbanska koionija izjavljuje vladaru svoju poniznu blagodarnost, što su hrabre austrougurske čete oslobodile Skadar, i tu priliku iskorišćuju, da pred nogama Njegovog Veličanstva iskažu svoju toplu blagodarnost za sva dobročinstva, koja je Njegovo Veličanstvo car i kralj u obilatoj mjeri iskazao arbanskom narodu. U isto vrijeme poslati su pozđravni brzojavi n a d v o j v o d i Fridriku, ministru B u r i j a n u i vojnom ministru baronu K r ob a t i n u. Kako je kralj Nikola primio austro-ugarsku vojsku ,,kao da je narodna svečanost 1 *. Sarajevo, 20. januara. O posljednjim dogagjajima na crnogorskom ratištu, koji su doveli do bezuslovne predaje crnogorske vojske, doznao je sarajevski dopisnik „Grazer Tagespost“-a slijedeče: Kad su 13. ov. mj. po podne prve carske i kraljevske čete — jedan vijestnički odred — ušle u Cetinje, stanovništvo je očevidno znalo šta predstoji, jer je od kralja Nikole ili njegovih ministara, koji su malo prije toga grad bili napustili, pozvano bilo da vojsku cara i kralja Franje Josipa dočeka, ,,k a o dajenarodna svečanos t“, j e r t o z a htjeva interes zemlje i želja njenog k r a ! j a. U ostaiim crnogorskinr kotarima očekivali su predsjednici opština, koji su svoju predaju nudili mirnom savješću, da carske i kraljevske čete neće protivu stanovništva ništa, što vojnički nije potrebno, preduzimati. Po podne su prispjeli crnogorski vojnici, koji su donjeli pismo, podpisano od sviju ministara, kojim se moli, da se povedu pregovori o miru. Poslije ovoga postavljen je i primljen zahtjev o bezuslovnoj predaji. U ovoin trenutku još se vode pregovori izmegju obostranih izaslanika — s naše strane isključivo vojnički — o samom polaganju oružja. Oni će morati dosta dugo trajati, jer to iziskuju pitanja o snabdijevanju, smještanju, čuvauju i odašiljanju predatih u mjestu, gdje ima stovarišta i ljekara na raspoloženju, dalje, zbog odregjivanja mjesta za predaju pojedinih vojnih odjelenja, svega oko 20.000 vojnika. Osim toga odluka o predaji mora se saopštiti cijeloj vojsci i cijeloj zemlji, što zbog rgjavih veza, a na mnogo mjesta i nedostatka te'efonskih, zahtjeva mnogo vremena. Kralj se nalazi pozadi demarkacione linije, kod svojih četa.

Tri četvrtine milijarde izgubila ententa u Crnoj Gori. Ženeva, 22. januara. Ovdašnjim listovima saopštava se iz Parisa, da se predujmovi entente učinjeni C r n o j G o r i, zakijučno sa vrijednosti nabavljene artilerije iznose okruglo tri četvrtine milijarde, koje pare sada gospoda od četvomog sporazuina mogu zapisati u odžak. Prikupljanje turske vojske i Petar Karagjorgjević. Atena, 25. januara. (Agence Havas). Zvanično saopštenje tvrdi, da se turske čete u znatnom broju prikupljaju u prijedelu od Simidžina do Supli. Petar Karagjorgjević, koji bi želio, da je što prije u sredini svojih četa, odputovati će poslije završenog liječenja u Edipsosu na Krf, gdje če ostaci srpske vojske, kako se veli, uskoro biti ponovo postavljeni u stanje, koje će je osposobiti za borbu.