Београдске новине

I

Broj 23. 22. februara 1916.

u bogatoj vladičanskoj odjezdi, okičen komturskim krstom reda Franje Josipa, upravio je vojskovodji slijedeće riječi: Preuzvišeni gospodine, visoki gospodine zapovjedniče! Kao duhovni pastir 'Crne Gore smatram za svoju prijatnu dužnost, da Vašu Preuzvišenost prilikom prve posjete Crne Gore najiskrenije pozdravim. Moja je riječ slaba, da bi mogao iskazati sve ono sto osjećam, ali njenu slabost dopunjuj u povjesničke istine i djela, da je siavni monarh, Njegovo Apostolsko Veličanstvo car i kralj Franja Josip I. Crnoj Gori, odnosno njenom kralju, uvijek miiostivo naklonjen bio. Najviši monarh svojom duševnom veličinom nije ni sada Crnoj Gori odkazao svoju veliku milost, koju, ja se nadam, m o j e duhovno stado neće nikad zaboraviti. Ta carska milost ogleda se u čovječnosti, kojorn pobjedonosne čete postupaju prema mome duhovnom stadu, za koje ja, kao njegov glavni pastir, Vašoj Preuzvišenosti najvišem zapovjedniku tih četa, izjavijujem najtopliju blagodarnost“. General pješadije pl. Kovess odgovarajući na pozdrav iskazao je svoje zadovoljstvo na dočeku i izjavio nadu, da če se stanovništvo u najširem obimu uskoro odati blagodjetnom radu. I na vrlo predusrjetljivi pozdrav cetinjskog gradonačelnika glavni zapovjednik odgovorio je Ijubaznom blagodarnošću. Pri prolazu kroz uiice Cetinja svuda su vojnog zapovjednika pozdravljali ljudi i žene s najvećim poštovanjem, te je postao utisak, da se izmegju stanovništva i naših ijudi razvijaju najprijateljskiji odnosi.

palkaoske vijesti. Srbija žrtva saveznika. J e d n o r u s k o p r i z n a n j e. Stockholm, 20. februara. Prilikom govora o političkom stanju u dumi, Sazonov će se naročito dotaći ruske balkanske politike. Kako „Djen“ saznaje Sazonov će sljedeće izjaviti: Srbija je postala žrtvom saveznika. Ali neobziruči se na sađanje stanje Rusija če i đalje težiti za tim, da izvojuje slobod n i m o r s k i p u t. Ona će tako i daije nastaviti da ostvari sveslavenski ideal na Buikanu. iz điplomatskih krugova saznaje „Djen“: Ministar je predsjednik P a š i č pokušao da kođ grčkog kralja K o nstantina i ministra S k u 1 u d i s a iznese pitanje o bavljenju srpskih vojnika na Krfu, ali nije ni od jednog bio priinljen. Zalosno stanje Srba na Krfu. Frankfurt, 20. februara. Broj iskrcanih Srba na Krfu iznosi prema pouzdanim vijestima oko 23.000. Njihovo stanje ne vri- j jedi opisivati. Oni su polugladni i bijedno : odjeveni, bez oružja i ispunjeni neiskazanim j gnijevom protiv entente. Od 5. do 12. umirali su na Krfu dnevno po dvije stotine srpskih j vojnika. Selidba crnogorskog kralja u Bordeaux. Bern, 20. februara. ,,Matin“ javlja iz Bordeaux-a: Crnogorski će se kralj sa porodicom nastaniti u okolini Bordeaux-a, na jednom imanju u Lormonsu. Kralj Konstantin o politici Grčke. K. B. Atena, 21. februara. (Reuter) Kralj Konstantin je priinio u audijenciju predsedništvo parlamenta. K ral J J e naglasio da on vodi politiku koja odgovara nacionalnim interesima Grčke. Podpredsjednik parlamenta je odgovorio da je Grćka blagodarna što ju je kralj sačuvao od stidbine koja je snašla druge male narođe. Ućešće Italije na Baikanu. Is h o d B r i a n d o vo g puta: Odašiljanje dvadeset karabinera na Krf. Beč, 20. februara. Fntente sad samo u potpuno složnom ratovanju vidi svoj spas. Naročito je francuski ministar predsjednik želio, da Italija uzrne učešče na Balkanu. Govor grčkog ministra predstednika Skuludis-a dokazuje, kakav je bjedan uspjeh donio cio Briandov trud. Itaiija nije ni toliko solidarna sa njenim saveznicima da nije htjela da potpiše izjavu o nezavisnosti Belgijc. Talijanski poslanik je sa potsmjehom izjavio, Italija upravo nema ništa sa nezavisnošću Belgije, ali nije protivna, da saveznici daju ovakvu izjavu. Skuludis veli, da vojna snaga, koju če Italija poslati ua Baikan neće biti veća do pedeset karabinera. On

Beogradske Novine Beograd, utorak Strana 3.

čak može da tvrdi, da ni ovaj broj, več da će samo j dvadeset karabinera biti poslano na Krf. Ishod, svečanog puta francuskog ministra predsjednika ovaj je: Saziv nove konferencije u Parisu, bez naznačenog cilja i odašiljanje nekoliko žandarma na Krf. Zaista, sloga je izmegju entente vrlo labava. Nepokolebiva neutralnost Grčke. K. B. Berlin, 21. februara. Grčki princ N i k o 1 a uputio je pismo ,,Temps“-u u kome on brani politiku svoje vlađe i uvjerava, d a če Grčka i nadalje ostati neutralna, ali sa iskrenošču izjavio je i žaljenje zbog sviju nepravda koje se čine Grčk.oj. Princ veli, da kampanja, koja se sada vodi u štampi entente protiv Grčke, vregja grčki nacionalni ponos. Na]noviJe brzojavne vijesil. Ratni bilans entente za 1915. godinu. Madrid, 20. februara. Jedan lonđonski dopisnik madridskog^Iista ,,A. B. C.“, koji je poznat kao bezuslovan pristalica entente, pribrao je vojni i politički bilans entente za godinu 1915. na ovaj način: U početku 1915. godine stajale su stvari saveznika znatno bolje, nego sađa. Bitka na Malvinskim os’trvima bila je dobijena i očekivalo se čudo od nadmoćnosti engleske fiote. Rusi, koji stajahu na Karpatima, pretili su, da će preplaviti ugarsku ravnicu. Govorilo se o uspostavljanju b a 1 k a nskog saveza pod upravom Venizelosa i njihovom radu protiv centralnih vlasti. Italija je bila pred stupanje u rat. Na zapadnom bojištu bio je svaki strah odstranjen zbog njemačkog nastupanja na Calais. Prošla je godina dana i s njom su iščezle dva puta | nade, da če se Njemačkoj Francuska i Belgija opet j oteti. Rusi su daleko od toga, da preplave Ugarsku, pretrpjeli su ogromne gubitke u Ijudima i zemljištu. Venizelos je pao i mjesto balkanskog saveza, koji bi išao sa silama četvornog sporazuma, ostvarilo se stupanje Bugarske uz centralne vlasti. Srbija je pregažena, zauzimanje Dardanela svršilo se s t r ahovitim porazom, veza izinegju Njernačke i Turske je uspostavljena. Godina 1915. bila je za ententu najgora godina. Englezi su ovo dopustili, ali ipak nisu ostavili nadu, da če krajnja pobjeda biti njihova. Govori se u Engleskoj o prošiim pogrješkama i divi se ogromnim snažnim naporima Njemačke, ali se pri svem tom računa na pobjedu i grade nade na englesku flotu. Veliki savjet entente u Parisu. Sastanak savjeta koncem ovog mjeseca. Beč, 18. februara. Još u toku ovog mjeseca sastaće se u Parisu veliki savjet entente. Taiijani će posiati ministra inostranih djela Sonnina i nekoliko osoba iz generalštaba. I Englezi če biti zastupljeni. Ovaj savjet će donijeti slogu u ratovanju, koja do sada nije bila baš primjerna. Italija se protivila, da pošlje čete na Dardanele i u solunskoj ekspediciji nije htjela da uzme učešča. I privrjedna sloga nije bolja. Italija nema uglja. To treba savjet entente u Parisu za malo dana da popravi ? Savjet entente nije ništa drugo, do nov pokušaj, da se narodi dovedu u zabunu. Rat se produžuje, jer se vinovnici rata plaše mira. Treba narodu dati nove nade, koje istina uvijek i uvijek ostaju neostvarene. Jedan engleski predlog o miru. Amsterdam, 20. februara. U donjem domu podnio je Artur Posonby pređlog kao dodatak adresi na prestonu besjedu, u kojoj bi nnala da se iskaže želja, na kojim bi osnovima Engleskagotovabilada stupi upregovore o miru. Posonby sam označuje ove uslove: Napuštanje osvojenih predjela, priznavanje načela o narodnostima, pripreine za ustanovljenje megjunarodnog suda, kome bi se u buduće imali podnositi svi diplomatski sporovi. O milijardama francuskih ratnlh izdataka. Paris, 20. februara. Kako „Agence Havas“ javlja biti će francuski državni izdaci povećani iskijučivo na račun vojnog ministarsva. Po saopštenju „Tempsa“ to će povišenje iznijeti prema prvoj četvrti godine 450 milijuna franaka za artiljeriju. Na ostale više izdatke dolaze izmegju ostalog skoro 83 milijuna na materijal za aeroplane, skoro 13 milijnna na vojne željeznice, skoro 67 milijuna na troškove oko premještanja i razmještanja

trupa i drugih prenosa, 1 U /2 milijuna na smještaj kolonijalnih trupa u logore. Skupoča životnili namirnica donijela je sobom povečanje izdataka, za isliranu stoke približno 21 milijun i preko 35 milijuna za izdržavanje vojske. I plata vojnicima izazvaia je veće izdatke od 7 milijuna. Ukupno kreditni zahtjevi od 1. avgusta 1914. do 30 juna 1916. iznose 46‘/2 milijardi franaka. Program Dume. Stockholm, 20. februara. „Berlinski Tidenđe“ javljaju iz Petrograda: U jednoj konferenciji izmegju vlade i predsjedništva duine, održanoj pod predsjedništvom ministra predsjednika B a r k a, govoreno je o zavogjenju novog poreskog sistema. Profesor M i g o 1 i n je predložio, da se zavedu dva nova monopola. Osim toga postignut je sporazum i u tome, da Duma treba da drži svoje sjednice četiri puta nedjeino. Pretresanje bugjeta imalo bi se toiiko ubrzati, da do Uskrsa cio bugjet bude konačno usvojen. U isto vrijeme treba da bude primljen i zakonski projekat, o zajmu od j 471. milijuna rubalja, za pokriče deficita iz 1916. godine. ' Nov unutrašnji zajam u Rusiji. Stockholm, 20. februara. Petrogradski listovi javljaju, ruska vlađa je rešila da u najkraćem ,v rernenu raspiše nov 5 procentni zajam od 2 milijarde rubalja i to za deset godina, a pod istim usloviina, pod kojima je i prošli zajam, od jedne tnilijarde, raspisan. Promjena njemačkog poslanika u Sofiji. K. B. Berlin, 20. februara. „Wolffov“ brzojavni ured javlja: Carsko njemački poslanik u Sofiji Michaelles dobio je osustvo radi popravke zdravlja i otišao je u Kissingen na liječenje. Pošto poslaničko mjesto u Sofiji, u ovim danima, za duže vrijeme ne može biti ispražnjeno, to je dosadašnji poslanik u Christianiji grof Oberndorf izabran za sljedbenika. Michaelles je za zasluge učinjene na dosadašnjem položaju odlikovan redom crvenog orla I. razreda sa hrastovim liščem, a po oporavljenju će dobiti novo poslaničko mjesto. Neutralna vijest o nevjerstvu italije. K. B. Kopenhagen, 20. februara. U članku lista „Extrabladed“ kaže se povodom pošjete Briandove u Rimu ovo: Kada je rat otpočeo bila je Italija još član t r o j n o g s a v e z a i njena objava rata, koja je bila poslije dužeg kolebanja, Austro-Ugarskoj, bila je sjajan p r e 1 o m v j e rnosti, zakona, poštenja isavjesti, kakvog dotle još nije bilo poznato u svijetu i koji je svuda, gdje postoji pojam o moralu, probudio užasna osjećanja. Za Italiju je ovaj rat bio još veći fiasko, no za sve ostale sile. Citave mjesece se talijanska vojska krvavo borila i to bez uspjeha. Centralne vlasti, na protiv, ratuju tako reći sa cijelim svijetom i odnose jednu pobjedu za drugom, a odgovor „cijeloga svijeta" su zdravice i svečani ručkovi. Dnevne vijesti. Beogradska universa. Na „Velikoj Pijaci“ stoji srpska universa. Ispred nje dižu se skele čak do krova. U sred opravljana su padale na nju granate carskih i kraljevskih mužara i obica. Sreća i granate obično ne biraju mnogo, i danas leži u ruševinama prostor, koji treba da služi mirnom radu. Pred vratima stoji savjestan stražar, a bodljikava žica-trnovita ograda okružuje cijelu zgradu. Carska i kraljevska vojna uprava čuva kulturno blago zgrade. Pri letimičnom pregledu kolika je to bilo mogućno u neđjeljnoj dokolici, ne inože se sve pregledati, ali to pokazuje već i kratko zadržavanje, da je ustanova opremljena dobrim modernim nastavnim sredstvima, bogatim zbirkaina i lijepom narodnom bibliotekom. Ali kao što ovdj.e trnova žica čuva naučna blaga, koja su samo jednostrane plodove donosila, a znanje i kulturu u- zemlji nije mogla da hrani, tako danas leže napuštene prostorije, kao da su ih učenici i učitelji tek ostavili. Knjige, narodni, listovi i časopisi na stolovima i klupatna, hemijski i fizički aparati, globusi, sve je ostavljeno u največein redu; ništa se nije htjelo ostaviti neprijatelju u neredu, ono što je bilo zgodno uzela je pljačkaška svjetina, koja baš trenutke ncreda ra'do iskorišćava, ono što vlada nije mogla vući sa sobom. Samo su biblioteku malo poštedili. Mirno stoji „Austro-Ugarska monarhija u