Београдске новине

Broj 158.

22. Jula 1916.

Reogradske Novlne

Subota

Strana 3.

Ijeuo primljeni od Turaka. Dalji put izvršen je dijelom suhim, dijelom morem. 16 . maja stigli su u Džidu, pristanište hgđžiskog grada Meke. No na daljem putu A'Ioeller i njegovi drugovi napadnuti su i ubijeni od njekih Arapa. Žrtve podmornica. K. B. Aberdcen, 21. jula. „Reuterov ured“ javlja da je jedna njemačka podmornica potopila četiri ribarska čamca, naoružana i opremljena kao patrolnl čamci. Od posade spašeno je 11 ijudi.

Austro-llsarska. Privredne konferencije u Budimpešti. K. B. BudimpeŠta, 20. jula. Danas su završena zajednička privredna savjetovanja izmedju oba ministra predsjednika, ministara i stručnih referenata. Savjetovanja će vjerovatno biti produžena iduće sedmice u Beču. Proslava 50 godišnjice bitke pod Visom. i .) Spomenik u Trstu. K. B. Trst, 21. jula. Prilikom proslave 50-godišnjice bitke pod Visom održana je prva sjednica odbora što ga iz vlastite inicijative osnovaše trščanski gradjani radi podizanja spomenika ratnoj mornarici u Trstu. Za taj spomenik upotrijebiće se i kljun talijanskog admiralskog broda ,,R e d‘I t a 1 i a“, koji je tada, u bici pod Visom potopljen. Namjesnik barun F r i e s-S k e n e u svome govoru pozdravio je lijepu pomisao, da se u' , prvom pristaništu carevine podignc spomenik u znak zahvalnosti austrijskoj mornarici, na koju cijela zemlja gleda s najvećom zahvalnošću. Povjerenje u svoju snagu i žarka ljubav k otadžbini, rekao je dalje, omogućili su junacima sa Visa, đa sa najskromnijim sredstvima postignu tako sjajne uspjehe. To je ona ista neodoljiva snaga, koja nam sad omogućava da protivu cijeloga svijeta neprijatelja damo najsjajnije dokaze naše moći. Ono što smo u krvavoj borbi stekli moramo umjeti očuvati i u buduće, moramo podvige na moru I na suhu krunisati odgovarajućim sjajnim djelima mirnodobskoga rada. Kao što su se u času opasnosti sve snage domovine kao jedan čovjek združile, tako će nam i u buduće trebati sistematski saradnja sviju činila;ca otadžbine; jer očekuju nas ponovno podizanje prostranih krajeva, a vjeroiVatno I mnogo teža borba no do sađa u svjetskoj privrednoj konkurenciji. U tome moraće đa se očuva moć i ugled r države. Trst će biti tačka sa koje će se silno zaštićivati i unaprediti austrijska trgovina, gdje će se naša ubojna tnornarica još većma razviti; Iz Trsta 'če austrijski trgovac poči da svojoj djelatnosti prokrči nove puteve. Spomenik što ga podižemo našoj slavnoj mornarici njeka nam bude simbol te nove 'Austrije i neka nas i daije podstiče na sve novi. Opet će se dokazati ona stara „Austrija iznađ svega, samo ako hoČe!“ Poslati su pozđravni brzojavi caru, pr'jestolonasijedniku i .velikom admiralu Hausu. Uredba o sudskoj vlasti dvorskog maršalata. K. B. Beč, 21. jula. Zvanicna ,,Wiener Zeitung" objavljuje previšnju uredbu kojom se uredjuje sudska \last vrhovnog dvdrskog tnaršaiata u građjanskim sporoiVima. Sudovanje ustupa se člauovuna vojvodskog doma P a r m a.

BsikansKe uljestl. Zapaijen grad Demir Hisar? f (Naročlti brzojav „Beogradskih Novina“.) Sofija, 21. jula. Sa rupelskog prevoja javljaju, da su Englezi i Francuzi u svojoj manlji za uništavanje 12. jula zapalili grad Demir Hisar; tom je prilikom izgorio dio grada oko staxog konaka.

odjeljenje — unutamje bolestf (dr. Dietl f III. — kirurško — odjeljenje (dr. Zakopal). 2. U sirotinjskom domu Vojvode Milenka ulica; Červrto odjeljenje — za kožne i spolne- bolesti (dr. Reismann). 3. U zgradi druge beogradske gimnazije, Maćedonska ulica: Odjeljenja II. i Ila za unutarnje bolesti (dr. Patek i dr. Trausa), te peto odjeljenje — za bolesti ušiju i vrata. 4. U savamalskoj osnovnoj školi, Bosanska ulica: Kancelarija za prijem bolesnika I Šesto odjeljenje — za očne bolesti (dr. Bergmeister). Pomoć za juli. Odbor za davanje pomoći činovnicima, činovničkim ženama i umirovljenicima u Takovskoj ulici br. 10, izdalo je skoro sve priznanice za primanje pomoći za mjesec j u 1 i. Do danas su izradjene priznanice do broja 4911 i iste se svakoga đana od 8 do 12 sati prije podne u kancelarljama istoga odbora i izdaju. Prilikom primanja priznanica potrebno je podnijeti i prijavnu listu. Odmah po prijemu priznanice izdaje i pomoć zapovjedništvo grada Beograda. Katolička služba božija. Sutra u nedjelju, 23. jula služiće se: 1. uKonakuu 8 sati u jutro sv. misa za vojništvo, kojoj ima slobodan pristup i gradjanstvo; 2. u župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu, u 10 sati srpsko-hrvatska propovjed i pjevana sv. misa, u 5 sati po podne večernja. U radne dane je prva sv. misa u pol sedam, a druga u pol osam sati. Poziv vlasnlcima zemljišta. Svi vlasnici njiva, livada i ostalog ziratnog zemljišta u ataru opštine grada Beo-

grada pozivaju se, da se o d 21. d o 27. j u 1 a ove godine svakoga dana od 8 do 12 sati prije podne prijave carsko i kraljevskoj upravi za zasijavanje, koja se nalazi u Kralja Aleksandra ulici broj 68, radi izvjesnog obavještenja i spcrazuma. Skreče se pažnja svima zainteresovanim i viasniclma njiva i ostalog ziratnog zemljišta, da ne prijave za odredjeno vrijeme povlače za sobom neprijatne nezgode po vlasnika. JaVna prodaja. Sud odbora grada Beograda na dan 25. jula u 9 sati prije podne, pred kafanom jli u kaiani ,Mali Vojnik* rasprodavaće javnim putem piće J životne namimice mase pok. Savke Krunić. Saopštava se prednje interesiranim liciina, ' da u označeno vrijeme budu na licu mjesta. Kažnjen hljebar. Odbor grada Beograda kaznio je Mitra Maleševića, hljebara u Šumatovačkoj ulici broj 14, sa 15 kruna zbog miješenja hljeba od neispravnoga brašna. Pijaca u Pallluli. Pijačni trg na ugiu Jasenlčke I Bitoljske ulice u Paliluli bio je u mirno doba dat od predjašnjih opštinskih vlasti na uživanje, brigu i eksploatisanje gradjanskom društvu ,Miloševac“. Sada je odlučeno, da i ovu pijacu uzme u svoje ruke opština grada Beograda. I od sada će svu brigu i staranje o ovoj pijaci imati da vodi sadašnja opštinska uprava, koja će izdavati pod zakup i dučane na isloj pljaci, pribirati ostale prihode, starati se o potrebama iste kao i voditi računa o redu i radu na istoj.

imim Bolesfi i! Egsšfsđa,

j a n u a r a

februara

m a

r t a

a p r

1 I a

=$=. m a

i.

iu

n a

Naziv bolcstl

broj

prirast

broj

prirast

broj

prirast

broj

prirast

: broj

prirast

broj

prirast i

Velike boginje

13

i(i)

-12

1

0

— 1

0

pjegava groznica

0

—

3

3

12(2)

9

1

—11

1

1

Trbušni tlf

6(1)

—

10(1)

4(2)

10

—

4

— 6

1

—3

13,

12

Dizenterija

10(4)

10

Azijatska kolera

—

—

—

—

—

—

—

—

_

Mrase (Morbilli)

2(1)

—

2

—

20(1)

24

67(3)

41

84(1)

17

23(1)

—36

Crveni Iišaj

~

4

4

Vamicelli

—

—

—

—

—

—

1

1

3

2

Sarlah

3

—

1

—2

1(1)

—

1

—

. 0

—1

3

3

Difterija

13

—

17(6)

3

9

-8

9

—

5

—4

n(i)

6

Malarlja Povratna grozni- |

t;

—

—

;n

5(1)

5

2

—3

ca (febr. recurr.) i Zarazno zapalje- 1

*“■*

■*—

2(1)

2

0

-%r

in

— 1

nje mozga Sumnjivih sluča-

1

1

0

—1

1

1

—

— 1

—

jeva od Iysse

—

1

1

2

1

0

-2

—

—

1

1

Tetanus Crveni vjetar

—

—

—

—

—

—

2(2)

2

i(i)

—1

(euripehs)

*—

—

—

—

—

3(1)

3

4

1

1

—3

Ukupno i

38(2)

- |

36(8)

—2

63(5)

27

86 (6)

23 jj 103 (A)

19

i 78(9)

—25

Pr imjcdba; Ovi u zagradima ustavljcni brojevi znače smrini slučajcvi od pdmenutih zaraznih bolestl

Kao što se iz gornjih brojeva Vidi, građ je u vremenu, koje izvještaj obuhvata, bio poštedjen od zaraze, osim malih boginja, koje su se u martu pojavile, u mjesecu maju dostigle svoj vrhunac i otpočele da opadaju. Osvima virulentnim zaraznim bolestima, kao što su: kuga, kolera, pjegavac, boginje, disenterija, povratnica, groznica, epidemična ukočenost vrata, zapaienje slezine, paratifus, šarlah, difterija, sitne boginje, skagija, Trachoma, erisipel, mums, lepra, — vodjena je tačna eviđencija; vodjen je tačan zapisnik o prijavama i dostavama. U svima slućajevima većih virulentnih zaraznih bolesti sanitetsko se odjelenje strogo pridržavalo profilaktičnih mjera, koje su dotični ljekari propisivali, naredjivane su zdravstvcne mjere, lcao i odvajanje i kontumaciranje okoline bolesnika. U cilju lakog ođvajanja i koutumaciranja okoline teže virulentnlh bolesnika ustanovljena je u ulici cara Uroša naročita zgrada za odvajanje, u kojoj je bilo prostora za 30 postclja. Prenašanje zaraznih bolesnika a tako isto i odvajanje bolesnikovo vršila je c. i k. epidemična bolnica, koja je i sama imaIa svoj paviljon za odvajanje. Pošto se mjeseca januara pojavilo nekoliko slučajeva boginja, ito je bilo narcdjeno opšte kalamljenje boginja. Kalamijenje je vršeno na taj način, što su srpski gradjanski ljekari, kojl su kao ljekari za kalamljenje bili naročito liagradjeni, na

pet raznih mjesta u gradu vršili javno kalamljenje besplatno. Na taj je način u prvoj polovini godine izvršeno 1466 prvog kalamljenja od kojih 815—55, 45% sa, 651—44, 55%'bfez tfšpjeha. Od 40.859 ponovnog kalamljenja 9,424 t. j. 23, 06 % sa uspjehom, 31,435 bez uspjeha t. j. 76,94%, Broj stanovništva iznosio je u januaru 18.000 duša. Krajem juna t. g. 54.000. Prema tome izlazi, đa se 78V»% sadanjeg stanovništva kalamilo odnosno ponovno kalamiio. Kalamljenje se prođužuje. Naročita se briga poklanjala desinfekciji odijela, rublja, prostorija stanova, zaraznih bolesnika. Broj na taj način izvršenih desinfekcija iznosio je u vremenn, koje izvještaj obuhvata, 267, ođ ovog je bilo: Formalin-parna-desinfekcija “ 234 Sumpornih ,, „ 20 '/ Kresol-desinfekcija 13 U tom cilju radili su 16 parnih iormaIinskih desinfektora, aparat za desinfekciju amonijakovim gasom i dvije sumporne lampe. Desinfekciju su vršili naročito za to odredjeni ljtidi — posluga. U varoškom zavodu za ’desinfekciju uzidana su dva parna desinfektora, od kojih jedan ima zapremine 3 m*, a drugi 1,6 m 3 . U istom zavođu nalazi se i jedno kupatilo sa 15 tuševa. Pri potpunom iskorišćavanju svih instalacija mogu se ovdje kupati po 500 ljudi i njihovo se odijelo može desinficirati. Osim toga, varoš je imala još 1 dva pokretna desinfektora na raspoloženju.

Bugarski zemijodjeici. K. B. Sofija, 21. Jula. Na današnjoj sjednici sobranja izjaviše deset članova zemljodjelske stranke, da istupaju iz svoje stranke 1 da se priključuju Radoslavov1 j e v o j stranci.

HajROUlje brzojovne uijesti. Rusija propušta municiju za Rumunjsku. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*). Bukarešt, 21. jula. Trideset vagona rumunjske municije, koji su do ssda blil zadržatl u Rusiji, stigli au u JaS. Očekuju se još dva voza.

M I OKOIICO. Novl razmještaj prlčuvne bolnlce ,,Brno w . Pričuvna bolnica ,Brno* po Izvršenom uovom rasporedu preseijena je u slijedeće zgrzde: 1. U zgrađl klruvflkog odjeljenja, Resavslsa uBtd: Z«povJc4a)štvo, kanceUrijc te prvo

. Mjesec*

Ukupa.n br®' smrtnlij

Smrtnl slučajevi ad tubcrkuloze

Srartiil slučajevi cd zaraznih bolesii

Mitvorodj^n- čad

Rodjenje lirakovi

Samoubljstva ! Br<j) j “ gg*

Januara . . .

125

1« | 14-4%

2

2

41

—

—

Februara. . .

167

50 i 29-94%

8

2

19

5

—

Marta. , . .

212

03 1 32-07%,

5

3

64

0

3

Apriia . , .

197

71 3604%

6

5

47

1

—

Maja . . • .

188

63 3621%

4

2

57

8

2

Junia . . > .

163

43 | 25 750 / 0

4

2

41

17

2

Ukupno . j

1057

3.3 | -

29

18

26J

3.

,o

Primiedbe ka ovoj tabeli. Odmah pada u oči absolutno visoka brojke nijesu za Beograd ništa neobično i prilike nastale uslijed rata nijesu u ovom poboljevanja tuberkulozom. Medjutim ove cifre nijesu za Beograd ništa neobično i pogleđu po Beograd ni po čemu bile od nekakvog bitnog uticaja; jer ako nporedimo statistiku smrtnosti od tuberkuloze vidićemo, da je smrtnost od tuberkuloze proračunata na 100.000 stanovnika, u Beogradu veća, nego li u ma kojem drugoin veUkom gradu.

Velegradovi

^Broj stanovnika<» . c.. )

Broj smrtnih slučojeva od tubcrkuloze

Broj smrtnih slučajeva ođ tuberkuioze, sračunctlh na 100.000 stanovnika

j Beograd

77,5/)4

558

720

Aiina

H 2.0^3

448

393-3

Bukurešt

285.445

981

343-7

Bcč

,937.887

5 608

289-4

Varšava

746.7 i:" 1

1839

246-3

Mdnchen

544.0ji(

1341

246-3

Berlin

2,064.67C

3846

186-3

Dresden

520.700

959

184-1

Hamburg

816.792

1265

1549

Iz ovih brojeva izlazi naprotiv, da uzrok ovom ogromnom širenju tuberkuloze 1 velikom broju njene smrtnosti valja tražiti i lokalnim prilikama. Ovo mora u toliko više da začudjava kad znamo da je Beograd pogotovu jedan grad u bašti, da o prenaseljenosti ne može biti ni riječi, da stanova sa vrlo velikim brojem ukučana kao u ostalim velikim varošima nema, a tako isto ni velikih industrijskih preduzeća. Prema tome za ovakvo stanje valja nam prije svega tražiti uzroka u klimatskim prilikama, sa stalnim i punim prašine vjctrom, sa naglim promjenama u temperaturi, kao i nehigijenskim navikama stanovništva, koje i kad je u mogučnosti đa higijenski živi, radije živi neiskorišćavajući ovu mogućnost, po svom starom nehigijenskom načinu. Ma!i broj novozakijnčcnih brakova i rodjenja jeste proizvođ ratnih prilika.

Mi!B PfMš). Inferesi sfla sporazuma na BhIKiiru. Ruski interesi na Balkami. ■ Rusija, koja je sama siromašna na novcu skoro nije ništa engagovana finansijalno na Balkanu, ali je nastojala svim sredstvima, da osigura sebi balkansko tržište za svoje produkte. I doista je trgovina Rusije sa balkanskim državama oila tako povoljna, da će jednoga dana rusKa carevina tim više žaliti, što je izgubila ovo tržište, koje je za nju tim važnije, što će ona teško naći zamjenu. I ako je Turska jednaka kao i Rusija đosta zaostala agrarna država, ipak su se trgovački odnosi izmedju obiju država bili đosta razvili uslijed agilnog posredstva ekspoziture ruske trgovačke banke u Carigradu. Tako Je izvoz Rusije u Tursku podigao se od 43.000.000 kruna u god.1905. na 52.000.000 u godini 1907. na 74,000.000 u godini 1909. 1 na 90.000.000 kruna, u godini 1912. U Istom se vremenu izvoz Turske u Rusiju podigao od 1.8,000.000 na 27.000.000 kruna. Trgovačka je dikle bilansa Rusije prema turskoj bila aktivna. Od industrijskih artikala lzvažala je Ruslja u Turisku ponajviše šećer, petrolej 1 šplritus, dakle sve robe za koju će Turska poslije rata vrlo lako naći zamjenu. Prema opsegu izvanjske trgovlne sa Rusijom dolazi poslije Turske cdmah na drugom mjestu Grčka. Rusija je u Grčkoj postigla velike trgovačke uspjehe već zbog toga, jer Je Grčka svoje žito za ishranu, morala da kupuje u Rusiji. Osim toga je ovo tržište za rusku trgovačku bilansu bilo i zbog toga važno, jer ie Grčka izvažala u Rusiju skoro ništa svojih prođukata. Tako je izvoz Rusije u Grčku iznašao godine 1906. 26,6 milijuna franaka, godine 1910. već 36,2 milijuna franaka, dok je izvoz Grčke u Rusiju u istom vremenu pao od 4,9 milijuna na 3,9 milijuna franaka. Trgovački odnosi Rusije prema Bugarskoj i Srbiji bili su znatno manji. Obe ove đržave i Bugarska i Srbija čisto su poljoprivrcdne zemlje, kojc su ’zvažale žito pa nijesu trebale poljoprivređne produkte Rusije. Ipak je uvoz Rusije u Bugarsku od 4,000.000 franaka u godini 1906. podigao se do gidine 1912. na 6,8 milijuiia franaka, dok je uvoz Bugarske u Rusiju ostao Čitavo to vrijeme jednak 1 iznosio oko 0,3 milijuna franaka. Izvoz Rusije u Srbiju takodjer je rastao s dana u dan. Tako je uvoz Rusije u Srbiju ’ vušao godine 1905. samo 0,8 milijuna, ali je lo godine 1912. podigao se na 3,4 nilijuna, 'dok je uvoz iz Srbije u Rusiju godine 905. iznašao 15.000 đinara, ali je gidine 1912. ipak dostigao svotu od 62.000 dinara. )vu neznatnu svotu ne bi trebalo nl spomenuti, da je nijesu toliko isticali irpski privrednici kao argumenat đokazu, da Srbija bezuvjetno treba izlaz na more, Jer će se onda tek razviti trgovački ođnosi izmedju Rusije i Srbije. Zapravo je ovaj izlaz na Jadransko more trebalo R us i ji. To je i u Srbiji znao svatko, pa ipak se tjerao narod u rat za tudje interese. Konzekvence neće izostati za Srbiju, a osjetiće ih na privrednom polju 1 Rusija.

Berlinska burza. K. B. Berlin, 21. jula.

Uslijed već ranije javljenih mjera za ograničavanje burzanske spekulacije, saobraćaj bio je gotovo potpuno obustavljen, aii je ipak opšte raspoloženje bilo apsolutno pouzđano. Tečajevi koji su pominjani, svi su se dobro održali za izvjesne papire pokazao se naročiti interes, tako za dionice ,,P h o e n i x a“ i' društva beriinskih anilinskih tvornica.

Ausfro-njemački privredai pregovori. K. B. Beč, 20. jula. U vezi saprivrednim pregov o r i m a, koji su se krajem a p r i 1 a ovdje vodili sa zastupnićima n j e m -a č k e v 1 a d e, ispitivali su u međjuvremenu u B e r 1 i n u stručni i z a s 1 a n i c i pojedina tehnička pitanja. Sad će pak 21. ov. mj. nanovo stići u B e č zastupnici n j e m a čkevladetećeseu ministarstvu spoljnih poslova produžiti pregovori o pojedinim carinskim i privredno-političklm pitanjima.

Zsonltne objnue. Oglas. Kr. ugarsko ministarstvo financija ovlastilo je otpisom Nr. 7990/P. M. od 21. juna 1916. god. pogranične cariuare

u Pančevu, Kevevari, Zemunu, Klenku i Mitrovici bez posebne dozvole pripustiti dolje navedene predmete kod izvoza u okupaciono područje i to: 1. Maslac. sir i mehki svježi obični sir (Topfen) u količini, lroja po osobi i na dan ne premašuje 1 kg.; 2. Mlijeko; & 3. Povrće svake vrsti, svježe; 4. Životinjska krv; 4 5. Troske iz talionice kovina; .6. Sadra. Svi ovi predmeti ali samo onda, ako su proizvodi onih općina zemalja sv. krune Ugarske, koje neposredno, t. j. unutar pojasa od 10 km, uzduž ca* rinske medje leže, za podmirenje svakidanje potrebe stanovnika pograničnili općina okupiranog područja služe i napokon ako ih pogran'čni stanovnici sami izvoze. Saino se po sebi razumije, da su od ove pogodovnosti isključene pošiljke, koje su za otprernu predane na pošti, željeznici ili Iadji. Za gore pod brojem 2—6 navedene predmete ne važi pod 1) navedeno ograničenje količine, koja je na je* danput pripuštena u izvozu. Beograd, 11. jula, 1916. . . ^ U zastupanju guvernera pl. Babić, gm. v. r.

Poslilednje Drzolsune uilssti. Izvieštaj njemačkog voinog vodstva. K. B. Berlin, 21. juli. Zapadno bojište: Jučer javljeni engleski napad na okolici Fronellesa na 19. jula, bio je izveden od dvije divizije. Hrabra bavarska divizija, koja je ovaj napad izdržala, izbrojila je do sada pred svojiin položajima preko 2000 Iješeva, pa je dosada zarobila 641 neprijateljskog vojnika, od toga dva časnika, dok je zaplijenjeno 16 mašinskih pušaka. Na obim obalama S o m m e preduzeo je neprijatelj prema našem očekivanju glavni napad. Ovaj nije ni u koliko uspio. Poslije snažne topničke pripreme preŠla je neprijateljska pješadija na napad u širini od skoro 40 kilometara, sa punim 17 pješadijskim divizijama. Napad je uslijedio južno od Pozieresa, pa sve do zapađno od O v i 11 e r s a. Kukavni uspjeh ovog gigantnog napada je bio, da su prednji položaji jedne njemačke divizije kod Hardecourta u širini od 3 kilometara potisnuti 800 metara u natrag i da su neprijateljski odjeli provalili u šumicu sjevero-zapadno ođ Vermanđ-Ovilersa. Na cijelom ostalom fronlu razbili su se svi napadi neprijatelja na junačkom i požrtvovanom odporu naših hrabrih četa, a neprijatelj je pretrpio silno teške gubitke. Na ovoj činjenici nije mogao niŠta promijeniti ni navala engleske konjice u masama, što se još nije dešavalo u rovovskoj borbi. Do sada je zarobljeno 17 časnika i 1200 neprijateljskih vojnika. Na ostalim irontovima nije se dogodilo ništa osobitog. S vremena na vrijeme je trajao povišeni boj minama južno od kanala La Bassee i sjevero-zapadno odLansa, kao i u Argonnama, pa i uz obe obale M a a s e. Sjeverno od Vendresse u području Aisne prešli su u navalu poslije rasprskavanja mina manji francuski odjeli ali su glatko odbijeni. Lijevak su zaposjele naše čete. U vazdušnoj borbi srušena letilica leži pred našiin položajima južno od P o z iresa, a druga je sjevero-istočno od Bap a u m e pala u naše ruke. Istočno bojlšte: Vojna grupa maršala Hindenburga: Jugo-istočno od R i g e pokušao jeneprijatelj neznatnu navalu, koja je u svom početku ugušena. Pokušaji Rusa, da uz obe strane Freidrichstadta predju preko D v i n e, spriječen je odmah kod prvog pokušaja. Sjevemo od D w etena prešao je jedan mali odjel na zapadnu obalu. Sjevero-istočno od S m o rg o n a odstupile su slabe predstraže pred jačim neprijateljskim snagama. Vojna grupa maršalavojvode Leopolda Bavarskoga: Nije bilo osobitih dogadjaja. Vojnagrupageneralapl. Linsingena: Pošto su izmedju Werbena i Korsowa zaustavljeni ruski napadi, ispražnjeni su istaknuti položaji. Vojna grupa generala grofa B o t h m e r a: Osim neznatnih bojeva nije se dogodilo ništa osobitog. Balkansko bojište: Položaj nepromijenjen. Sa englesko-francuske strane šire se vijesti o silnim gubicima naših četa u području S o m m e. Tako javlja jedna korespondencija, da je od jednog bataljuna našeg 119. pričuvnog puka od llOOvojnika izginulo 960. Dok su druga dva bataljuna istog puka izgubila više od polovicu svojih ljudi. Za umirenje porodica možemo javiti, da ovaj puk za čitave engleske ofensive nije dosada izgubio punih 500 vojnika. Vrhovno vojno vodstvo.