Београдске новине

Strana 2.

12 juli 1916.

Đeogradske Novlne

148,

ca blagodaran za ovaj mir. Ako su se od vremena na vrijeme pokazali skromni znacl stanovitog nezadovoljstva, izbili su oni u uskom krtigu elemenata, koji su ponajviše bili nezadovoljni novim prilikama u slijed vlastite lične taštine. 0vima nije nikada pošlo za rukom, da i malo samo prodru u javnost. Medju ove rijetke elemente spadali su bivši crnogorski ministar vojni Radomir V e s o v i ć, iz plemena Vasojevića, kao i njegovi rodjaci na sjeveru zemlje. Za generala V esovića pokazala se je ipak potreba obzirom na inogućnost, da će on loše p!ivati na svoje plemenske drugove — da ga se odstrani od njegove kuće. Polovicom mjeseca juna pozvao je glavni ojii guverner bivšeg ministra vojnog, da napusti zemlju i da se nastani u monarhiji, njekoliko drugih ljudi, koji su iz istih razloga dcjbili takav poziv odazvali su se bez oklijevanja tome pozivu i bave se sađa u Bqču. Vesović pak odgovorio je na zapovijest vojnog glavnog guvertiera ubistvom izvršenim nad nadporučnikom Adolfom Pecherom iz 23. ugarskog pučkoustaškog puka, koji mu je predao pomenuto naredjenje, pri bijegu ranio je jednog pješaka. Razumije se, da su odinah pritvoreni svi muški članovi port)dice Vesović u koliko nijesu pobjegli sa Radomirom. 0ni su kao taoci odvedeni na Cetinje, a za bjeguncima izdao je vojni glavni guverner tjeralicu, o kojoj je već bilo govora, i kojom je glavu bivšeg ministra vojnog ucjenio sa 50.000 kruna. Stanovništvo Crne Gore Izvješteno je plakatiina o djelu genedala Vesovića, kao što se vidi iz ntnogobrojnih izjava u najširim krugovima u zeinlji osudjuje se ubijstvo nad nadporučnikom Pecherom. Mitropolit posjetio je guvemera, da u ime svojih vjernih izjavi žaljenje povodom ovog dogadjaja i da moll, da se ovaj zločin ne ispašta. Nigdje i ni u kojem slučaju nije bilo ma kakvih izgreda, kojima se valjda nadao genertil Vesović i njegovi drugovi. Isto su tako izfrnišljene vijesti o tobožnjim nemirima u Srbiji, ali ni tu se nije desio ni najmanji izgred.

Rusko ofenzluu. J'Jajteže borbe cljeloga rata.“ (Naiočltl brzojav .Beogradskih Novlna'). i Berlin, 11. jula. Iz Stockholma se javlja, da su austrougarske čete prije povlačenja sa s t ochodskog fronta sravnili strijeljačke r'ovove sa zemljom i namjestili neprohodne preprjeke od bodljikavih žica, koje su uvećavale ruske gubitke. Ratni izvjestilac ,,R u s k o g S 1 o v a“ veli, da su sadanje borbe najteže u cijelom ratu, nedjeljama je plamtio vazduh na S t o c h o d u, kao vatrena zavjesa, prepunjen oblacima zagušljivih plinova. Ruski su gubici vrlo teški. Ruski listovi donose zvaničnu opotnenu o povratku bjegunaca u svoju domovinu. Vojna će vlast saopštiti kada će stanje biti dovoljno osigurano, ali se još ne može predviditi kad će to vrijeme nastupiti. Zbog preopterećavanja željeznica, snabdjevanje nailazi na teškoće.

Enšlesko-francuskR ofenzlua. Francuski izvještaj od 10. jula 3 sata pp podne. — Južno od Somme Francuzi su, u svom daljem napredovanju, osvojili u toku noći u predjelu B a 11 e u x, izmedju sela i zaselka La Maisonnete, neprijateljske rovovske linije. Broj juće i u toku noći u tom odsjeku zadobivenih zdravih zai-bljenika iznosi 950. Sjeverno od S o m m e noć je prošla mirno. U C h a mp a g n i jugo-istoćno i zapadno od T a h u r e, srećno su ispala dva francuska ispada, osim toga su osvojeni njemački rovovi zapadno odButte le Mesnil, utvrdili su ove na fronti od 500 metara i imali su njekoliko zarobljenika. U Argonnama prodrlo je jedno francusko izvidničko odjeljenje kod

Four de Paris u njemaćki rov i očistilo ga je u borbi ručnim granatama. Na tronti sjeverno od Verduna traje paljba u predjelu Chattancourt, FIeury i Lauf e e. Sjevero-zapadno od F 1 e u r y rastjerana je jedna njemačka patrola ručnim granatama. U Vogesima su njemačka odjeljenja napala francuske položaje u predjelu Ć h a p e1 o 11 e na pet raznih mjesta, ali su dospjela u bočnu mašinsku vatru i odbijena su potpuno. Engleski ratni izvještaj od 10. jula. Poslije teškog zdvojnog napada pošlo je za rukom Nijemcima, da prodru u šumicu T i o n e s, pretrpiv teške gubitke. Borba se oko šume nastavlja. Zadobili smo prostor*a kod šumice M a m e t z, gdje neprijatelj brani svoje položajc do skrajnosti. Napredovali smo nješto i istočno od O v r 1 e r s a i kod L a B o i s e 11 e.

Talijanijrde suoje saueznike. K. B. Beč, 11. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: Pred nama su značajna dokumenta talijanske i vojne pubiicistike u obliku raznih štampanih detalja, koje nam talijanski letači u posljeđnje vrijeme stalno bacaju u naše položaje na jugo-zapadnom froritu i to savijene u boce i kutije od konzervi. Mislimo da smijemo tvrditi, da ni kod nas ni kod naših saveznika nije dozvoljeno klevetati svoga protivnika i to ne samo od strtine vojnika, već i od pozadine. Jer takav postupak ne bi odgovarao viteškom duhu naših vojnika. Medjutim u novinarstvu sporazuina je od početka osnovni ton dnevnog novinarstva i ratnc literature naših protivnika, najgrublja grdnja i kleveta. Do prije kratkog vrijemena vrhovni vojni krugovi vojski sporazuma bili su do izvjesnoga stupnja postidjeni ovakvim ponašanjem i ne zastupahu ove niskosti nedostojne jednog vojnika, ostavljajući slavu za ovakav rad ljudima kova D‘ Anunzijevog. Od vremena pak pariske konferencije vrhovnih vojnih krugova sHa sporazuma, izgleda da se mnogo manje stide, jer je sada nesumnjivo upoznata vojnička prt)venijencija oviii pogrdnih spisa. U toj borbi oružjem ratne purnografije dolazi italija na prvo mjesto. Dok Rusi, Englezi i Francuzi samo nas i naše saveznike grde, rasprostire talijansko vojno vodjstvo u stotinama hiljada primjeraka preko svojili letača medju ostalim i istiniti navodi, da Rusi, gdje god se pojave šire smrt i oganj, nasilje nad ženama vrše i čitave predjele pustoše. U okolini i doinaku naših položaja skupljaju se množine ovakvih štainpanih cjedulja, što ih bacaju talijanski i u talijanskoj službi stojeći francuski letači, a koji se svi predaju zapovjedništvima. U svima tim listovima red misli je jedan isti. Naši se vojnici obaviještavaju: da dok se oni prtitiv Italije bore i krvave, Rusi neustavIjeno idu prtko Karpata i pobjedonosno prodiru u zemlje ugarske krune. Zatim đolazi od riječi do riječi ova rječenica. .,Rusi će ući u vaše dovnovc i beščastiće vam žene“. Kako ispravni ljudi, kako vojnici o ovim gadostima misle, vidi se najbolje po tome, što se naši trude, da u primjerima što im od onih spisa do ruku dođju brišu redove i čine ili nečitkim, prije nego li što ih predađu zapovjedništvima. Ko što se vidi dakle, velika je razlika izmedju naših vojnika i mjerodavnih talijanskih činiiaca, kojirna je stavljcno u zadatak, da preko časnika, tih vaspitača vojske, rasprostiru ovaj gad. O dogadjajima na našim frtmtovima sadrže ovi listovi najgrublje laži i traže od naših vojnika, da bjegstvom iz vojske spasavaju sebe od propasti, koja će sljedovati pobjedonosnoj ofenzivi Talijana. Kao naročiti prinijer laži iznijećemo samo to, da ovi talijanski listići tvrde, kako su naŠe čete koje su Talijani gonili, izgubili preko 200.000 ijudi, a medjutim opšte je poznata stvar, da su naše čete svojevoljno i bez naročitog neprijateljskog pritiska, dakle bez gubitaka, posjele položaje, koje sada drže i da u tim novim svojim položajima itnaju tako ne-

znatne gubltke, da čak i Cadornina pretjerivanja ne mogu da izmisle I iznesu velike, već vrlo skromne brojeve. Surovošću i bljutavošću svojom prevazilaze talijanski pamfletski stil oni spisi, u kojima se čak i nosBac Krune nisko napada. Isto tako ostaće bez ikakva uticaja i napadi na osvjedočenu savezničku vjertiost, kojom diše svaki naš vojnik u vojsci. Najmanje nezgrapan je i pokušaj, da pouzdanje vojnika pokoleba patriotizmom i požrtvovanjem pozadine. Uspjeh svih tih listića biće kod naših vojnika nesumnjivo drukčije nego li što ga sebi zamišljaju Talijani.

Hujnouile Drzojovne vijesti. Kralj Ferdinand i rusofili. (Naročitl brzoiav .Beogradskih Novina*). Bukarešt, 11. jula. Kralj Ferdinaud je na jednoj audijenciji u kojoj je primio vodje opozicije, Filipesca i Take Joneska, na njihov zahtjev, da Rumunjska sada stupi vojnički na strtanu sila sporazuma, izjavio, da s pogledom na ustav ni jedan činilac vlade nije nadležan da primi podnošenje takvih zahtjeva. Kralj je odpustio vodje opozicije sa riječima: „Obratite se dakle vladi!“ Napad na englesku obalu. ! K. B. London, 11. jula. Javlja se zvanično: Noćna navala na jugo-istočnu obalu izvedena je od jedne letilicc, koja je izbacila sedam bombi. Osiin njekoliko poiupanih prozora nije bilo nikakove štete. Bjegstvo grčkih vojnika. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novlna'). Lugano, 11. jula. ,,Secolo“ javlja, da su mnogi grčki vojnici, koji su rodom iz bugarskih maćedonskih sela, prišli Bugarima. Talijanska letilica nad Švicarskom. K. B. Bern, 11. jula. Jedan talijanski dvoplošnjak preletio je u nedjelju, dolazeći od jezera C o mm e r, ponovo švicarsko područje. Letilica se, živahno od švicaraca gadjana, držala u vrio velikoj visini. Irska nagodba. K. B. London, 11. jula. U donjein je domu saopštio ministar A s q u i t h najvažnije tačke irske nagodbe. Izuzete su sedam ulsterskih grofovija. Farlarnenat nacijonalističke Iifeke sastoji se iz istih poslanika i istog područja današnjeg donjeg doma. Pitanje vojske, ratne mornarice i svih pitanja, koja se tiču rata pridržana su dnžavnoj vladi. Ova pogodba ostaje na snazi za vrijeine rata i još njekoliko godina poslije rata, dok englcski parlamenat ne uredi trajno pitanje ii'ske vlade. Atemat na predsjednika Argentlne. K. B. Bucnos Aires, 11. jula. Poslije vojne parade ispalio je jedan čovjek na predsjednika republike hitac iz revolvera. Predsjednik, koji je bio na balkonn svoje palate, lako je ranjen. Atentator izjavljuje, da je anariiista.

Oraif! oKallco. Kanallzacijo Ocotrada. Sred’šte L glavni dio grada je kanalizovan, ali innoge kuče u kanalisanom dijelu nijesu spojene sa kanalizacijom. U gradskim dijelovima, koji nijesu kanalizovani, postrojenja nužnika izvedena su na način pomijara. Većim dijelom pomijare nijesu obložene cementom nego su većinom ozidane, a u krajnjim pređgradjima nijesu u opšte ničim obložene. Pošto dakle veči dio pomijara nije iii je vrlo slabo ozidan, to bi se čišćenje istih, i ako zdravstvene nezgode takvog sistema ne treba nikako smetuti sa uma, moglo znatno prostije izvršiti, -— jer se tečni dijelovi izmeta usišu u okolne zemljane slojeve i izmeti se zgušnjavaju, — kad ne bi nužnička postrojenja, spojena za te pomijare, bila snabdjevena s vodenim ispiranjem, koje opet zngjno povećava množinu otpadaka. Što se sistema kanalizacije tiče, tu se razlikuju dva glavna zbirna kanala, od kojih jedan, odgovarajući terasastom položaju grada, uslovljen razlikama u niveau-u koje otuda proističu, na raznim mjestima leže na raznolikoj dubini. Na najvišoj tački kanalizacije leži on od prilike 46 m pod zemljom i utiče blagim padima u Dunav. On odvodi izmete i otpadine po načelu kanalizacije spiranja. Suvišne vode kao i padeži prikupljaju se iz glavnog kanala u drugi glavni kanal, koji utiče u Savu i odvodi samo suvišne vode. Oba su glavna kanala izolučena. Spajanje raznih kanala sa glavnim zbimim kanalom biva u kaskadama, tako da postoji jedan kombinovani diagonalni i zonski sistem. Gradske su ulice, sa izuzetkom njekih glavnih ulica, koje su popločene drvenim kockama, a sa strane asfaltovane, sve kaldrmisane granitnim kamenom, tako zvanim lomljenim kamenom, ali se kaldrma nalazi u vrlo lošem stanju. U koliko sama vrsta kaldrme ide na ruku postanku i razvijanju prašine, u toliko ova postaje vrlo nesnošljiva zbog ranoglh nagomilanih ruševina, koje su postale od granatama porušenih kuća, a zbog oskudice u potrebnim podvoznim sredstvima nije ih bilo moguće ukloniti.

Balkansko Poluostrvo napisao je mnoga djela, medjti kojima je najglavnije: „Die Vegetationsverhaltnisse der Balkanlander“. Svesrdno je radio u botaničkoj bašti, koju je iz osnova uredio po svome planu. Upoznavši prirodno bogatstvo Srbije i Balkana, posUje pet godina provedenih na beogradskom univerzitetu, napustio je Srbiju i otišao u Beč, a njegov rad nastavi dr. Nedeljko Košanin sa ponosnoga Rudnika. Gordi Rudnik dao je Srbiji mnogo ljudi sa visokom inteligencijom i neobičnom energijom. Neumorno je radio sam i sa svojim djacima. Za devet godina njegova rada botanička bašta obogatila se mnogim novim primjercima biljaka. Dr. Košanin je sa svojim djacima pravio vrlo česte naučne izlete po cijeloj Srbiji upoznajući djake sa florom njihove otadžbine. Svojim zauzimanjem on je obogatio biblioteku, kabinet i muzej. Nabavio je novije i bolje sisteme mikroskopa i veliki aparat za uvećanje biljaka za časove biljne geografije. Uz to uspjelo mu je podići u botaničkoj bašti i novu zgradu za slušaonicu, biblioteku i drugo. Sada u botaničkoj bašti opet radi zauzimljivi dr. Lujo A d a m o v i ć sa velikom voljom i energijom. On je počeo na najmodernijem uredjenju bašte. Počev od ulaska, pa sve do posljednje stope. vidi se veliki preokret. Sslijed dvogodišnje zapuštenosti zbog rata, bašta je tako reći podivljala. Mnogo bilje koje je godinama kultivisano, zbog ratnih prilika blizu je bilo propasti. Sa-

da je dr. A d a m o v i ć preduzeo obnovu svega u bašti. On je jedan dio pretvorio u prave trope, tako da se čovjek zaboravi, misleći da se nalazi zbilja negdje pod ekvatorom. Sve tropsko bilje iznešeno je napolje iz staklare dok traju ovi topli dani. Pa i sam vazduh se čini čovjeku mirniji kad pogleda one veličanstvene palme, koje su raskošno pružile svoje ogromno lišće. Druga je oblast američka, za tim meksikanska, himalajska itd. Svaka oblast ima divnih eksemplara. Zainteresovana publika trebala bi obilnije da posjećuj'e „Jevremovac", te vidi kako izgleda jedna moderno uredjena botanička bašta. Da bi bašta izgledala još Ijepša g. A d a m o v i ć je sproveo jedan potok, koji se uliva u vještačko jezero. Ovo jezero nalazi se u podnožju jedne planine u minijaturi na kojoj je prestavljeno bilje svih visinskih zona. Za kratko vrijeme g. A d a m o v i ć je izradio ogroman broj t a b 1 i c a, tako da nema ni jedne biljke, kojoj ne bi mogli pročitati ime. Uz to izradio je sa svojim personalom za svaku grupu bilja i zemljopisne mape, na kojima je predstavljeno geografsko rasprostranjenje grupe. Dr. Lujo A d a m o v i ć vrlo je lijepo i praktično upotrebio cijelu botaničku baštu: dovevši nauku > Ijepotu u sklad sa korisnošću. Jedan dio bašte upotrebio je za čisto agronomske stvari, tako ^a publika ima da vidi kako se kultiviše '\konomsko bilje. \

t Cvetko Ž. Karablberović. Prlje njekoliko dana preminuo je u Beogradu Cvetko Ž. KarabiOerovlć, aktivni konjički major. Pok. Cvetko učestvovao je u svima ratovima: srpsko-turskom i srpsko-bug a r s k o m, kao i u ovom ratu, gdje se svuda pokazao kao primjeran vojnik. U posljednjim borbama teško kontuzovan, razbolio se, te je ovoj boljci prije njekoliko dana i podlegao. Sahranjen je svima vojničkim počastima uz ućešće velikog broja gradjanstva. Pok. Karabiberović je potomak jediie stare ugledne srpske porodice. Puterno mlljeko. Prodavnice mlijeka odbora grada Beograda otpočele su prodaju i tako zvanog puternog mlijeka, t. j. mlijeka, sa koga se skida puter. Ovo mlijeko je nješto malo posnije nego obično, ali je ipak veoma ukusno a staje samo 40 helera litar. Nabavka psećih maraka. Odboru grada Beograda potrebno je 1700 kom. psećih maraka i to za 1916. god. 200 kom. sa brojevima od 2001 do 2200 za 1917. god. 1500 kom. sa brojevima od 1 do 1500. Zainteresovani treba svoje zatvorene pismene ponude da podnesu Tehničkom odjeljenju odbora grada Beograda, najdalje još za dva-tri dana, gdje će i sve potrebne podatke i obavještenja dobiti. Čišćenje nužnika. Odbor grada Beograda, prema odluci gradjanskog povjerenika g. Juhna riješio je da čišćenje nečistoće iz sviju nužnika i pomijara u Beogradu izvrši u svojoj režiji, a olakša sopstvenicima istih isplatu prilikom čišćenja time, što će sopstvenike sada samo zaduživati, a isplata se vršiti docnije, dok budu i same prilike omogućile sopstvenicima isplatu. Ova odluka je za svaku pohvalu, jer privremena oskudica u novcu mnogima nije dozvoljavala čišćenje nečistoće. Kako su sada nastali vrlo topli dani, to je jedna od velikih potreba bila uklanjanje nečistoće iz pomijara i nužnika. Svi sopstvenici kojima je potrebno da im se očiste nužnici i pomijare, treba da se obrate ekonoinatu odbora grada Beograda za sva obavještenja.

Mno privredo. Izgledi na žetvu. Vijesti što nam dolaze iz monarhije o izgledima o žetvi vrlo su zadovoljavajuće. Naročito su dobre vijesti iz Češke i Moravske. Tamo nije bilo mnogo kiša kao u ostalim zemljama, ali je ipak bilo dosta vlage za i&zvijanje žita. Stanje je žita ovdje slavno. Vlat je visok a klas pun, zrna izvanredno lijepo razvijena, te nam sve ovo obećava veliki prinos brašna. Vijesti iz austrijskih dunavskih zemalja, i podunavlja manje su dobre, jer je tamo na ponjekim mjestima bilo štete od mraza. U Šleskoj i Galiciji stanje je zadovoljavajuće. Ako toplo i suho vrijeme i nadalje potrtijc, žetva će Austrije i u tom slučaju biti bogata, čak i ako bi docnije bilo kiše, što bi naročito za kukuruz bilo dobro. Hrane ima svugdje dosta, a dobra žetva sijena obezbrižila nas je i za docniju ishranu stoke. U Ugarskoj su radovi žetve u punom jeku. Oluja prošle nedjelje oborila je doduše po negdje žito, ali štete nije bilo. Sad je vrijeme za žetvu vrlo povoljno i svi su izgledi tu, da će nade vezane za ovogodišnju žetvu biti potpuno ispunjene. Pored toga sve su mjere poduzete, da se žetva neometano i brzo skloni. Vrijeme je bilo povoljno za razvitak zrna, a i uskoravalo je zrenje. Privatne ocjene računaju, da će ovogodišnja žetva žita biti bogatija od lanjske i ako je prostor zasadjen žitom ove godine manji nego što je lani bio. Rezultat žetve cijeni se, da će biti još povoljniji i sa toga razloga, što je kvalitet žita svuda bolji. Što se tiče ljetnih žita kao ječma, zobi i kukuruza, valja nam utvrditi, da je manji prostor sadjenja više koristio ranom usjevu nego li jesenjcm usjevu. Ono što nije moglo biti u jesen udadjeno i poorano, posadjeno jc proljetos kukuruzom ,ječmom i zobi, što naročito važi i za polja, koja su u Ugarskoj bila poplavljena. Od ovih žita inia se dakle mnogo veći prinos očekivati ove godine nego lanjske. Prošto je i odnos prema Rumunjskoj regulisan, a i uvoz iz Bugarske slobodan. možemo mirne duše tvrtliti, da je snabdijevanje naše monarhije žitom za iduću godinu potpuno obezbijedjeno. Kao u monarhiji tako isto i u Njemačkoj vrijeme je za žito vrlo povoljno. Izgledi žetve su stalno dobri. Upotrijeba ratnih zarobljenika za radove oko žetve je s pogledom na količinu žita od osobite važnosti. I ako je tdgovina žitom u monarhiji kao i u Njemačkoj raznim naredbama vlada svedena na najmanju mjeru, ipak je tendencija s obzirom na dobru žetvu popustila. Cijene opadaju. Na amerikanskim tržištima, čija je važnost za vrijeme rata skočila, sudeći po tečajevima predposljednje nedjelje, čvrtsta je tendencija opet uzela maha, što se opaža u znatnom skakanju cijena. Razlog ovome je vrlo značajan: rdjavo vrijeme utiče da nade na ishod žetve opadaju. U Sjedinjenim državama još se proljetos tužilo na rdjavo stanje usjeva. Danas pak već je sasvini pouzdano, da će biti žetva mnogo slabija, nego lanjske godine. Trajanje rdjavog vremena dovešće do prave katastrt)fe, jer svaki dan bliže žetvi znači jedan manjak u prinosu. Nova žetva dolazi na trg vrlo slabo i ponuda je stalno neznatna.

U R u s i j 1 neprestano još ćute o ve(. koj štetl, koju je hladno vrijetne n srednjf. dijelovima zemlje pričinilo. U Engleskoj i Francuskoj|jj io je vrijeme takodjei* hladno i vjažno, ^ je sve za stanje usjeva malo povoljno. (j Tunisu je žetva ispala preko svakog kivanja rdjavo. Kiša i grad uništili su naj, bolji dio žetve, kojoj je već u aprilu su^ jako škodila. Iz Algi'ra nijesu još prispe. je vijesti, ali ni one neće biti drugačije, p^. što su klimatske prilike u objema ovir. zemljama gotovo jednake. Za Frtincusb je ovo osjetan gubltak, jer je veliki dj rj svojih potreba pokrivala Francuska ij ovih zemalja. O izgledima žetve u Srbij objavićemo u posebnom članku. Istočni odjel austrijskog trgovinskog muzeja. K. B. Beč, 11. jula. Ovih dana bio je osnivački zbor ba! kanskog i orijentalnog odjela austrijskoj trgovinskog muzeja, čiji će najglavniji c ,. biti kulturno ispitivanje balkanskih dižava te Rumunjske i ostalog istoka, kao i p<, državanje i razvijanje privrednih odnos sa pomenutim zemljama. Ministar trgovini Spitzmiiller obečao je svoju ličnu sj. radnju i izdašnu pomoć od stranc povjere. nog mu ministarstva, da bi poslovi novogi odjela imali što boljeg uspjeha na kraj svoga govora požalio je što srećniji r 3: novcme preduzeću. Mineralno bogatstvo Makedonije. U srijednjem vijeku nalaženo je u Makt doniji mnogo plemenitih metali dok se danas redje na njih nailazl. Ne ds leko od S o 1 u n a i danas se ispira zlato Ono se dobija iz rječica i potoka, koji izvir u gori zvanoj K a r a d a g i utiču u Va r da Količina, na taj način dobivenog.zlata iznos godišnje do 120 kg. Izmedju predjela bogatih u mineralim mora se napomenuti A 1 a h a t u sjeverno Makedoniji. Dalje treba napomenuti rudnii željeza Serakini u blizini Solona. Ims mjesta, koja za vrijeme turske uprave irai djahu koncesije za vadjenje olova, srebri antimona i b a k ra, ali se za sada o: tih koncesija ne čini upotreba. OGLASI G. Budimouič, Rrušeuac. G. MILUTINU UROSEVICU, trg, h neva. Učtiv'o vas raolirao da se raspitali za rnog oca Proku Stankovića, koji ji bio komandant mesta u Tetovu, dali jt ziv i zdrav, uuaprijed blagodaran Ljt bisav Stankovie, isto tako i za mog bra Josifa Milutinovića, vozai-a 8. bater haubički puk raoravske diviz. i Bogolp ba Babića, telefonista 12. puka, I pozivh. veoma ću vam bili zahvalan, Cvetk Cvetković, G. Stupanj, Župa. Br. 33 MILUTIN UROSEVIC trgovac i Kruševca, Ženeva. Žena Cede Milenki* \ r ića, moli da joj odgovorite da li je živ, on je u 15. puku timočke đivizije I. f» ziv, iz sela Maskare. Br. 34i G. ACI B. DINICU, Ženeva. Molie izvjestite moga sina Mihaila Miku Stefc novića, pol. pisara iz Vel. Gradišta, <L se ja najazim u Kruševcu, Kirchenplac i Nr. 2., da sam zdrava i da mi po mogu stvu što pre pošalje novaca, Mileva Slt fanović. Br. 3f G. BOSKU A. MARICICU, Rue li stau 48, Ženeva. Tvoje dve karte dobil sam i odgovorila ti. Molim te otac, a nas nebrini, samo pazi na svoje zđravljt ostani ti i dalje se lječi, pišem ti svai« dana ali vidim, da ne dobivaš, javljaj s češće preko novina, a ja ću ti odgovarat Raspitaj se za Stanoja Petrovića i Dup lića. Mnogo te pozdravlja mama, ja r Velji da je Slavki majka dolazila, a teb vole mnogo tvoja Emilija B. Maričić. Br.-3< UREDNISTVU COURRIER-A, Zcne va. Gospodja Vukosava Aćima Stevovii: profesora Univerziieta, Hohenzol''rn?t 29., javlja svome mužu da je zdrava Kruševcu. Od njega nema vesti, moli c joj se javi; takodjer da izvjesti za Na' koja je izbjegla iz Bitolja u Solun i I 1 vila se otuda još decembra. Novaf krunama trebaće joj docnije. Br. 3 UREDNISTVU »COURRIERA«, C Miladinoviću, p.pukovniku. Preko C r riex - a stigla mi je prva vijest o tebi. 01 dovana jako javljam ti, da sam sa &' com zdrava u Kruševcu, gdje smo ? zajedno. Nemamo vjesti o Ačimu, K : ' : i Žarku. Majka sa Belom u Paračinu. f trebujem novac u krumumi-' i za Parait Pozdravljaju Ljubica, Nikola. Ra$ Kruševac. Hohenzolernstr. 29. Br.3 Našega rodjaka g. HENRICIL4 1 LERA, Geneva, umoljavamo da se i 1 zauzme da se oglasi upučeni Ačinm voviću i lliji Miladinoviću, odštanip a l u »Courrier-u«. Br. 3* Moj muž ZIVOJIN TESIC, trgo« iz Ražnja, vojnik XIV. puka, I. poz ' 1 lim poznanike i prijatelje da me izvj&' za Zivojina, jer do danas nisam njj* 0 njemu čula. Br 3* G. 'IVnLUTINU UROSEVICU, trg J neva. Preko pop Dušana ili drugim 11 gućim putem molim vas da saznate i vim putem nas izvjestite, jesu li IV živojin Lukić, rez. kap., Draško Luki Ljubomir Lukić, red., 12. puka. I- P 08 !' kao i Cedoimr Lnkić, regrut, svi rt ljana i Jordan Zdravković, iz Vuaj'jli vojn. boln. čete 12. puka l. pozivašak će mo platiti. Unaprijed blagod^ 1 pozdravljamo Stojan Lukić i Stojm-, Lukić, iz Doljana.