Београдске новине

Strana 2.

20. jula 1916.

Beograđske Novine

Četvrtak

Broj 156

Ensiesko-frnntDsKa ofenzfoa. Geueral Haig javlja pod 18. jufa: Kiša i magla ometale su operacije sje.verno od O v i 11 e r s a. Ipak smo t.apredovaii na širini fronta od 1000 jardi, protjerasmo neprijatelja iz jako utvrdjenih položaja i zadobismo zarobljenike kao i inašinske puške. Preduzesmo jedan uspješan prepad kod VV y tschaete na njemačke rovove. Kod Kuinchy spriječili smo našom vatroin jedan njemački prepad. Francuski izvještaj cd 18. ov. mj. tri sata po podnc: Južno od Somme napali su Nijemci dockan u veče i u toku noći francuske položaje od B i a chesa do Maisonnette; u prkos stalno ponavljanih pokušaja, koji su ih stali teških žrtava, nije im pošlo za rukom da osvoje M a i s o n n e tt e. Pojedini dijelovi njihovi prodrli su duž kanala u istočni dio mjesta Biaches; borba se tamo još vodi. Na lijevoj obali M aas e propao je njemački preiiad .ia kotu 304. Na desnoj obali došlo je noću do borbe ručnim granatama, gdje su Nijemci odbijeni; u oblasti L a L a u f e e i H e n o i s žestoka topnička borba. Na ostalim dijelovima fronta noć je prošla na miru.

Belgijskl Izvještaj: Prošie noći iz.velo je jedno belgijsko odjeljenjc prepad protiv neprijateljskih rovova sjeverno od Dixmuidena i pošlo mu je za rukoni, da prodre u neprljateljske rovove, ubije veći dio posade i da se vrati, povevši ncranjene zarobljenike. Preko dana trajalo je slabo topničko djelovanje. Engleski izvještaj: Nijemci su u veče, pošto su bombardovali naše položajc bombama sa plinom izvršili napad na naše položaje u susjeđstvu Longuevalla i šume D e 1 v i 11 e. Ogorčcna borba još trajc. Inače ničega novog. Major Moralit o borbama. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Berlin, 19. jula. Major M o r ah t veli u „Berlincr Tagblattu“, nasmatrajući dosadanje rezultate francusko-engleske ofenzive: Njemački vojnički krugovi sa največom mirnoćom gleđaju u susret daljent razvitku operacija. O njekom ižnenadnom prepadtt, koji bi nam ma na koji način pokvario račune, ne može biti govora; samo Englezi imaju tu korist, što prvi put u ovom ratu, mogu javiti za njeku malu dobit u zemljištu. Ali kada se prate komentari njihove štampe, vidi se, da oni sami ne vjeruju, da će dugo zadržati taj zadobijni prostor. Inspirisani ratni dopisnici kanda već i santi u veliko sumnjaju, hoće li biti ma kakve strateške koristi od donesenih žrtava u masama.

Stranka, stoji na gleđištu personalne unlje odnosno na gledištu medjusobnih obaveza za zajednlčku odbranu utvrdjenih pragmatlčkom sankcljom. Traži se zasebna ugarska vojska i li buduće organizacija narodne odbrane na osnovi uredjenja domobranske vojske i pučkog ustanka, razumije se na nacijonalnoj osnovi. Dalje se traži sveopšte podjednako pravo glasa, uspostavljanje slobode štampe, osiguranje zbora i dogovora zakonskim putem, samostaino carinsko područje, zasebnu ugarsku emisijonu banku. Osim toga se zahtjeva zdravije i savremenije uredjenje razdjeljenja posjeda u zemlji. Odnosno H r v a tske i Slavonije stranka želi, dase održi i dalje bratski odnos izmedju Ugarske i tih zemalja. Prlvredne konferencije u Budimpešti. K. B. Budimpešta, 18. jula. Juče od četiri sata po podne do docne u veče trajala je konferencija izmedju obe vlade i stručnih referanata o privrednim pitanjima. Sutra dolazi ovamo ministar rada Trnka. BoiKtmske vijesti. Grčki kralj — pogorelac. Nov požar — dosad 200 ž r t a v a. K. B. Paris, 19. jula. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Atenc: U zapaljenoj šumi Tatoj nadjena su još tri Iješa. Broj ranjenika do sada iznosi 200. U šumi Kineta izbila je rova vatra; i tamo ima znatna šteta. Treći požar izbio je u šumi V i I i j i ua K it e r i. Suma je potpuno uništena.

Nojnovije brzojavne vijesti. Smrt turskog princa. K. B. Carigrad. 19. jula. Umro je sinovac sultanov, princ D ž e I a 1-E d i n, Odlikovanje emir Rešida. K. B. Carigrad, 19. jula. U nagradu za vijer.nost prema kalifatu i za izvauredne usluge učinjene Turskoj emir Rešid in Sud, koji se u predjelima Basorah-a i Zuheir-a uspješno borio protiv Engleza, imenovan je za glavnog zapovjednika nad četama dobrovoljaca u Nedjd-u i Zubeir-u. Osim toga sultan mu je podario mač u brilijantima i odlikovao ga je redoin Medžiđijeve zvijezde u brilijantima, kao i zlatnom i srebrnom ratnom medaljom. Holandjanln o stanju u Crnoj Gori. (Naročltl brzojav .Beograđskih Novlna*). Haag, 19. jula. „Vaderland* donosi izvještaj svoga dopisnika, koji je tu skoro na C e t i n j u bio gost generala V e b e r a. Isti dopisnik, ovoga generala, koga sporazumna Stampa zbog njegovog tobožnjeg terora naziva novim vojvodom od Albe, naziva čovjekom neobično ljubaznog, velike duševne kulture i naučnjačke zainteresovanosti. On je neumoran u radu, koji je posvećen upravi zemlje, čija je najglavnija grana sađa rad na pomaganju sirotinje. Ovaj general sada vrši jedan uzvišeni kulturni zadatak. Tai’janske intrige. K. B. Lugano, 18. jula. U četvrtak ili petak vraćaju se u Rim iz glavnog stana i sa bojnog fronta minitsar Bissolati i general M e j r o n e, a tako isto i ministar blagajne Carcano iz Londona. Poslije njihovog dolaska riješiće se u ministarskom savjetu važna pitanja o odnositna Italije prema saveznicima i prema Njemačkoj. Listovi medjutim, sa malim izuzecima, umjeravaju svoj govor protivu Njeinačke. Požar u talijanskom glavnom stanu. K. B. Lugano, 19. jula. Noću u oči 16. ov. mj. izbio je požar u neposrednoj blizini kuća ,u kojima je smještcn talijanski glavni stan i stan kralja V i 11 o r i a E m a n u e 1 a. Kralj je lično upravljao radovima oko gašenja. Pozivanje novih obvezn'ka. K. B. Rim, 19. jula. Obvcznici mornarice iz godišta 1882. do 1888., koji su bili oglašcni nesposobnim, pozvati su, da se podvrgnu novoin pregledu i đa se prema potrcbi spreme, da odmali stupe u svojc jedinice. Zakliučcn nov ruski zajam. K. B. Petrograd, 19. jula. Ministarstvo finansija dobilo je izvještaj, da pregovori, što ih vodi ruski ministar B a r k sa prcdstavnicima franctiskog i eifgleskog ministarstva finansija teku vrlo povoljno. Za sada je Barku pošlo za rukom, da dobije oko 6 milijardi rubalja, koji će poslužiti za isplatu porudžbina na strani i pokriće drugili troškova. Casementov priziv odbljen. K. B. London, 19. jula. Casementov priziv protiv smrtne presude, nije imao uspjeha. Engleska vlada 1 operacije u Mezopotamljl. K. B. London, 19. jula. U donjem domu izjavio .je A sq u i t h, da je vlada po savjetu vojuič-

Ili — ili! (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina'). Berlin, 19. jula. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javljaju iz Londona: Posljednjih dana su se izrazili ozbiljni političari u pariamentu o političkom i vojničkom stanju tako, da će oni u toku iduća dva mjeseca slomiti otpor Njemačke, ili će Njemačka dokazati, da je nesavladljiva. Imaće još da se utvrdi, da li će Njemačka u stanju biti da privrcdno izdrži. Sad je blokada najjača. Potrošene su zalihe, koje su u Njemačkoj bile nagomilane. Četiri sedmice još, pa će nova žetva biti sredjena. Tada će pak privredna pobjeda savcznika biti isključena. Grčka l siie sporazuma. Raspoloženje u Grčkoj. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novitia*). Berlin, 19. jula. Dopisnik „Manchester Guardiana* u Grčkoj, opisuje u svome listu jedan svoj put željeznicom od Atene do Soluna, kojom je prilikom putovao sa mnoštvom grčkih vojnika i časnika. Ovi su na svima stanicama priredjivali burne manifestacije za kralja, v a protiv V enizelosa. Vagonski su zidovi bili išvrljani natpisima: „Živio kraljl Dolje VenizelosP Grčka demobilizacija. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novina*)Atena, 19. jula. Hiljadu grčkih pričuvnika, koji se po otpuštanju lz svojih jedinica sada vraćaju u Rumunjsku, proputovali su sa dopuštenjem bugarskog glavnog stana preko bugarskog područja. Otpremljeni su bugarskim zasebnim vozovima sa pogranične stanice O k č i 1 a r do rumunjske granice.

Austro-Usarska. Zajeduičkc minlstarske konferencije u Budimpeštl. K. B. Budimpešta, 19. jula. U 10 sati prije podne bilo je zascbno savjetovanje austrijskih ministara i stručliih referenata. U 11 sati produžena su zajednićka savjetovanja u ugarskom ministarstvu financije, u kojima su učestvovali oba ministra predsjcdnika, obostrani ministri sa stručnim refgrentlma. Austrijski minlstri i stručni referenti otpntovaće vjerojatno sutra. Program nove Karolyieve stranke. K. B. Budimpešta, 18. jula. Nova ntzavišnjačka i četrđesetosmaška stranka što ju je osnovao grof Karoiyi objavljuje svoj program. U njeinu se ve^.

kih I điplomatskih krugova odlučila, đa ne objavljuje dokuinenta o operacijama u Dardanelairia"i Mczopotamiji, pošto bi iscrpna objava istih mogla ueprijateljima pružiti važna obavještenja. Pozvao je donji dom, da o obini ovim pitanjima opširno điskutuje 20. jula, kada će na sve kritične prigovore oijgovoriti. Englesbi kolonijalni parlamentarci u Parisu. itr ' K. B. Paris, 19. jula. Pri prijemu izaslanstva parlaineutaraca iz engleskih' kolonija i „đominion“-a (samostalnih kolonija), rekao je P o i n c a r e, da su Francuzi I Englezi čvrsto spojenl i da idu u susret ne samo pobjedi prava i slobođe, već i tijesnoj vezi i plodnoj saradnji obihi naroda u budućnbsti. Prilikom doručka na Ouai d‘ Orsayu (ministarstvu spoljnih poslova) izrekao je ministar predsjednik B r i a n d svoju zahvalnost kolonijama, koje su na sve fronte zapada i istoka poslale tolike hrabre vojnike, koji se žrtvuju za oslobodjenje svijeta, Ukidanjo radnlh praznika u Engleskoj. K. B. London, 19. jula. Narodna je skupština engleskih rajlničkih organizacija riješila, da za vrijeme trajanja ra-ta ukine sve praznlke. Tok rašprave. K. B. London, 19. jula. Kongres radničkih organizacija, koji je odlučio da ne praznuje praznike do konca rata, posjetilo je oko tri stotine poslanika, kpji su zastupali preko dva milijuna radnika. Predsjeđao je Arthur Heuderson. Medju prisutnima bili su i ininistar municije M o nt u g a, tajnik finansija za admiralitet Machamara. Heuderson je držao ggvor u kome je istakao, da se izvojevani uspjesi Engleza na zapadnom frontu imaju u velikom obimu pripisati u zaslugu engleskoj nadmoćnosti u velikim topovima. Ministar municije Montagne uvjeravao je skup, da radnici neće imati nikakve štete od žrtava što prinose, ako samo prime prijealoge vladine. Zatim je pročitao jedno pismo generala H a i g-a na opšte zadovoljstvo u kome še vefi: Pritisak, koji sad vršimo na ijeprijatelja, ne sinije nijednoga trenutka popustiti; zato nam je potrebno popunjavanje municijom i to neophodno. Vojska u Francuskoj očekuje od radnika municije, da je oni ornoguće da svoj zadatak ispuni. Cijeli britanski narod treba da se odrekne opštega praznovanja sve đok ne bude naš cilj, brza i odlnčna pobjeda,_ postignut. Primajući rezoluciju u kojoj je dat pristanak na ukidanje praznika, odlučio je skup, da sc tekst rezolucije brzojavi Haig-u i cjii dt)da k tome svoje obećanje, da <Se ^nabdjevanje sa municijom ne samšt blti održano u istoin obimu, već će se i povećati. Rudari nijesu na kongresu bili zastupani. Pri svemu tom oni su u raznim ugljarskim distriktima održali skupove i donijeli odluke, da isto tako nastave rad prazničnih dana. Japanskl diploinata o Engieskoj. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Berlin, 19. jula. ,,K r e u z z e i t u n g“ javlja, da se bivši pomorski ataše japanskog poslanstva ■ u Washingtonu ovalco izrazio politički o bitki kod Skagerraka: Ako se neće đa prizna, da je ona njemačka pobjeda, onda ona nije bila nikakav uspjeh er.gleske flote. Pomorska je bitka dokazala, da ona nije nikakva čudovišna politička činjenica siie, kao što je ona do sad smatrtina. Engleska će htjela ne htjela morati postati vojnička država, ako želi da ođrži svjetsku vladavinu. Engleska će se poslije rata nalaziti u jcdnom zagrožcnom stanju, jer saveziiičke države neće biti voljne, da savez duže održe, nego li što odgovara njihovim intećesima . Japanski dobici u ratu. Japan ima računa ovako da ,,r a t u j e“. (Naročlti brzojav .Beogradskih Novina*). Haag, 19. jula. U londonskom ,,Tlmesu“, bivši japanski ministar finansija So k a p a n t daje njeke podatke o japanskim zaradama u ovome ratu. Godine 1915., Japan je prvi put doživio da mu izvoz bude veći od uvoza, i to je već onda taj višak iznosio čitavih 400 milijuna kruna. Zalihe u zlatu japanske ^državne blagajnice . iznose već više od jedne milijar.de. Sve to ima da se zahvali porukama ortižja i municijc saveznika. Štrajk u Španfjl. K. B, Rariz, 19. jula. Španski ministar predsjcdnik R om a n n e s izjavio je -novinarima, da štrajkači načelno pri^taju na obrazovanje odbora izbornih sudova. Zaplijenjenl holandskl rlbarski brodovl. K. B. Rottardam, 19. jula. Holandski konzul'u Kirkwall-u javlja, da su svi hoiaudski brodovi za ribolov iia koje su Englezi naišli, sa svim tovarom oglašcni kao plijcn,

Grođ I oKoilco. Dopis iz Mladenovca. Iz Mladenovca nam pišu: Opšlinski odbor mladenovački skupio je na prijedlog odbomika Julija Pollaka sumu od K 1207’— za austro-ugarski crveni krst, što daje lijepu svjedodžbu o raspoloferijn gradjanstva mladenovačkog. Vrijedi napomenuti da su se pozivu opštinskog odbora naročito odazvale sirotnije klase, i da su u skupljanju učestvovali i djaci ovd. osnovne škole, koji su priložili K 36. Priložniđma njeka je 1 sa ovog mjesta izrečena srdačna hvala. P o p i s dao je u Mladenovcu slijedeći rezultat: Varošica ima 1137 stanovnika, od kojih 448 muških i 689 ženskih; irna 1118pravoslavnih, 6 katolika i 13 mojsijevaca. Konac školske godine u okrugu valjevskotn. Obuka u dosađa otvorenim školama okruga valjevskog zaključena je koncem juna. Tim povodom podijeljena su 9. ov. m. u valjevskoj školi učenicima i učenicama u prisustvu gosp. okružnog zapovjednika i njegovih organa školska svjedočanstva, pri čemu su djeca podučena, kako da se vladaju za vrijeme raspusta. Valjevsku školu pohadjalo je 529 djece; od sve djece imalo je 159 odlični, 148 vrlodobar, a ostali — osim male iznimke — d o b a r u s p j e h. Odlični učenici i učenice pozvani su u znak priznanja za njihovo dobro učenje u poljoprivrednu stanicu okružnog zapovjedništva na užinu, gdje su u dječijoj zabavi proveli veče veselih časova. — Nastavnici i školska djeca u Valjevu sabrali su na svoj vlastiti poticaj iznos od 219 dinara 85 para i 18 kruna za crveni kvst. Taj plemeniti dar upućen je svojoj odredjenoj svrsi.

Podpomaže probavu, luči sluz, ubtažuje kisciinu.

Bemicli Mattonl 1 fl. M i Karlovovari (Karlstiafi). Za trupe, zavode, menaže i za pripadaoce c. i kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnlci c. i kr. vojnog-General-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.

Mnn prMo. PMni Inieresi sila sparaznma na Baikanu. Još prije nego je završen rat na bojnim poljanama, potpuno je propao navješteni privredni rat sila sporazuma poslije zaključka mira: Francuska su i Rusija izjavile, da obzirom na neutralce ne raogu održati zaključke pariske privredne konferencije. Obe su ove države izjavile i istaknule, da su zaključci pariske privredne konferencije učinili osobito loš utisak u Sjevernim Američkim Državama, gdje se ne želi, da dodje i do izvršenja ovih zaključaka. U koliko ova motivacija odgovara istini, pruža samo dokaz, koliko su sile sporazuroa postale ovisne od Amerike. Pravi uzrocl francuskog i ruskog odricanja leže u samim ovim zemljama. Sama je R u s i j a prinuždena da izvaža 50 po sto svojih produkata u Njemačku, pa nije u stanju, da za ovaj svoj izvoz nadje druga tržišta, već iz jedinog uzroka, sto bi rusko žito mogla jedino Engleska da upotrijebi, a ova ga dobiva iz svcjih kolonija. Rusija dakle mora izvažati svoje žito u Njemačku, jer izvoz ruskog žita u Englesku, ne bi se nikada isplatio. Francuska sa svoje strane je pravovremeno primijetila zamku svog engleskog saveznika, koji je samo nastojao, da Fržncusku privredno sveže i učini ovisnom 0 sebi. Spremijena je privredna ofenziva slla sporazuma propala dakle brzo i temeljito, kao što će i propaSti ofenzive na bojnim poljanama. Poslije rata dakie slle sporazuma ne mogu postiči jednim privrednim ratom nikakove uspjehe. Ali tim je važnlje što su sile sporazuma definitivno izgubile od svog stanja prije rata. Glavni uzrok zašto su sile sporazuma izazvale ovaj privredni rat, bila je borba o privredno prvenstvo na Balkanu. Radiio se o tome, da u najmanju ruku osiguraju i učvrste svoje vremenom postignute tečevine na Balkanu. Ali baš dogadjajima na bojišlu izgubile su sile sporazuma definitivno ovaj svoj položaj. Balkanske države, koje su sile sporazuma htjele da postave kao zid privrednoj ekspanziji središnjih vlasti, došle su same u privredno područje srednje evropskih država: jedan dio pristaje uz središnje vlastl, jer je upoznao vlastite svoje interese, dok je drugi dio politički uništen i ne može da izvršuje onu zadaću, koju su im namijenile sile sporazuma. Interesantno je dakle pitanje pregledati, kakav su sebi položaj pojedine od sila sporazuma stvorile na Balkanu i kojeg su sad konačno izgubile. Promotrićemo svaku od sila sporazuma za sebe i počećemo odmah sa Engleskom. Engleskl inleresi na Balkanu. Največu je ulogu igrala u balkanskoj polilici Engleske otomanska carevina. U Turskoj je Engleska imala čisto finansijalne i trgovačko-političke interese. U finansijalnom pogledu interes je obuhvatao ulaganje engleske glavnice dijelom u turske državne papire, dijelom u privrcdna preduzeća. 1 ako je teško ovaj čas tačno ustanoviti koliko se Engleska engagirala u Turskoj, čini se da nlje prevelika svota po priznanju- samih engleskih nacijonalnih ekonoma, koji su

je sračunaii na ravno 460 milijuna fr.maka Od ove je svote najviše uloženo na turske državne papire, a manje u preduzeća. Koj posljednjih najznačajnija je bagdadska ž e . ljczn ca, zatim pamučne tvornice u Jedi K u i e i Panderma, kao i tvomica sapuna na Zlatnom Rogu. Što se tiče trgovačkili odnosa Englesk e prema Turskoj, to su se oni iz godine u go. dinu sve više učvršćivali. Tako je još go. dine 1906. iznosio izvoz Engleske u Tursku 174 milijuna franaka, ali je već godine 1910, stigao svotu od 210 milijuna, a godine 1912* 250 milijuna franaka. Na protiv je uvoz Turske u Engfcsku ostao dosta nepromije. njen, pa je u svemu iznašao oko 130 mili. juna franaka. U trgovačkim odnošajima Turske stajala je Engieska n’a prvom mjestu kako se to vidi iz podataka, koji prikazuju trgovačke odnose Turske prema drugim dr. žavama: Izvoz Austro-Ugarske iznosio j e je okruglo 130 milijuna, dok je uvoz iz Turske iznašao 54 do 63 milijuna franaka. U poslijednjim godinama iznosio j e izvoz Njemačke u Tursku 130—140 mi. lijuna franaka. Francuska izvažala je u Tursku robe u vrijednosti od 80 milijuna franaka, dok je uvažala robe u vrijednosti od okruglo 100 milijuna franaka. Ovi n&m brojevi dokazuju, da je Engl e . ska podržavala najveći promet sa Turskom, koji je prema vrijednosti iznašao okruglo 380 milijuna franaka. Najveći dio ove svoje trgovine izgubiće poslije rata Engleska, jer će se Turska i privredno pridružiti središnjim vlastima. Turska će se lako na to da odluči, jer glavni artikli 'koje ona treba, sastoje se iz poijoprivrednih strojeva, tekstilne robe i kemikalija, a ovo će vrlo lako i jeftinije naći kod svojih saveznika. Od kada se je dokazalo, da je englesko gospodstvo na morima zapravo samo umlšijenost, nije neosnovana nada, da će engleska trgovina doživiti Istu neprijatnost u Grčkoj, kojoj neće izbjeći u Turskoj. I u Grčkoj je Engleska iz godine u godinu tr. i govački postajala sve jača i jača. U posljed- j njim je godinama izvoz Engleske u Grčku j narastao od 27,9 na 34,5 milijuna franaka, dok je u isto vrijeme izvoz GrČke u En-‘ glesku od 37 pao na 33 milijuna franaka, I u Grčkoj je trgovini Engleska stajala na prvom mjestu, pa su poslije nje slijedile Francuska, Njemačka, Italija, a naposljetku Austro-Ugarska. Engleski je uvoz u Bugarsku tako* djer napredovao s godine u godinu, pa je godine 1912. iznosio 25,1 milijuna kruna, • dok je u isto vrijeme izvoz Bugarske u En- J glesku pao od 20,7 na 6,6 milijuna kruna.. U posljednjim je godinama Srbija mnogo nastojala, da podigne svoje trdovačke odnose prema Engleskoj, ali joj je to pošlo za rukom u manjoj mjeri 1 to samo za vrijeme carin- i skoga rata sa Austro-Ugarskom monarhijom. Poslije je promet pao opet na jedan milijun, kruna. Jednako nije pošlo za rukom, da se engleski kapital engagira za srpsku poljo- 1 privredu. Sve se Čini, da Engleska nije imala ! pravu volju, da se previše finansijalno engagira u Srbiji, jer je ona obzirom na političku ulogu, koju su sile sporazuma bile odredile Srbiji, več unaprijed računala sa ve- ’ likim gubicima. Istom poslije rata bila je namjera Engleske, da se više finansijalno [ engagira u Srbiji. Medjutim je ovaj rat engleskoj gospodi uštedio i ovaj trud.

Poslijeiinje MMstl. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 19. juli. Zapadno boji&te: Jučer je uvečer. u području Somme zauzeo poslije Ijute borbe 26. magdebttrgski pješadijski puk jurišem od Engleza selo L o n g u ev a 1. Osim teških krvavili gubitaka zarobljeno je 8 časnika i 280 englesskih vojnika, a zaplijenjen velik broj^ mašinskih pušaka. Neprijatcljski napa-' di na naše položaje sjeverno od O v i 1lersa, kao i protiv položaja na južnom rubu Pozieresa odbijeni su vatrom našeg topništva i neprijatelj ui-, je nigdje uspio. Južno od Somme odbijeni su, francuski djelomični napadi sjeverno, od Barleuxa i kod Be 11 oy-a. Na ostalim mjestima neprijatelj nije se uopšte mogao ni da razvije. j Desno od rijeke Maase nastavio; je neprijatelj svojim pokušajima protiv.j našili položaja kod ,,M r t v e z e m-; 1 je“. Sjeverno od Bau de Sapl us-( pio je jedan njemačkl izvidnički poiiod. Istočno bojfšte: Vojna grupa maršala Hind e n b u r g a: Južno i jugoistočno od R i g e odbiii su naši hrabri pukovi snažne ruske napade, a neprijatelj je pretrpio osobilo teške gubitke. Vojna grupa maršalavojvode Leopolda Bavarskoga: PoIoŽaj je u cijelosti nepromijenjen. Naše su Ietilice izbacile mnoge bombe na stanice Horođzieja i Pogorjelzy na pruzi prema Minsku—Baranowiczi gdje sifprimijećeni vojni transporti. Uspjeh je bio velik. Voj na grupa generala pI. Linsingena: Neprijatelj podržaje djelomično snažnu vatru osobito na S t o c h odu, kao i zapadno i jugozapadno od Lucka. Vojna grupa generala grota B o t h m e r a : Nema osobitih dogadjaja. Balkansko bojfšte: Ništa novoga. Vrljovno vojno vodslvo.