Београдске новине

dnevno u jutro. Ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradu i u krajevima „ , zaposjednutim od carsko i h |] kraijavekih feta po cijeni od u HrvaUkoj-SIavoniji, BocniHereegovinl i Dalmaciji po cijenl od S hel. iavan ovog podrufja . . 12 „ . Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K 150 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji K 2*40 Izvan ovog područja . . K 3 cijeniku. ■

Urednlštvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 87. Uprava, primanje oglasa 1 pretplate: Čubrina ul. 3. Telefon broj 25. J

Godina II.

RATNI IZV3EŠTAJI.

lzvještoj nustro-ugnrsKog generolnog stožera. B. Beć. 26. marta.

je u n^še ruke nepovrijedjen jedan neprijateljski dvoplošnjak. Jedan francuski aeroplan srušip se poslije vazdušne borbe U Šumi Caillette i sav se izlomio.

2vnično se javlja: Rusko bojište: Nije bilo nikakvih naročitih dogadjaja. U ruskom izvještaju opisane borbe kod 1 1 a 1 a c z a na Dnjestru bile su, po sebi se razumije, samo čarke izmedju predstraža. S naše strane ticalo se, da se izvidničke čete pri nadiranju jačih neprijateljskih odjeljenja, što je sasvim prirodno, povuktt na glavne položaje. f<akav napad protivu glavnog položaja 'Ojske Pflanzer Baltina nijesu Rusi u toku oosljednje nedjelje ni pokušavali.

Talijansko bojište: Talijansko topništvo držalo je pod vatrom visoravan Doberda i Fella. 'stočno od tijesnaca Plokena naše ućete prodrle u talijanske , oložaje. Kod Martera u dolini S u:ana odbijen je jedan neprijateljski apad. Jugoistočno bojište: Stanje je potpuno nepromijenjeno.

Ivanlens ruske loži. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B. Bcč, 27. marta. Zvanični ruski izvještaj ■ ponovo pomitije u posljednje vrijeme borbe u galicijskim mjestima, koja leže izmcdju oba fronta. Ali to pominjanje budi utisak, kao da je front na Dnjestru promijenjen. Tako je 23. marta bila javijena posada mjesta t .atacz i Climielovva sjeverno od Dnjestra. Taj izvještaj mora se dopuniti: pomenuta mjesta na ime nijesu ni do sađa bili u okviru austro-ugarskog fronta.

Izvieštnj njemačkog vojnog vodsta. ^K. B. Berlin, 25. marta. Javlja se iz glavnog stana: ^apadno bojište: Stanje prema jučeranjem danu nije se bitno izmijenilo. U predjelu Maase bilo je naročito živahnih lopničkih borbi, i toku kojih je Verđun zapaljen. istočno bojište: Zapadno od Jakobstadta prešli su Rusi ponovo^u napad pošto su bili uveii u > borbu nove sibirske čete i pripremili jaku topničku vatru, ali su imali velike gu„bitke i poslije manjih uzaludnih nasrtaja odbijeni. Tako isto ostali su noću preduzeti neprijateljski napori protivu fronta sjeverno od Widsy potpuno bezuspješni Dalje južno u predjelu jezera Narocz -eprijatelj se juče ograničio na topničku borbu. Balkansko bojište: Pri novom napadu avijatičara oboren ie jedan neprijateljski aeroplan u vazdušr.jj borbi izmedju obostranih linija i uništen. K- B. Veliki glavni stan, 26. marta. Zapadno bojište: Juče se mogao da utvrdi dobar us•.« jednog prošle noći izvršenog razoravanja, sjevero-istočno od V a r m e 11 esa. U razrivenom lijevku nalazi sejedna nepii ateljska pancirska osmatračnica. Razoreno je nekoliko engleskih podzemnih sMjestišta. Sjevero-istočno od N e u v il la , rtduzelo je jedno malo odjeljenje, poje sretno izvedenog razoravanja, iz' idnk i pokret u neprijateljake položaje i , ratdo se u punom redu sa većim brojen; : robljenika. Francuski pokušaj napada s plinovima u predjelu Forts de la Pompelle (jugoistočno od Reimsa) ostao ,e bez uspjeha. U Argonnima i ns Maasi bila je mjestimice vrlo živa topnička borba. Noćn* borbe u šumi a : 11 e 11 e (jugoiatočno od tvrdjavice ’-ouamonta) imala su za naše čete povolji:og uspjaha. Jednira prostranim ra••va 'anjem sjeveroistočno od C e 11 e s n \ogesima nanio ja neprijatelj sam sebi c ike štete; naši položaji ostali su nei ■ ijedjeni. Kod S t. Quentina pao

Istočno bojište: Rusi svoje napade jučenijesu ponovili na mosnu branu Jakobstadta i sjeverno od W i d s y. U toku dana više preduzetih napada južno-istočno i južno D v i n s k a ostadoše, na većim udaljenjirna, spriječeni od naše paljbe. Protiv našegfronta sjevero-zapadno od Postawy i izmedju Narocz iWisznewsee preduzeo je neprijatelj noću jaku vatru i napustio borbu bez uspjeha i sa velikim gubicima. Sjevero-zapadno od Postawy zarobili smo jednog časnika i 155 ljudi. Balkansko bojište: Nema ničeg novog. Osujećen žalosan eugleski vazdušni napad. Od dva glavna broda, koji su bili praćeni flotom krstarica i jedne razoračke flotile, juče su se u jutru pet engleskih vodenih letilica popele da napadnu naše falange vazdušnih brodova u Sjevernom Sieswigu. Ne manje od njih tri, ismedju kojih jedna boračka letilica, bile su primorane, da se spuste kod ostrva Sylt, blagodareći blagovremenom izvještaja otpornoj službi. Zarobljena su četiri engleska časnika i jedan podčasnik. Bombe su bacane samo u okolini Hoyerschleuse. Nije pričinjena nikakva šteta. Vrhovno vojno vodstvo.

ReRiomni ursd no Krfn. Srpski presbiro na Krfu od svog skorašnjeg postanka dobavio je sebi izvjesnu slavu: kad se htjc’.a, da sazna protivnost istine, trebalo je u ruke uzeti samo te izvještaje. Sistematski je kroz to privatno poduzeće gospodina P a š i ć a i svojih pristalica austro-ugarska i bugarska uprava u Srbiji širenjem najapsurdnijih lažnih izvještaja optuživana, a s druge strane trude se, da se na sve moguće načine, da je srpska stvar — a naročito položaj ostataka srpske vojske — u takoj svjetlosti pređstavi, kao da će ta vojska u opšte biti ozbiljan faktor u svjetskom ratu. Kad bi se ovo ticalo samo ličnog dobra nekadanjih vladajućih članova i velmožnika u Srbiji, onda se ove Iažne izmotacije ne bi ni uzele ozbiljno. Gospoda su — naravno svojom krivicom — upali u takav položaj, da je za podizanje njihovog političkog kredita sve prije sposobno, nego li priznanje istine. S te tačke gledišta mogli bismo ih sažaljevati, jer što god su laži drskije, sa kojima teže da se održe, u toliko će prije slijediti slonr njihovih položaja i pod aliiranim. Tu se protiv takog pokušaja za spasenje ličnih preatiža — n koliko se oni na račun austro-ugarske uprave u Srbiji odnose — ne bi imalo šta da primjeti, jer istina o toj upravi slomila je i oiiu štampu koja je prema centralnim vlastima bila neprijateljski naklonjena. Laži „presbiroa“ na Krfu ne inogu ništa imati protiv te uprave, jer se ona i u inozemstvu tačno ocjenjuje, ali su ovdje one samo sposobne da poviše ono preziranje, koje sramno izdati srpski narod gaji prema svojim nekadanjim vodjama. Ali se mora protestvovati protiv toga, da se grupe propalih političkih vještaca ne ladovoljavaju time, da pričanja jezovitih bajki njihovih egzistencija savladaju, nego puštaju da se toliko pojaćaju, da sebi teku politički kredit od ostataka hrabr« srpske vojske, koja su sramno upropastili. Siroti srpski b j e g u n c i — a to je ta „srpska vojska koja je bez odijela, bez oružja, bez municije i bez životnih namirnica liferovana ententi xa topovsku hranu, pr«stavlja se u arpskom „presbirou* kao jtdna brojno jaka i snažna vojska, e da bi li kako-god na taj način Aleksandar Karagjorgjević i njegov poštovalac

ministar predsjednik za vrijeme svojih ,Pumpreisen“ došli do ljepšeg prijema. Odnosno te vojske bez oružja i opskrbe preživaju se u entente krugova prava Potemkinova sela, u mjesto da se gleda, da se narodu posljeduji oitaci odraslog muŠkog žiteljstva očuva." K. B. Beč, 26. marta. Javlja se iz ratnog stana za štampu : Srpski dopisni ured na Krfu saopštioje nedavno bilješku, u kojoj se veli, da jačina tobož preuredjene srpske vojske iznosi s t o h i 1 j a d a v o j n i k a. Taj broj izgledao je kao pretjeran prema svemu onome, što se saznavalo iz grčkih izvora o nadčovjenčanskom oskuđijevanju, o bijedi i zsrazi, kojima su ostaci srpske vojske bili neprekidno gonjeni. Nekoliko dana docnije saopšteni brojevi biii su skromniji, ali ipak malo vjerovatni. Reklo se, naime, da je 50.000 Srba stavljeno ententi na raspoloženje, i da je 15.000 već spremljeno za polazak. Tih 50.000 bili su prema 'navođu srpskog dopisnog ureda određjeni jednovremeno za Valonu, za Italiju i za još nekoliko drngih ratnih zadataka. „Messagero“ i „Secolo“ našli su za usnjesno, da prema svemu tomc umire italijansko javno mnjenje, da je preuredjenje srpske vojske sa svim IzvršenO. „Secolo“ je još dalje otišao, pa je donio dosla drsku izjavu, da su več dva srpska vojna zbora obrazovana, samo nemaju oružja, municije i odijela. Slične izjave dali su P i š i ć i njegovi pratioci, da bi utrli sebi put za što prijateljskiji prijem. Dakle srpska vojska ima sve što je za ratovanje potrebno, samo nema još odijela, što s pogledom na i nastupajuće ljeto ne bi bilo toliko neprijatno, ali za buduće napadače Soče može biti ipak sa zdravstvenog gledišta nezgodno; dalje, srpska vojska nema municije, što razumije se, sobom donosi i nedostatak oružja. Za sada dakle izgleda, da srpska vojska osim živom fantazijom obdarenog srpskog dopisnog ureda drugo ništa više nema. Prema jednom obavještenju, koje potiče iz srpskog izvora, zaslužuj# jedno grčko, neutralno saopštenje veću vierovatnost. Saznajem naime iz grčkog ! izvora, dj je trsnsport- na Krfu sakupljenih 1 srpjkih četa vfć otpočeo, Nadjeno je, d^ j§ 40 od sto sposobno za vojnu siužbu, { gvi će biti otpravljeni u Maćedonijti. Transport se pak ograničava samo na manja odjeljenja, jer će za preuredjenje, u najpovoljnijem slučaju, biti potrebno još nekolikO nedjelja. Govori se, da će ovi neznatni i vrlo oronuli ostaei srpske vojske biti koncentrisani na Khalkidiki, gdje će oni obrazovati posljednju odbranbenu liniju.

U fiidjoj složbl. Čcski list „Večer" donosi pod naslovom: „U tudjojslužbi" uvodni članak, u kome se ističe sjajni primjer vijerne ljubavi i odanosti svih naroda monarhije preiti 3 domovini i vladalačkom domu. Svi su vršili svoju dužnost i vršiće je i dalje. Interesi domovine stoje vrlo visoko, a da bi se mogio upotrijebiti kao predmet lakoumne igre. Teško je vjerovati, da bi se danas moglo naći ljudi, koji bi u ovako teškim vremenima toliko nisko pali, da tjeraju od naših neprijatelja plaćenu banditsku politiku, i da rade na tome, da za nekoliko bijednih groša bace svoj narod u ružnu svjetlost, da mu na čelo udare žig izdajstva. Pa ipak ima takvih ijudi, koji za nekoliko srebrenika vrće največi zločiti svih vremena — veleizdajstvo. Ničim opravdani i s nikoje strane opunomoćeni, ti ljudi izdaju u ime českog naroda manifeste i skrivaju se iza budi kakvog izvršnog odbora. Dokle se stotine hiljada hrabro bore za zagroženu domovinu i zalažu svoj život za jeđnu jaku na svim stranama nezavisnu novu Austriju, teže ti nesretnici da položaj avoga sopstvenog naroda, ako ne da osiabe, a ono da mu nanesu štete. Manifestima 'punih fraza, koji bez ikakvog smisla iznose zamršene stvari, razlaže se potpuno neobavještenom inostranstvu, kako česki narod ništa radije ne želi, nego li pobjedu čctvornog sporazuma. Pisei tih lažnih manifesta toliko su bezobrazni da tvrde, da su pripadnici českog nsroda u ovom svjetskom ratu najmanje težili, da izvrše dužnost prema clviiiiaciji i da su oni svojim pasivnim držanjeih Austrlju desorganizirali i, kako dalje Iažu, da je Austrija prestaia da postoji. Veleiidaja, za koju su odgovorni pisci tog manifesta, bivši poslanik M a s a r y k i njegovi pomagači, veleizdaja protivu svog sopstvenog naroda njihovim radom u neprijateljskom inostranstvu, otvsrila je českom narodu oči, mi vidimo ponor i grozimo se: takvi su »e ljudi u miru nametnuli českom narodu sa vodje! I kad je nastao sudbonosni čas za našu državu, oui su brzo prešli našitn neprijateljiraa. Sid oni sumnjiče vrijednost avoga aopstvenog naroda, bacaju česki aarod u blato i vrše zločln za zločinom nad svetim interesima svojih rodjenih ■aplemenika.

Masarykidrugovi izgubili su jedrnput za svagda pravo, da se nazivaju sinovima českog naroda. S tira agentima četvornog sporazuma nema česki narod ničega zajedničkog i ne može ga imati.

Iz entente. Pariska konferendja entente. K. B. Augauo, 26. marta. Prema saopštenju „Gionarle d’Ita1 i a“ stižu sutra u Paris osim A s q u i t h a još G r e y i K i t s h e n e r, a možda i L o r d G e o r g e s, tako isto i belgijski ministar Broqueville. Lord Georges i Grey otputovaće vjerovatno poslije pariske konferencije u R i m, radi zvanične posjete. Vojna zapovjed generala Joffre-a. K. B. Paris, 26. marta. „Havas“ javlja: U prvoj polovini mjeseca marta izdao je general Joffrć Verdunskoj vojsci zapovjed, u kojoj se veli: Već tri nedjelje izdržavate strahovite napade, koje je neprijatelj do sad protivu nas preduzimao. Njemačka, koja je računala u uspjeh svojih napora i nadala se, da če zauzećem Verduna uvjeriti neutralne zemlje o njemačkoj nadmoćnosti, izvodila je taj svoj račun bez vas. Vi ćete umjeti, da otrgnete Nijemcima pobjedu. Mi imamo municije u izobilju, mnogobrojne pričuve, a vi naročito imate vašu vjeru u sudbinu republike. Cijela zemlja baca danas svoje poglede na vas, Vi čete pripadati onima, o kojima će se govoriti: to su oni, Voji spriječiše Nijemcima put u Verdun. Pitanje brodarske vozarine u Francuskoj. K. B. Paris, 26. marta. U komori je državni podtajnik pomorskog odjeljenja N a i 1 odgovorio na pitanje o krizi u brodarskoi vozarini. On je izjavio, da glavni uzroci za povišenje vozarine leže u preduzećima na Dardanelima i Solunu, a i u ratu podvodnih frodova. Ministzr rada prcđuzeg je poiiebne mjere, da faskrČl zakrčena pristaništa. Vlada će uskoro izvijestiti komoru o izvršenju tih mjera. Riješenje tog pitanja leži u sporazumu medju saveznicima. Sporazumijevanje če se izvršiti, da bi se zemlja oslobodila pritiska pretjerane skupoiić ilvotnih namirnica. Kriza u brodarskoj vozarini jć Ćtkupnina za pobjedu i neprijatelji Francuske bill bi eretni, kad bi bili izloženi toj krizi, nego II kfizi životnih namirnica, od koje sada trpe. Komora je primila dnevni red, kojim je izjava vladina primljena k znanju. Engleske izmišljotine. K. B. Carigrad, 26. marta. Agence Milli javlja: Izvještaj engleskog ministarstva vojnog o operacijama generala Aym lers, da su Englezi bombardovali turske položaje na lijevoj obali rijeke Tigra i da su Turcima nanijeli teške gubitke, nije tačan. Bombardovanjem od 27. februara samo je nekoliko vojnika lako ranjeno. Vijesti o uzbuni u Nedžefu i o borbama plemena kod Nasraje, proste su fantazije. U borbama stt Englezi potpuno potučeni i primorani- da se povuku. Torpedovan engleski parobrod. K. B. Lonđon, 26. marti. „Daily Mail“ javlja iz Folkenstonsa, da je parobrod „Suesex“ u 4 sata po podne torpedovan. Torped 'je u mašinskom odjeljenju ranio nekoliko ljudi. Žrtve vazdušnog napada na Englesku. K. B. London, 26. marta. (Zvanično). Od lica, koja su prilikom vazdušnog napada 19. marta ranjena, još je četvoro umrlo, tako da je broj mrtvih porastao na trinaest. Talijanske brige. K. B. Rim, 26. marta. Nacionalistički poslanik F e s c a r i podnio je u komori interpelaciju kojom pita, šta Italija dobija od Engleske u istočnom Sre j dozemnom moru ili u nibijskom graničnom predjelu kao naknadu za napuštanje starih talijanskih prtva u Egiptu, i kakve je mjere vlada preduzela, da zaštiti talijanske interese, koji su grčkom aneksijom sjevernog Epira tagroženi.

Austro-Usnrsko. Maršal nadvojvoda Friedrlch u Ivangorodu. K. B. Beč, 26. marta. Javlja se U stana ratne štampe: Maršal nadvojvoda F r i e d r i c h bavio se ovih dJtna u Ivangorodu, da razgleda gradjenje tamošnjeg mosta preko Visle. Sa

velikim zadovoljstvom nadvojvoda se mogao uvjeriti o brzom napredovanju gradjenja, te je dao izraza svoga priznanja kako vrijednoj i obazrivoj upravi gradjenja, tako i zastupniku preduzimačke radnje, koja je u ovome ratu več nekoliko odlično oprobanih konstrukcija izradila. Izvještaj moravske trg. komore. K. B. Brno, 26. marta. Godišnji izvještaj ovdješnje trgovačke komore ističe, da je rat sobom donio velika i mala razna pronalaženja, koja će nas ne samo učiniti od inostranstva nezavisnim, nego i sa čisto privrednog gledišta prestavljaju trajni napredak.

Hojnovije brzojavne vijesti. Maršal Mackensen u Sofiji. K. B. Sofija, 26. marta. Mackensen je u prolasku iz Carigrada razgovarao na stanici pun sat sa ministrom predsjednikom Radoslavovom.

Torpedovanje ,,EIektre“. K. ;B. Beč, 26 marta. Pariski listovi donose u izvodu pismo ministra mornarice upućeno ministru spoljnjih poslova, u kome se na osnovu izvještaja zapovjednika podmornice priznaje tačnost o torpedovanju austro-ugarskog bolničkog broda „Elektra". Samo što ministar primjećuje, da po izvještaju „Elektra“ nije imao propisane znake. Istraga je u toku. Ako bi se utvrdilo austro-ugarsko saopštenje, onda če se izdati potrebna naredjenja. Primjedba: Mi upozoravamo na izvještaj c. i k. zapovjedništva mornarice, prema kome je „Elektra“ bila snabdjevena sa svima ! propisanim znacima. Njemački ratni zajam. K- B. Berlin, 26. marta. Woiffov ured javlja: Prema izvještajima, koji su do sad stigli, upisano je na četvrti I ratni zajam svega deset milijardi šest stotina šezdeset i sedam milijuna maraka. i Svajcarskl ljekari u Francuskoj. K. B. Tulon, 26. marta. Ovamo je prispjelo izasianstvo francuskih ljekara iz Švajcarske, kojima je povjereno razgledanje njemačkih zarobljenika u raznim odjeljenjima tulonskog pristaništa. Ljekari su izjavili, da su potpuno zadovoljni postupkom sa zarobljenicima. Torpedovanje poštanskog engltskog broda. K. B. London, 26. marta. Poštanski brod, koji je kod Dieppe torpedovan, imao je 350 putnika, većinom Francuza i 50 ljudi posade. Svi su putnici spašeni. Brod luta još po moru. Žrtve eksplozije. K. B. Mainz, 26. marta. Prilikom eksplozije u bliskoj okolini Mainza poginuo je jedan podčasnik i jedan čovjek, dok su dva čovjeka lako ranjena. Materijalna šteta nije velika. Stanje u Misiru. K. B. Carigrad, 26. marta. O zvaničnom engleskom saopštenju, da će se s obzirom na zadovoljavajuće stanje u Egiptu, preduzeti preuredjenje vojske, govori se ovdje sa podsmjehom. Kad bi stanje za Engleze bilo doista povoljno, ne bi im bilo potrebno da preuredjuju vojsku i ne bi general Maxwell bio opozvan. Nemiri u Baku. K- B. Petrograd, 26. marta. Vijesti o nemirima u Baku potvrdjuje „Petrogradska telegrafska agencija“. 27. i 29. februara masa je svijeta izvršila teške izgrede *bog skupoće i opljačkala je trgovine. Zvanlćne ohjave. Oglas. Stavlja se 5 do znanja, da će se u uredu školske uprave c. i k. vojnog general-gouvernementa, Natalija ulica broj 31, od 28.—31. marta t. g. prije podne od 9—12 i poslije podne od 2—5 upisivati sva ona za školu dorasla djeca austrijskih i ugarskih podanika, koja se u svoje vrijeme nijesu upisala u Avalskoj ulici iz ma kakvih razloga. Kod upisivanja treba donijeti pasoš ili druge dokumente, kojima će se državno pripadništvo roditelja nesumnjivo dokazati, dalje krštenicu, školsku svjedožbu i svjedodžbu cijepljenja djeteta. Školska uprava c. 1 k. vojnog generalog gouvernementa.