Београдске новине

Broj 28.

5. marta 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Strana 3.

Ratna žetva grada Beča. Općina grada Beča obradila je 2,000.000 četv. nietara površine, na kojoj je urodilo raznog živeža: 203 vagona krumpira, 57.000 kilograma pasulja, graška i luka, 190.000 glava kupusa, kelja, salate i Irelerabe, 4 vagona zobi i slame, te 12 vagona sijena. Školska je mladež obradila 136.290 četv. metara, na kojoj je površini urodilo 15 i pol vagona krumpira, 28.000 kgr. komušarice, te 95.000 glava kupusa i ostalog povrča. Na zemljištima, što ih je grad Beč kao ratne vrtove prepustio na obradjivanje svojim namještenicima i privatnicima, a u površini od 475.000 četv. metara, urodilo je 33 vagona krumpira, 86.000 kgr. komušarica i 193.000 glava kelja i ostalog zelenja. Taj je uspjeh nadišao svako očekivanja, pa če se ove godine još i intenzivnije obradjivati „ratni vrtovi“ grada Beča.

Kupovina žita u Rumuniji. Drugi ugovor sa centralnim vlastima. „Secolo" javlja iz Bukurešta : Izmedju Rumunije i centralnih vlasti potpisan je drugi ugovor. Po ovom ugovoru prodaje Rumunija 100.000 vagona kukuruza, zobi i ječma centralnim vlastima, | koje su kupile i sav prošlogodišnji kukuruz, što iznosi takodjer preko 100.000 vagona. Balkanska željeznica ubrzana sa tri sa'nata. Balkanski voz, koji će se 1. nraja uvodjenjem ljetnjog voza ustanoviti, neće biti samo na svojoj liniji Beč—Dresden ubrzan, nego na cijeloj pruzi. Predvidjeno je, da če se njegova vožnja skratiti za tri sahata. U mjesto 59 do 60 sahati vožnje od njemačke do turske prijestonice dovoljno će biti samo 56 sahati. Ubrzanost će se poglavito uvesti na balkanskim željeznicama, a naročito na bugarskim i orientalskim. Red vožnje pruge od Budimpešte preko Breslave i Berlina ostati će u glavnom nepromijenjen.Ipak će se iz Berlina nešto kasnije otputovati, a Berlin sa Friedrichstrasse u mjesto 8-15 tek u 8-20 napustiti. Bitno će biti ubrzan ogranak pruge Dresdena. U mjesto 7'20 uzet je u izgled 7 - 55, dakle pre 8 sahati, polazak Anhaltske željeznice iz Berlina. Potrebno ubrzavanje treba da se naknadi na austrijskim željeznicama. Tako i u obratnom pravcu hoće da se ubrza vožnja skoro sa pola sahata tako da se iz Beča i Dresdena stiie u Berlin u 10'20 u mjesto 10'48 sahati. Saobraćajni dani ovoga voza ostaju nepromijenjeni. Isto tako je ostao nepromijenjen broj i provoz kola (vagona). Nestašica pšenice u Engleskoj. Londonski strukovni list za žitnu trgovinu prosuđjuje u svom posljednjem broju vrlo nepovjerljivo mjere, što ih sprema engleska vlada, da osigura zemlju žitaricama. List primjećuje ponajprije, da vlada u opšte ne pomišlja na to, da pokrije cijelu potrebu zemlje žitaricama za hljeb, već hoće samo da popuni rezervu na pšenici, koja se je znatno smanjila, pa veli, da prema tome nađaije ostaje na privatnoj trgovini i teret i odgovornost, da udovolji normalnoj potrebi zemlje. Ova je zadaća medjutim za privatnu trgovinu neizmjerno teška obzirom na to, da cijena pšenici iznosi 70 šilinga po kvarteru, što znači po prilici 325 maraka po tonu, kao što i obzirom na skupu vozarinu, koja iznosi 30 šilinga po kvarteru, a ponajpreče uslijeđ toga, što agenti protivničkih vlada u veliko kupuju pšenicu na tržištima, na koja je Engleska upućena. Uz ovakve okolnosti traži se od privntnoga trgovca više moći i sposobnosti, nego li je on može imati. List završava konačno ovako: „Naša je rezerva na pšenici u lukama vrlo malena, a oni, koji bi se imali brinuti, da se ta rezerva popuni, postaju sada nervozni. Položaj je kritičan, avlada, kakosečini, nije kadra, da ga sa svojim osnovama poboljša. Amerikanska pšenica za Grčku. Iz Berlina se javlja, da je grčka vlada nabavila u Americi veću količinu pšenice, koju će pod a m eričkom zastavom dati dopremiti u Grčku. Padanje ententinog zajma u Americi. Kako iz Newyorka javljaju, pao je ondje uslijed poraza, što ih ententa doživljava na svim ratištima tečaj ententinog zajma na 94 po sto.

Razne vijesti. Rasturanje autograma vojskovodja. Praško pobočno središte carsko i kraljevske ustanove za staranje o vojsci, uputilo je molbu najistaknutijim i najpoznatijim austro-ugarskim i njemačkim

vojskovodjama da ga snadbu sa izvjesnim brojem karata sa njihovim slikama i svojeručnim potpisom, a sa ciljem, da ga potpomognu u patriotskom radu. Na ovaj način će svaki moći da nabavi lijepu uspomenu na velike vodje iz ovoga velikog vremena. Slijedeće vojskovođje su već stavili na raspoloženje njihove svojeručne potpise: 1. Austro-Ugarske: Generalpukovnik barun Konrad pl. Hotzendorf, šef c. i k. generalnog stožera; zapovjednik ratne mornarice admiral Anton H a u s; konjički general Ed. pl. B8hm-Ermolli, pješadijski general Svetozar pl. B o r o j e v i ć, konjički general Viktor D a n k 1, general-pukovnik Herman pl. Koves, konjički general Karl barun Pflanzer-Baltin, podmaršal Pavao pl. Puhallo i podmaršal Arthur pl. Arz; 2. Njemačke : maršali: pl. Bulow, pl. H i ndenburg i pl. Mackensen; veliki admiral pl. Tirpitz, general pukovnici: pl. E i c h e n h o r n, pl. Linsingen i pl. Woyrsch, generali pl. B e s e 1 e r, pl. Emmich, pl. Gallwitz, pl. S c h o 1 z, Liman pl. Sanders i Lundendorff. Svaki zainteresovani treba, da se obrati za carsko i kraljevsko pobočno središte ustanove za staranje o vojsci u Pragu (II. Mariengasse 36.) Balkan i Orijent. Udruženje za državno-naučno obrazovanje u Beču održati će niz predavanja o kulturnim i naučnim prilikarna u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji, evropskoj i azijskoj Turskoj, Prednjoj Aziji i Egiptu, dalje o željeznicama na Balkanu i plovnosti u S r edozemnom moru. Ova predavanja če održati gospoda : direktor banke B r o c h, profesor pl. D ii r i n g, dvorski savjetnik Frankfurter, viši gradjevinski savjetnik Friedrich, poslanički savjetnik Georg i e v, profesor Griinberg, profesor Haberlandt, profesor pl. Kraetz, dvorski savjetnik M u s i 1, profesor Oberhummer, doktor S c h 3 f f e r, profesor Strisovver i profesor W i I h e 1 m. Predavanja če se održati na sveučilištu u dvorani broj 7. Ovaj niz predavanja otvoren je uvodnom svečanošču u velikoj dvorani donjo austrijske trgovačke i zanatske komore. Pri ovom je otvaranju održao poslije pozdrava od strane predsjednika ovoga udruženja tajnog savjetnika Dr. CwikIingskog, dr. Heinrich F r i e djung predavanje. „Balkanska politika velikih sila do 1913. godine." ,,Jedro“. I drugi broj „Jedra“ lista, za članove bos.herc. saveza Austrijskog pomorskog društva, ugledao je svjetlo ovih dana u Sarajevu, te nas je svojom vanjskom opremom i svojom jedrom i zdravom sadržinom upravo iznenadio. Po svemu se vidi, da u Herceg-Bosni ima mnogo latentnih i intelektualnih snaga na polju lijepe knjige, koje isčekuju samo zgodan čas, da izbiju na vidjelo. Tu zgodu im je donekle pružilo „Jedro“ u kojemu se može svako ogledati, koji ima smisla za Ijepote mora i za interese pomorstva uopšte. Na čelu drugoga broja ima lijepa slika grada Splita, te luke budučnosti, a u tekstu kratka, ali sočna monografija od Vj. Jelavića. „Porast vlasti monarhije na Jadranskom Moru“ uvodni je članak u listu, te nam u zgodnim crtama tumače kako i koliko je porasla vlast naše tnonarhije na moru, nakon zauzeća Lovćena. U članku „Arbanija“, pisac nam u lijepoj crtici dokazuje važnost arbanskoga primorja na vlast monarhije na Jađranskom Moru. „Rat na Jadranu“ je nastavak članka, u kojima se crtaju historički dogadjaji, koji su se zbili na tom našem moru tekom vijekova. Zanimive su i crtice „Dvije bos.-herc. luke — Neum i Sutorina", te „Bosanski krajišnik na moru“ Prva je iz pera dra Nikole Z. Bjelovučiča. „Pomorska trgovina Turske“ je vrlo zanimiv Članak iz pera g. Vj. J e I a v i ć a, u kojem nam pisac daje prilično iscrpljiv pregled pomorske turske trgovine prije današnjeg svjetskog rata. „Tri dana u Trstu“ je nastavak poveće putopisne crtice od Stjepka 11 i j i ć a. U ovom dijelu putopisa ističe se lijep ulomak, u kojemu se opisuje spomenik meksikanskoga cara Maksimilijana u Trstu. Vrlo je zanitniv i poučan te vrlo dobro ilustrovan članak „Morske mine“, u kojemu nas pisac upućuje u tajne tog novijeg ratnog oružja. Pjesma „Pozdrav Jadranskom Moru“, od Stjepka Ilijića, odlikujese dubinom misli i epskom širinom sadržine, te se čita saosobitom duševnom nasladom. U članku „Pomorstvo i počeci filozofije“, urednik lista Ivo pl. Dobržanski nam tumači Iakim stilom, koliko je pomorstvo još iz davnih vremena uticalo na razvitak filozofske nauke kod svih naroda. Vrlo je zanimljiva i humoreska od Mihajla M i 1 a n o v i ć a-S arajlije „Barkom po debelom moru“, u kojoj nam pisac šaljivim stilom crta svoju prvu „katastrofalnu“ vožnju na debelom moru. List nadalje obiluje „iskri-

cama“ i aforizmima o moru, koje zgodno dolaze uz ostali-tekst, jer se sve odnašaju na glavnu temu, naime na more. I listak je raznovrstan i zanimljiv, te se s interesom čita. Slike su pak uopšte dobre i aktuelne, te zgodno ilustiraju tekst, tako, da čitatelj dobiva u svijesti jak dojam o svemu, što čita. Izmedju ostalih ilustracija ističe se slika Njegove Preuzvišenosti zemaljskog poglavara Bosne i Hercegovine Stjepana pl. Sarkotića. Lijepe su slike „Bar u Crnoj Gori“, „Einden“, „Bouvet“ i t. d. U kratko rečeno: iovaj drugi broj našega „Jedra“, lijepo je uspio, te ga preporučamo općinstvu, kao dobru poučnu i zabavnu, a uz to i jeftinu lektiru. Pojedini broj stoji 30 h, a godišnja pretplata iznosi 3 K, dočim članovi pomorskog društva primaju list badava. Rumunjska i Švedska protiv Rusije? Novi povremeni spis „Svensk Losen“, koji je izmedju ostalih švedskih novina vrlo rado čitan, donosi u svom posljednjem broju članak, koji zaslužuje naročitu pažnju. Žali se što u Bukureštu nema švedskog poslanstva i otud dolazi do ovog zaključka: „Ako bi nam bio potreban intiman kontakt ma u kojoj državi, to bi prvenstveno trebao da bude u Rumunjskoj. Rumunjska i Švedska nalaze se u boku prema Rusiji. Rumunjska ima iredentu u Besarabiji, Švedska u Finlandiji. Još od ostalih neutralnih država u Evropi jedine su Švedska i Rumunjska, koje na osnovu svojih vojnih izvora i strategijskih položaja rnogu biti od odlučne važnosti po ishod ovoga rata. Mi se ovdje u Švedskoj moramo naviknuti na misao, da li bi jedan obavezni sporazum izmegju nas i Rumunjske, da zajednički u sporazumu sa centralnim vlastima ustanemo protiv Rusije,dovoljno bi bilo, da Rusiju natjeramo, da savije koljena. Pri tome još ne bi bilo sigurno, da moramo izvući svoj mač. Može biti da bi već sama pretnja sa Rumunjskom bila dovoljna, da se naša narodna misao ostvari, a svijeti onaj mir približi, za kojim svi čeznu. Šveđska bi na taj način došla do pobjede bez krvi, a politika aktivnih neutralaca bila bi sjajnim triumfom krunisana. Nov užas za ententu. Nevidljiva podmornica. Borba podvodnim brodovima postaje za ententu sve neprijatnija. Francuska je poinoćna krstarica „Provence II. “ potopljena od podvodnog broda, koji nije ostavio nikakvog traga ni prije, a ni poslije napada. Francuski izvještaj konstatuje, da je „Provence II. “ pogodjen po zadi i da je potonuo za 14 časaka. „Agence Havas“ javlja o ovome iz Parisa: Pomočna je krstarica „Provence II.“, koja je trebala da preveze čete u Solun potonula 26. februara u Sredizemnom moru. Po vijestima, koje su ovamo stigle, 296 brodolomnika se iskrcalo na Maltu i ođatle su, na 400, koje francuskih koje engleskih izvidničkih brodova, koji su na poziv bezičnog brzojava pritekli u pomoć, odvezeni na Milos. Po kazivanju poslanika Bokanovsky-a, koji je pridodat glavnom stožeru vojske, nije se periskop vidio, ni prije, ni za vrijeme, dok je brod tonuo. I od torpeda nije bilo nikakvog traga, niti se za vrijeme eksplozije primjetio kakav ošmrk. Stalno se motrilo. Posluga oko topova ostala je do poslednjeg trenutka na svome mjestu. Na brodu je zajedno sa posadom bilo od prilike 1800 ljudi. Vrijeme je bilo vedro, sa vrlo malom maglom. Izgleda, da je oštećena paluba. Pogodjen je po zadi i potonuo je za 14 časaka. Ne zna se, da li su se splavovi, kojih je bilo dovoljno na palubi, mogli upotrijebiti. Deset brodova je bilo na mjestu ove nesreće. Traga se još uvijek. Ogromna humanitarna objava. Impozantan skup jevrejskog stanovništva u NewYorku, kao što saznajemo, održan je u veliko Karnegievoj dvorani. Svrha je ovoga skupa bila, da se osnuje pomoć za Jevreje, koji su u ovome evropskom ratu pali u nevolju. Proglas je, pored ruskih i ruskopoljskih Jevreja, kojirna treba da stiže pomoć iz Amerike, naznačio i Jevreje iz Galicije, Pruske Poljske, Srbije, Turske, a naročito iz Palestine, te koljevke njihove. U istini taj ogromni meeting, na kome je jedan govornik istakao u jezovitom opisivanju nečuveno gonjenje i postupanje sa ruskim Jevrejima, o varvarskim užasima, koje su trpili od raznih vlasti, preobratio se u neprijateljsku izjavu protiv Rusije. O zlom postupanju ili o kakvoj bilo nevolji Jevreja u Austriji, Pruskoj Potjskoj, u Srbiji ili u Turskoj nije bilo dodirnuto ni jednom riječi. Na ovome skupu uzeli su učešća preko 3000 duša, koji su na svršetku dana skupili I1/4 milijuna đolara i 5 milijuna maraka.