Београдске новине

Broj 38.

21. marta 1916.

Beogradske Novine

utorak

Strana 3.

oni, topovskom vatrom srušeni betonirani dijelovi glavnog kanala, koji su djelimično od velikog značaja, većinom su nanovo uspostavljeni i u više ulica od strane vojnog gradjevinskog odjeljenja. Ostatak ovih porušenih dijelova i sada se još popravlja, tako da če se kroz najkraće vrijeme dovesti u red cijela kanalna mreža. Beogradski tramvaj. Saobraćaj carsko i kraijevskih tramvaja napruzi broj 5 (Makedonska-Milanova ulica), biće prekinut zbog popravljanja do dalje naredbe. Rad toplog kupatila. Toplo kupatilo u Dušanovoj ulici posjećuje se vrlo dobro od strane gradjanstva. Gradjanstvu je dozvoJjeno svakog ponedjeljka i četvrtka upotreba parnog kupatila. Otvaranje kupatila bila je jedna od velikih potreba, koja je pozdravljena od gradjanstva sa velikom zahvalnošču. Prodavnica namirnica. Prodavnica životnih namirnica odbora grada Beograda, koja je do sada bila u zgradi osnovne škole u Makenzijevoj ulici, seli se ovih dana u oružničku vojarnu na Velikoj pijaci. Opravljanje vodovoda. Carsko i kraljevska uprava vodovoda preduzela je nužne korake, da se sve iskvarene vodovodne cijevi u cijelom gradu oprave. Radovi na opravkama privode se kraju i uskoro će svaka kuća u Beogradu biti snabdjevena vodom. Putni saobraćaj do Oršave. Carsko i kraljevsko brodovsko četno zapovjedništvo u Beogradu objavljuje: po zapovjesti središnje transportne uprave moraju od sada sve civilne osobe, koje se voze vojnim brodovima od Zemuna-Beograd za Oršavu, plaćati cijenu po tarifi. Carsko-kraljevska kupatila. Jedan veoma važan posao carsko-kraljevskog vojno-gradjevinskog odjeljenja bio je podizanjem novog tuš-kupatila i ustanoveza uništavanje ušiju. To su preduzeća, koja su za Srbiju važnija no za druge zemlje i za koje se baš ovdje gotovo ništa nije znalo. Tako jedno vojno kupatilo ustanovljeno je u ulici Cara-Dušana. U toku jednoga dana mogu se u njemu okupati 1000 vojnika, ono već poodavno radi, i staino je posjećeno. U Car Dušanovoj ulici podignut je i zavod za uništenje ušiju. Iz 18 tuševa teče ovdje voda u širokim mlazevima, da bi se ove male životinjice uništile. Druga ovakva ustanova nalazi se u Bosanskoj uiici. Ovdje se može okupati dnevno 600 vojnika. Iz 13 tuševa teče ovdje voda. Treći ovakav zavod sa deset tuševa i udešen za 400 vojnika dnevno, smješten je u ulici Kralja Petra, u jednoj kući u Carigradskoj ulici, u kojoj je prije bila pama perionica, smjestilo je vojno gra■djevinsko odjelenje jedno kupatilo s tuševima za narod. Četiritisuća ljudi može se dnevno okupati u ovom kupatilu, 54 tuševa i dvije uzidane kade stoje ovdje na raspoloženje. U carsko-kraljevskim pričuvnim bolnicama uvedeno je t o p I o k u p a t i 1 o sa 27 kada, i tako se vojnicima, koji ranjeni ili bolesni dolaze sa fronta, može pružiti blagodat toplog kupanja.

Sudsha duorana. Ljubav u časovima prekovremenoga rada. Stara priča o Ijubavi ostarjeloga šefa sa mladim postavljenicama dolazi opet pred sud. G e 1 y G. lijepa dvadesetgodišnja djevojka, koja je zbog držanja šefa morala da napusti mjesto bez otkaza, tužila je firmu G. u. Co. radi isplate plate. Firma G. u Co. imala je do prije nekoga vremena dva vlasnika. Jednoga od njih privlačile su jako mlade djevojke. Da njegov drug ne bi ništa doznao o njegovoj tajni, G. dodje na tu misao, da djevojkama naredi da doiaze još jedanput u veče u radnju kao da rade sa njim. Da bi bio potpuno siguran, G. bi ostavljao radnju po zaključku i tek poslije jednog sata bi opet došao. U ovim časovima „prekomjernoga iada“ gonio je G. djevojku svojim ljubavnim ponudama. Osim toga je on često s njom odlazio u kafanu. Jedne večeri dodje Gelly sasvim uzbuđjena kući ispriča svojoj tetki, kod koje je stanovala da se je šef prema njoj tako ponašao, da je ostavila mjesto bez otkaza. Pred sudom je preslušana tetka kao ■svjedok. Ona je pričala, da ju je G. jedanput pitao, da li bi mogao njenu nećaku platonički ljubiti. Na to se razvije slijedeći lijepi dijalog izmedju sudije i svjedokinje. Sudija: „Šta razumijete vi pod platonskom ljubavi ?“ — Svjedokinja: „Pa, tako, iz — daljine 1 “ — Sudija: „No, to ste mogli mirno dopustiti, to je sasvim bezazleno.“ — Svjedokinja :„Da, kadbi samo ostalo pri daljinil' Ova divna stvar svršila se osudom optuženoga. Sud je objasnio u osudi, da je Gelly po iskazima, imala pravo, da napusti mjesto bez prethodnog otkazivanja.

Knjižeunost. ,Jedro“. List za pomorstvo, broj 3. 1. marta 1916. I ovaj treći broj ,,Jedra“, koji je ovih dana ugledao svijetlo svojim oblikom i sadržinom, opravdava dobar glas i cijenu, koju je već stekao medju našom čitalačkom publikom. Kako čujemo, list se je stao širiti po Dalmaciji, Istri, Hrvatskoj i Primorju, da ne spomenemo našu Bosnu i Hercegovnu gdje se je uprav udomaćio i stekao posvuda zasluženo priznanje.

Sama kr. hrvat. zemalj. vlada svojim riješenjem od 20. februara br. 1497/1 od 1916. god. preporučila je nabavu ,,Jedra“ svim j školama u Hrvatskoj i Slavoniji za uče- [ ničke knjižnice i školsku mladež. Opravdana je dakle nada, da će Iist osjegurati svoju egzistenciju, ne samo, već da će du- i boko prodrijeti u narod. Važnost ,,Jedra“ već sastoji i u tomu, što nam razodkriva 1 mnoge Ijepote mora i primorskih krajeva, koje su do sađa bile mnogima nepoznate. U nedavno izišlom trećem broju ,,Je- j dra“ na prvom je mjestu vrlo interesan- [ tan članak od inž. I. F. B a u č i ć a „Nad- | vojvoda Ludvig Salvator kao spisatelj o ' Jadranskom primorju". U članku su istaknute misli i dojmovi prejasnog Nadvojvode prigodom njegovih putovanja po Jadranu. Iz svega se vidi koliko je nadvojvoda cijenio ljepote Dalmacije i hrvatskog Primorja, kako je umio da umjetničkim perom opiše ljepote Jadranskog mora i kako je svojim dubokim posmatralačkim duhom j posmatrao i isticao sve osebujnosti primorskoga života. — ,,Val“, je kratka pjesma u prozi u kojoj se poetskim stilom j opisuje igra valova na širokoj morskoj pućini. Zanimiv je članak „Pomorska bit- [ ka pod Visom“ prigodom pedesetgodišnjice od Huga Piffla. Ta sjajna stranica u povijesti austrijske mornarice pod zapovjedništvom neprežaljenog admirala Tegetthoffa, opisana je vještačkim perom, te nam zgodno đoziva uspomene iz davnih 1 dana, poticajući mladež na primjere požrtvovanja i heroizma. „Rat na Jadranskom moru“, nastavak je članka u kojemu se > dalje opisuju svi epski dogadjaji koji se odigravaju na širokim grudima našega nepredobitnoga ,,Jadrana“. — „Šibenik", uz naslovnu sliku, sočni je prikaz tog našeg simpatičnog grada u Dalmaciji, kojl od vajkada glasi kao jaka tvrdjava protiv svih prošlih, sadanjih i budućih nepijatelja naše posestrime Dalmacije. — „Mitar Kukukurijek" je šaljiva crtica od Mihaila M i1 a n o v i ć a. — „Tri dana u Trstu“ je nastavak pođuljeg putopisa od Stj. 11 i j i ć a. U ovom su dijelu opisane crkve i umjetnine, te razni umjetnički muzeji. poimenice onai za faunu Jadranskoga mora, koji može služiti na diku tom našem najvećem trgovačkom centrumu na obalama Jadrana. — „Kako je postalo more“ narodna priča iz Bosne, koju je zabilježio Mihailo M i 1 a n o v i ć, kratka je mitska legenda o postanju mora, koja karakteriše fantaziju našega naroda. „More u hrvatskim narodnim poslovicama" i „Pomorske poslovice“ od kapetana Luke D o b r i 1 o v ić a, kazuju nam kako naš narod sudi o nestalnom elementu i koliko se je ođ njega naučio. „Kako sam ih nadmudrio" uspomena je iz Albanije u kojoj pisac zgodno opisuje razne slučaje i ističe narodnu karakteristiku onih krajeva. — U ,,Listku“, koji je đosta obilan izmedju ostaloga ističe se spomen na rahmetli Fehima eff. Čurćić a bivšeg sarajevskog načelnika i pređsjednika saveza pomorskog austrijskog j društva za Bosnu i Hercegovinu. Istaći I nam je i vrlo karakterističnu pjesmu, koju } je u duhu narođne poezije ispjevao iseljenik u Americi Gjuro Mitrović u kojoj opi- j suje bjedu i patnje naših radnlka koji rade [ u američkim majdanima. ,,Jedro“ obiluje i lijeprm ilustracflama: | Carigrada, Šibenika, Smirne, francuske ladje Normandie, Zaklonlšta engleskih ladja u Lambachu, slikom pomorske bitke j pod Visom, (1866) spomenikom palih junaka na viškom groblju, portretom slavnoga admirala Tegetthoffa, i t. đ. List se dakle već sam po sebi preporuča toliko više u koliko mu je godišnja pretplata od same 3 krune. Balkanska književnost. Ni o jednom đijelu cijeloga kontinenta nije tako mnogo pisano kao o zemljama Balkanskog Poluostrva, kroz koje je malo njih proputovalo i prostudiralo, aii mnogi su je opisali. Nije lako iz obilja ove književnosti pronaći ono, što je zaista dobro, i poneka knjiga pune vrijednosti ostane neopažena medju mnogim drugim, koje su mnogo gore. Ali vrlo dobra zbirka, jeste ona, koju je čuvar bosan- ; sko-hercegovačkog zemaljskog muzeja u [ Sarajevu dr. Karl P a t s c h sabrao, a koja j je izašla u izdanju Daniela A. Kajona u j Sarajevu. Ova zbirka je niz knjiga i bro- I šura, koje vjerno ocrtavaju Balkansko Polu- | ostrvo. Pravi poznavaoci Balkana, u ovim j knjigama, na umjetnički način, opiauju ove lijepe zemlje sa njihovim interesantnim sta- | novništvom, starim običajima, koje oraj narod još uvijek upotrebljava, historiju, geografiju i prirodnu nauku raznih oblasti. Pri čitanju ovih putovanja kroz Arbaniju, ili zemlje crnoga Drima, kroz Maćedoniju ili brdovite predjele oko Skadra opaža se, da je pisac ovih knjiga svojim očima sve ovo vidjeo, pozna se historičar, koji je duboko studirao historiju ovih zemalja i naroda, kada govori o „Dobrudži u prošlosti' | ili o posljednjem bosanskom velikom reziru Osman-paši; a učenost pisca vidi se u Karstu ispitanom na hidrografski i geološki način. Knjige ove zbirke, počele su izlaziti od pre deset godina, i stalno još izlaze. One danas, u danima, kada su Balkanske zemlje središte interesovanja slare svoje za- | služeno uskršenje. Nove knjige. Od Adrije do crnoga Drima od Karla Steinmetza. Zbirka za poznavanje Balkanskog poluostrva. IzI danje Daniela A. Kajona, Sarajevo. K a rts [ i hidrografija karstaoddr. Friedricha Katzera. Cijena 3 krune. Izdanje Daniela A. K a j o n a, Sarajevo. Kangg Popullore Gegnislite od P. Vincenca Pržnnushi t-a. CiI jena 4 krune. Izdanje Daniela A. Kajona. I Dobrudža u prošlosti. Kistorijski | zemljopis od dr. Jakova VV e i s s-a. Sa 11

tablica i jednom kartom. Cijena 3 krune. Izdanje D. A. K a j o n a, Sarajevo. Iz Berata i iz Tomora. Dnevnik od M. Ekrem bega V 1 o r a. Cijena 3 krune. Izdanje D. A. K a j o n a, Sarajevo. Makedonski putevi od Adolfa Strucka. II. Nizozemska Makedonija. Cijena 3 krune. Izdanje Daniela A. Kajona. Skadar isjeverna arbanska primorska ravnica od Theodora A, I p p e n-a, carsko i kraljevskog austro-ugarskog generalnog konzula. Izdanje D. A. K a j o n a. Iz Sala i Klementi. Arbanska putovanja od dr. Franje barona N o p e s a. Cijena 3 krune. Izdanje D. A. K a j o n a. Iz Sj e v e ro-a r b a n s k i h v i s i na od dr. Ericha Liebert-a.. Cijena 3 krune. Izdanje D. A Ka j o n a. Muslimani uBosni i Hercegovini. Njihov život, moral i običaji. Od Antona H a n g i-a. Prijevod Hermanna T a u s k-a. Cijena 4.80 kruna. Izdanje Daniela A. Kajona, Sarajevo.

Norodno prlvrjedo. Skupoće u Rusiji. Kao Što se iz Haaga brzojavlja predložio je ruski odbor za ratnu potrebu, da se popiše brojno stanje marveno i priprema najglavnijih namirnica. Pa i zasijane površine zemljišta, da se uzmu u popis. Dalje da se najveće cijene namirnicama fiksiraju i da preduzmu mjere protiv spekulđcija od strane privatnih, trgovaca i banaka. Žetve kave. Kako se iz Rotterdama jdvlja, svjetska žetva kave u 1914 15 dostigla 18,218.000 vreća, dakle 1,683.000 vreća više, nego što je napred ocijenjeno. Od žetve u 1915.|16. godini, koja se cijeni na 19,315.000 vreća, dok se medjutim za 1916.117. cijeni na 18,305.000 vreća. Ova ocjena da se utvrdi žetva izložena je još mnogim izmjenama. U ostalom uslijed oskudice rnjesta za brodove, utovarivanje će biti jako spriječeno. Koliko ima kave u Evropi pokazalo se 29. februara na 3,279.000 vreća, smanjeno je dakle sa 130,000 a svjetska priprema iznosila je 9,310.000 vreća i prema tome smanjila se na 676.000 vreća. Pokriće ruskih novčanica. „Frankfurter j Zeitung“ javlja iz Petrograda: Ruski ministar | finansija Bark izjavio je u državnom savjetu, da ruske novčanice, bez inozemnih zlatnih podioga, imaju pokrića samo za 27°/». Novi engleski ratni zajam. Iz Londona se javlja: Engleski ministarfinansija Mac Keuna '■ je izjavio u donjem domu, da je vlada zaključila ne dozvoliti premije ili obligacije bonova kod predatojećeg ratnog zajma. Propao ruski zajam u Americi. Kako „Novoe Vremja" javlja nisu urodili plodom pregovori, koje je vodilo rusko ministarstvo finansija sa američkim bankama za zaključenje zajma za podizanje novih željeznica. lzvoz rumunjskog benzina za Njemačku. Zvanični bukureški list ,,Vitorul“ javlja: po sporazumu postignutom izmedju rumunjske vlade i Njemačke ovlašćena je Steana Romana da 20 vagona cisterna sa benzinom pošalje preko Predeala za Njemačku. Skupoća u Rusiji. Švajcarski list „Journal de Genćve" donosi po brojkama iz ruskog ministarstva unutrašnjih djeia, kako su nevjerovatno u Rusiji poskupile cijene j najpotrebnijih životnih namirnica. Podaci primljeni sa 62 najvažnije pijace u Ruskoj carevini daju ovu srazmjeru u penjanju sadašnjih cijena prema cijenama iz 1913. godine :

Postotaka u

godini

1914

1915

Pšenica

... 7-9

62-2

Pšenično brašno . .

... 7-2

50.9

Raž

. . . 33-6

78-5

Ražno brašno . . .

. . . 27-0

80-9

Crna eljda .

. . . 48-6

122-7

Proja

. . . 45-1

100-8

Meso . . , . .

. . . —-6

-f6’7

Maslo

... 6-0

95-4

Sol

. . . 40-3

142-8

Šećer

. . . 15-6

55-6

U Petrogradu .

. . 42'3 postotaka.

List još dodaje, d* je prosječno penjanje cijena najpotrebnijim životnim namirnicama dostiglo u 1915 godini 60 do 70 postotaka.

Gajenje pirlnča u južnoj Ugarskoj. Kako nam brzojavljaju iz Budimpešte kupila je madjarska banka za kolonizaciju i parcelovanje, dobro grofa Eugena Karaczonya u južnoj Ugarskoj, i namjerava da njeguje pirinač na zemljištu od 600 jutara. Prije mnogo godina bila su tamo uredjena polja za obradjivanje pirlnča, ali je to poslije sasvim napušteno. Kriza u ruskoj trgovini žitom. „Korrespondent Rundschau“ javlja iz Stockhoima: ! Kritično stanje u ruskom žitarskom pro- : metu učinilo je neophodnom sazivanje jedne konferencije predstavnika podrujfja VolgaK a m a, koja se sastala u Pibiusku. Kongres se bavio pitanjem utvrdjenja cijena žitu, i na njega odgovorio negativno. Kongres je konstatovao abnormalni položaj žitarske trgovine, koja je maksimalnim cijenama i rekvizicijama posvema paralisana. Broj ruskih mlinova je od početka rata sa 2450 spao na 864. U Rusiji vlada osku- | dica u mlinarskim^proizvodima. Utvrdjivanje j maksimalnih cijena kao i postojeće transportne poteškoće dovele su, po mišljenju kongresa do ove nesnošljive situacije. Pri otvaranju ribinske plovidbe na Volgi obično je bilo u ribinskim magazinima do 5 milijuna pudova pšenice. Sada pak ne posjeduje Kibiusk uopće gotovo ni malo žita. Otuda postoji glad. Najzad se kongres zanimao namjerom ministarstva zemljoradnje koje kani cio rad

oko snabdevanja pučanstva životnim namirnicama uzeti u svoje ruke. I ova mjera je odbačena, jer je ministarstvo posvema neupoznato sa pravim potrebama i odnosima u žitarskoj trgovini. Kongres je doneo rezoluciju, po kojoj se kao jedini izlaz iz katastrofalnih pogibija što prijete trgovini žitom predlaže, da se maksimalne cijene ukinu, ekspedicija reguliše i uvede red u posvema poremećeni željeznički promet. Trgovinski odnošaji izmedju AustroUgarske i Bugarske. Službene bugarske novine donose dekret, kojim se trgovinski odnošaji izmedju Aaustro-Ugarske i Bugarske uredjuju do 18)31 decembra 1916 godine, na principima, koji zadovoljavaju obe strane. Izvještaj bečke burze. K. B. Beč, 20. marta. Po posljednjem skakanju izgleda, da će obrt nove nedjelje imati rezervisano držanje, koje osnovnim tenden cijama neće učiniti prelom. Samo pojedinačno pokazalo se raspoloženje za realizaciju. Za razne konjuktivne papire bio je opet viši kurs u izgledu. Uložni pazar pokazao se kao nepromijenljivo dobar.

Rozne uijestL Poljaci odagnati u Rusiju. „Nowa Reforma“ javlja: Prema petrogradskim listovima, Rusi su, pri posljednjem svom povlačenju iz oblasti poljskih koje su zauzele njemačke i austro-ugarske čete, otjerali ukupno 2,552.537 Poljaka. Ove Poljake su Rusi otposlali dijelom u središnju Rusiju, Sibiriju, Kavkaz i Turkestan. Četiri Kozaka osudjena na smrt. „Baseler Nachrichten“ javljaju iz P etrograda: Ratni cud u Petrogradu osudioječetiri kozakana smrt, zato što su ubijalinjemačke zarobljenike. Presuda je odmah izvršena i to v j e š a n j e m. Mnogobrojno ubistvo nad malom djecom. Iz Lavova brzojavljaju : Povodom ispjtivanja jednog dječijeg Iješa, koji je nadjen u jednoj kući u Kleparovskoj ulici, dokazano je, da je radnica Viktorija Budzinska u posljednje vrijeme, na grozan način umorila 35 male djece, koje je za nagradu uzimala na odhranjivanje. Okrivljena je zatvorena. Rad sveučilišta u Sofiji. Od juče je otpočelo upisivanje slušatelja na bugarskom sveučilištu u Sofiji. Rad će otpočeti kroz nekoliko dana. Srpska arhiva. Srpske sudske arhive pribrane su po sudovima onih mjesta, koja su posjeli Bugari i prenešene u Bugarsku. Bugarska umjetnička izložba u Berlinu. U Berlinu se u veliko čine pripreme za otvaranje bugarske umjetničke izložbe, koja će biti smj,eštena u galerijama umjetnosti u Berlinu. Na izložbi su uzeli učešća mnogi bugarski umjetnici. Pariskinja u krznu od parcovske kože. I najveći ponos Parislija, da zauzimaju prvo mjesto u svima prilikama mode izgleda, da je ratom u nekoliko uzdrman. Gotovo nevjerovatno zvoni, šta „Gaulois“ zna izvijestiti o posljednjem pariskom predlogu u modi. „U namjeri je, piše pariski list, da se na tržište mode iznesejedno novo djelo od krzna. 1 znate li od koje plemenite životinje vodi porijeklo ovo moderno francusko krzno? Od — parcova I S jedne strane opšta skupoća krzna u Francuskoj, s druge strane nevolja zbog parcova u francuskim rovovima dostavlia je ovaj rijetki poziv mode: „Poilus“: koji u svojim rovovima moraju da ubijaju na stotine i hiljade parcova, prekraćuju vrijeme, derući i štavljeći kože. Ova koža će se prodavati u korist vojnika i preradiće se u atellieru mode. „Ništa neće biti ljepše i patriotičnije za mladu parisku damu', misli „Gaulois“, „nego da nosi jedan muf ili mantel, koji je napravljen od koža onih parcova, koji su nastanjeni na francuskom frontu!“ Vještačka ruka. Udruženje njemačkih inžinjera je raspisalo konkurs sa nagradom od 15.000 maraka za najsavršeniju vještačku rnku. Po ovom raspisu stigle su 882 ponude, 60 od njih su potrebno odgavarale traženim uslovima, tako da su se mogle predati ocjenjivačkom sudu. Ova vještačka ruka udešena je za amputacije, izvršcne najmauje, do sred mišice, i mor.i nosiocu, ako su rainmena nepovrijedjena, da omgući raznovrsni rad u rudionicama mehaničke industrije. Ocjenjivački sud, koii je sastavljen iz najboljih inžinjera, liječnika i mehaničara je priznao, da se izmedju ponuda nalaze i vrio dobre konstrnkđje, koji daju osnov za plođno razviće. Stoga stručna kritika, potkrijepljena opštim isknstvom na radovima invalida, priznaje, da postavljeni uslovi za prvu nagradu nisu sasvim ispunjeni. Ocjenjivački je sud, pošhj je ispitao sve dobre i rdjave st:me pojedinih konstrukcija riješio, da stvori druge i treće na grade, koja ukupno iznjst 5000 maraka podijeli. Kao što >e u napr: ! očekivalo, ovom utakmicom nije završeno ovo ist r a ž i v a n j e„ već je njime učinjen početak daljnjem uspješnom razviću. Udruženje njemačkih inžinjera radiće na tome, da upotrebom, utakmicom stečenih iskustava, i s obzirom na ishod radova, izradjenih na osnovanoj prtjbnoj radionici za izradu vještačkih udova u Charlottenburgu — postavi brižljivo proučeni pravac za ispitivanje raznih vještačkih udova,

koji se mnogostruko mogu upotrijebitl i da učestvuje na usavršavanju dotičnih konstrukcija. Može se nadati, da će se daljim zajedničkim radom liječnika mehaničara i inžinera, a na osnovu zadobivene podloge, izrada vještačkih udova j sve više usavršiti. Sposobnost za rad a time i radost za životom biće ovim jako povećana kod naših hrabrih ratnika. Svadba na groblju. Medju jevrejskim svijetom u malim ' mjestima Ruske-Poljske, a takodjer i u ) varošima, raširena je praznovjeTica, da bi sve epidemije onda prestale, ako bi se 1 na groblju proslavila jedna svadba. Kako se u Petrikau širio tifus, a naročito u jevrejskom kraju grada, zaključe praznovjerni stanovnici, da održe jednu svadbu na groblju. Uskoro se pronadje jedan mlad par, dva bogalja, koji se predaje nijesu poznavali, i koji se odmah izjasne, da hoće da se uzmu. Bude jcdan skup priredjen, na kome se skupi više stotina rubalja kao svadbeni dar, našto svadbena svečanost na groblju počne i svadbcnom paru bude predat poklon. Mnogobrojna masa svijeta prisustvovala je svadbi na groblju.Grobj ljanska ograda je bila platnom prevučena, od čega će poslije biti napravljena postelja za mladi bračni par. Svadba je osobito t svečano proslavljena. Nova željeznička stanica u Leipzigu. Finansijski odbor druge saksonske komore je predao skupštini izvještaj o gradjenju željezničke stanice u Leipzigu. Prema tome je sada za svršenu glavnu željezničku stanicu u Leipzigu traženo kao posljednja isplata za gradjevinske izdatkejoš 1,300.000 maraka. I pored velikog obima gradjevine i upotrebljene znatne svote ne samo da nije bilo prekoračenje, nego je izdatak bio stvarno manji. Nova željeznička stanica u Leipzigi^ je poznata kao jedna od najvećih stanica u njemačkom carstvu. Njemačko groblje junaka u Novom Sadu. Izvještavaju iz Novog Sada: Liječnici tamošnje njemačke ratne bolnice, koji su odatle premješteni, predali su pod zaštitu ugarskih vlasti trideset i šest njemačkih grobova sa „groblja junaka', koje je podignuto u katoličkom groblju, pošto su se prije toga sa njima dirljivo oprostili. Borbe pijetlova su zabranjene u Francuskoj. Varvarski šport, borbe pijetlova, koji se do danas sa revnošću izvodio u raznim mjestima sjeverne Francuske, je kako „Matin” piše s obzirom na ratne prilike zabranjen od predsjednika opštiue u Hazebrouku. U naredbi se kaže, da se sada sa ovim omiljenim francuskim športom mora prestati „jer se posmatranje borbe pijetlova ne slaže sa sadašnjim raspoloženjem, jer daje povoda političkim tumačenjima, i protivureči duhu vremena“. Ali se tvrdi da će se u miru ova plemenita igra opet odobriti. Bar utjeha za humani francuski duh za športom. Privredni pomnćni ured za ratnike. Da bi sn ratnicima: časnicima i vojnicima omogućilo pravilno razvijanje onih privatnih prilika, koje su počete prije stupanja u vojsku i koje se' ne mogu sa bojnog polja urediti, osnovan je naredbom ministarstva unutrašnjih djela u Donjoj Austriji piivredni domoćni ured za izvršenje privatnih prilika ratnika. Ovom pomoćnom uredu je dužnost, da ide na ruku pri izvišenju ovih prilika ratnicima i njihovim srodnicima, koji su sada n Donjoj Austriji ili tamo stanuju, odnosno tamo se zadržavaju. Za srodnike se smatraju one osobe, koji imaju prava na izdržavanje po zakonu od 23. decembra 1912. godine to su: žena i zakonita djeca, roditelji, djedovi i pradjedovi, braća i sestre, tastovi i tašte, dalje nezakonita mati vojnika i njegoaa nezakonita djeca.

Znđnje brzojaune uljesti. Izvještaj njemnčkog vojnog vodstva. K. B. Berlln, 20. marta. Zapando bojište: l’slijed dobrih izvidnih prilika bila je topnička vatra na obim stranama žestoka. I u predjelu Maase i u dolini Woewre bio je i juče topnički boj velik. Da spriječe daljnje napredovanje u predjelu utvrde D o ua u rn o n t i sela V a u x navalili su Francuzi sa dijelovima jedne divizije, ali uzalud. Odbijeni su uz velike gubitke. Tečajem dana srušio je poručnik barun Althaus četvrti, poručnik Bdlche jedanaesti aeroplan. Osim toga su Francuzi izgubili daljnja tri aeroplana. Istočno bojlšte: Bez obzira na velike gubitke navalili su i jučer Rusi sa jakim snagama u više naviata na obe strane Postava i izmedju Naroczkog i \Viczniaczkog jezera. [ Svi su uapadi ostali bezuspješni. U predjelu oko Vidsy-a prodrle su njemačke čete naprijed i baciše neprijateljske odjele natrag, koji su se kušali održati u blizini naših položaja. Dva časnika i 286 vojnika od :sedam raznih pukovnija su zn’ob| Ijeni. Balkansko bojište: Ništa novoga. Vrhovno vojno vodstvo.