Београдске новине

Strana 2.

Beograđ, utorak

Beogradske Novine

14. marta 1916.

Broj 32.

padu stoji jednako moćan neprijatelj, ruska sjeverna vojska. No ne samo, da su Nijemci tjelesno snažniji od Francuza, njihova se snaga sastoji i u načinu provedenjajiavale. Kada su Francuzi i Englezi prošle godine započeli obim svojim velikim ot'enzivama, cijela se njihova akcija sastojala u bijesnim i divljim napadima na njemačke položaje. Nigdje se nije mogla primijetiti velika kakova i promišljena osnova Vidili smo safno velike gubitke na Ijudskom i ratnom materijalu, koji ali nijesu stajali u srazmjeri sa postignutim rezultatima. Nijemci ali, koji su u zadnjim godinama jednako kao i Austro-Ugarska imali za riješiti veliki.strategijski problem čuvanja vlastitih snaga, tačno proračunavaju svald svoj podhvat. Ne navaljuje se prije, dok nije uočena svaka moguća eventualnost, ne izbacuje se bez svrhe ni jedan topovski metak, a ni ne žrtvuje vojnik, bez nužde. Njemačko vojno vodstvo znade na minutu tačno što hoće, a nakon stvorene odluke, provadja osnove najvećom energijom, pa ga ne zastrašuju najljući francuski protunapadi. Premoćnost njemačkog vodstva pred Verdunom — to je druga nauka. A treća nauka? Kao vazđa, kada sre dišnje vlasti poduzimaju kakovu ofenzivu, vidimo i ovaj puta, da one to čine, baz da imaju na drugim frontovima lcakove neugodnosti. Niti na ruskom, niti na talijanskom frontu, ne kod Soluna, pa ni u Flandriji Englezi još nijesu pokušali priteći u pomoć Francuzima u teškom njihovom položaju. Jedan puta su Englezi riskirali kod Yperna napadaj, ali tako mlako, da Nijemce zaista nije ni čas zabolila glava. Središnje vlasti su dakle opet jedanputa narinule svojim brojem vojske nadmoćnim neprijateljima svoju volju, a ovi nemaju snage, da se uspjehom odupru. Tu leži i razlika: ententa raspravlja, središnje vlasti zakljućuju, ententa govori, središnje vlasti rade. Nadmoćnost svakog pojedinog vojnika Austro-Ugarske i Njemačke to je prva nauka, nadmoćnost vodstva di-uga, a nadmoćnost cijelog saveza treća nauka od Verdunu. Kada će naši protivnici konačno ipalc uviditi istinitost ove nauke?

Kritični položaj u Francuskoj. Razočarenje raste. Tanad, koja je pretvorila Dauamont i Verdun u razvaline, razbila je kod Francuza i zadnju nadu u pobjedu, Ovo je tačno prepisano iz vatrenog članka francuskog poslanika Cherles Humbert, koji je izašao u „Journalu" pod naslovom „Akcije“. U snažnim izrazima proklinje on francuske krugove, koji su pripravljali narod na pobjedu ne stvarnim ratom, nego šupljim frazama. „Svakoga dana“ kaže se u članku, „nama je predočavano predstojeće iscrpljenje centralnih vlasti. Po ovome proricanju Njemačka boluje od slabosti, koja će je uskoro survati u grob. Mi ne treba ništa da preduzimamo, nego samo strpljivo Čekati na skorašnju smrt neprijatelja. Govorilo se, da će rat trajati sve dotle, dokle god neprijatelj potpuno iscrpljen, ne bude molio za rnilost". „O, kako smo sada postali mekušci uslijed takve fantazije, tek poslije isteka desetdnevne borbe ! Ćutečki pripravljen napad na Verdun, pružio je ljudima pravi pojam o ratu. Još postoji njemačka vojska, jedna užasna snaga za napad, čija sredstva u mjesto da malaksavaju, postaju sve moćnija. I oni, koji su juče predvidjeli popustljivost na sve strane dobro utvrdjenog fronta, danas vide da je Paris u opasnosti! Priznaje se, dakle, da je ona Njemačka, kojoj se neprekidno proricala propast, još uvijek snažna, naoružana i za bitku pripravna. Mi moramo uzeti primjer od nje, a naša jedina želja treba da bude stvamost. Svaki trenutak našega životu od sada mora biti ispunjen radom“.

Predstoji teška kriza u Francuskoj. Dopisnik „Frankfurter Zeitung“-a u Bemu saznaje iz neposrednog izvora, da se u Parisu razvila duboka teška politička i vojnička kriza. Nije riječ samo o ličnim pitanjima, već o načelnom neslaganju izmedju civilnih i vojnih vlasti. Udnosno ovoga švicarske novine donose, da je juče jedan jedinf broj „Petit Journal“-a zalutao u Švicarsku, u kome je nagovješteno odstupanje Gallienovo. Na protiv milanske novine objavljuju dementi svojih dopisnika u Parisu, po čemu je ova vijest neistinita. General Gallieni neće se povući, on će samo u nekoj naročitoj misiji napustiti Paris na izvjesno vrijeme. Cenzura u Parisu potpuno je onemogućila pariske novine, da ma šta o ovome kažu. Lyonski „Nouveliste" saznaje, da još uvijek vlada nesaglasnost izmedju vojnog odbora u komori i vojnog ministra Galliena i to zbog izlaganja izbjegavanju vojne dužnosti zakona. Izgleda, da predstoje teške razlike u mišljenjima, koja su političko vojne prirode, a koja dodiriju ograničenje prava izmedju civilnih i vojnih vlasti. Gallieni je ,,bolestan“. Paris, 11. marta. „Matin“ je opunomoćen, da javi, da je vojni ministar Gallieni bolestan.

Engleska za male narode. „Vossische Zeitung“ javlja iz Amsterdama: Posljednji broj „Labour Leader“ zabranjen je u Engleskoj, što je iznjeo članak, koji govori za jnir. List piše: Saznalo se za stvari, koje bi upravo, morale da otvore oči engleskom narodu. Asquith je u donjem domu objasnio, da ostaje pri svojoj izjavi, koju je dao u Dublinu 1914. godine, a ta je da se Engleska bori samo zapravo malihnaroda. Ali ovo je protivno onome, što je Evans objavio u „Manchestar Guardian" o tajnom ugovoru Engleske sa Italijom, i o čemu je Snowden prošle nedjelje, uzalud tražio objašnjenje od engleske vlade. Ovaj ugovor obećava Italiji, kao nagradu za njen udio u ratu v elike dijeloveaustro-ugarske monarhije, koje su, gotovo sasvim, Slovenima naseljeni. Ovo, kao što Evans tačno veli, stoji u najvećoj protivnosti sa onim, što je tvrdio prvi ministar, koji je u ime Engleske objasnio, da se bori za pravo i nezavisnost malih naroda. Jedno drugo otkriće, nastavlja „Sabour Leader" dalje donosi Dilon u „Contemporary Review“. On objašnjava, da je ekspedicija na Galipolje posljedica sporazuma izmedju Engleske i Francuske, d a b i Rusija zauzela Carigrad. Tosu znale Bugarska i Rumunjska i prema tome su se upravljale. List pita: „Je li to pravedna stvar, za koju se borimo?“ Novine iznose govor B y 1 e s-a, koji je engleska štampa zatajila, a u kome se kaže: Mi sada znamo, da smo ušli u rat radi politike za izjednačenje s.ila, i da upad u Belgiju nije u vezu sa tim. Ja oklijevam, da neistinu iznesem na javnost, a doći če dan, kadu ću smjeti reći suštuistinu. Austro-Ugarska gospodarica Jadrana. Originalni izvještaj Beogradskih Novina. Rotterdam, 13. marta. Engleska stručna novina „Naval Annuals“ piše, da su austro-ugarske podmornice u Jadranskom moru tolika pogibao, da se talijanski, engleski i francuski ratni brodovi jedva usudjuju ovdje se pojaviti. Austro-ugarske su čete bez smetnje zaposjele crnogorske i arbanaške luke. Palkanske vijesti. Grčka gubi strpljenje. Sofijski listovi saopštavaju skoro doslovno ovo: Iz diplomatskih krugova saznajemo, da je grčka vlada izjavila ententi: Ako bi ova još jednom pokušala, da posjedne nove grčke predjele, onda će Grčka pokušati da to spriječi oružanom silom. Dalje se ovdje govori, da ententa uvidja beskorisnost solunskog poduzeća i da namjerava da odande svoje čete povuče, što izgleda dosta nevjerojatno, jer bi se tada rasplinuli svi snovi entente na Balkanu. Tačnije če biti što je predsjednik Sobranja dr. V a č e v izjavio, da će njemački uspjesi u Fruncuskoj a naročito ako ispadnu za rukom, da se Verdun uzme, imati za posljedice

povlačenjenje ententnih četa iz Soluna, što bi Grčkoj dalo povoda, da pristupi četvornom savezu. Takvi dogadjaji mogu na slični način djelovati i na^Rumuniju, koja danas ne može ništa drugo činiti, nego da ostane neutralna. Tako isto kao dr. Vačev misli i ministar financije Tončev, i kad oba ta gospodina izjavljuju, da mi ništa ne možemo izgubiti od onoga, što je naša hrabra vojska svojom gvozdenom rukom zadobila, onda je to osjetan udar za Malinova, čiji govor u sobranju dobija onaj doista nenamjeravani uspjeh, da je večina Bugara više nego ikad uvjerena u konačnu pobjadu četvornog saveza i u osigurani postanak velike Bugarske, i da tome svome uvjerenju u svakoj mogućoj prilici daju izraza. General Saraill o teškoćama entente pred Solunom. „Frankfurter Zeitung-u“ saopštavaju iz Carigrada: General Seraill se je u posljednje vrijeme više puta izrazio u Solunu, da on nevjeruje u ofensivu protivnika, ali da tako isto sumnja i u ofensivu entente, jer bi bila beskorisna. General Seraill žalio se na teškoče u opskrbi, koje su vrlo osjetne, jer se sve mora dovlačiti iz Engleske i Francuske, a njemu je pored toga stavljeno u dužnost da ishranjuje i jedan dio stanovništva. Maćedonsko-grčki krajevi neraspolažu hranom ni koliko je njima potrebno. General je uvjeravao, da se njemačke podvodnice u Sredozemnom moru, naročito u posljednje vrijeme," veoma neprijatno osječaju. Podvođnice potopili su nekoliko parobroda sa hranom i četama. U Tolunu se računa s mogućnosti, da će general Seraill uskoro odstupiti sa sađanjeg položaja.

Pozivanje 1916. godišnjaka u Bugarskoj. K. B. Sofija, 13. marta. Jedna okružnica poziva sve 1916-godišnjake za 17. mart. Protivno pozivima ostalih ratujućih država izvršiti će se u Bugarskoj pozivanje 1916-godišnjaka u normalnom dobu. Uredjenje gregorijanskog kolendara u Bugarskoj. K. B. Sofija 13. marta. Vlada je donijela u Sobranju zakonski predlog, da se od 1. aprila 1916. uvede gregorijariski kolendar. Kako se većina izjasnila za taj kolendar, osiguran je prijem tog predloga.

Bugarski poslanici u Monarhiji. Originalni izvještaj „ Beogradskih Novina" Sofija, 13. marta. Na poziv austro-ugarskog poslanika grofa Tarnowskog, posjetiti će početkom mjeseca aprila bugarski poslanici Beč i Budimpeštu. Princ Aleksandar na putu. K. B. Rim, 13. marta. Princ Aleksander Karadjordjević i Nikola P a š i ć treba sutra ovdje da stignu na dvodnevno boravljenje pa će poslije otputovati u Paris.

Arbanaski bjegunci iz Valone. Originalnj^ izvještaj „Beogradskih Novina". Atena, 13. martu. Radi nasilja talijanske vojske mnogo je Arbanasa iz okolice Valone prebjeglo u sjeverni Epir. Grčka se vlada stara za bjegunce. Austro-Ugarska. Potres u Hrvatskoj-Slavoniji. K .B. Zagreb, 13. marta. U cijeloj je Hrvatskoj-Slavoniji juče u jutru u pola pet sati osjetio prilično jak talasasti zemljotres. U Senju je i Cirkvenici nanijeta neznatna šteta. Nema gubitaka u ljudskom životu. K. B. Ljubljana, 13. marta. Ljubljanska zvjezdara saopštava: Juče u jutru u 4 sata, 24 minuta i 19 sekunada pokazale su sve sprave seismografskog zavoda početak izvanredno jakog potresa u daljini od 200 kiloinetara. Početak se pojavio u 4 sata, 24 minuta, 4G sekunada, maksimum u 4 sata, 25 minuta i 1 sekunde, svršetak oko 4 sata, 30 minuta u jutru. Najveće je talasanje zemljino bilo u Ljubljani u horizontalnom pravcu 3, 4 m.m. u vertikalnom 1 m.m. Pokret je bio toliko snažan u ljuljanju, da su najosjetljiviji aparati zastali.