Београдске новине

Strana 2. — £ne uvrijeđe protiv istih, navođeći, đa I poslije rata ne smije bitt nikakve veze sa jieprijateljskim naučnicima.

Rot m ntotu I psđ morem. ‘ Nov podvig njeinačke inornarlce. Ispad do ugća Themse. ' K. B. Berfin, 24. Jula. Zvanično se javlja: Noću u oči 2,\ jula preduzeše njemačke torpednjače iz Flan'drije ispad do ušća rijeke Themse, a pri 'tome nijesu naišle ni na kakve neprijateljske snage. Prf povratlru sukobiše se sa jleđnom engleskom malom kr’staricom tipa ,,Aurora“ i njekoliko razarača. Razvtla se ’topnička borba, u toku koje smo postigli njekoliko pogodaka kod neprijatelja. Naše .torpednjače vratiše se nepovrfjcdjene. Šveđska i podmornfce. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Stockholrn, 24. jula. Zvaničnom objavom pooštrava se zabrana, koja postoji od 1912. godine, o plovljenju stranih podmorskih brodova u švedskim vodama ili njihovom zadržavanju. Druga zvanična objava veli, da se u vezi s time radi očuvanja neutralnosti pojačavaju stra'že na izvjesnim krajevima obale.

Ausfro-Ugarska. Grof Andrassy u Beriinu. K. B. Berlin, 24. jula. Posianik ugarskog sabora grof Julije Andrassy s t i g a o je ovamo.

Goikenske vfiesn. Djelatnost Serrai!-ova. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Lugano, 24. jula. ,,S e c o 1 o“ javlja iz P a r i s a, da se tamo sad opet mnogo zanimaju vrlo živo predstojećom djelatnošću S a r r a i 1-ovom, koji će u skoro imati na raspoloženiu potrebno ljudstvo, da s njim predje u napad. I E n g 1 e s k a će na Balkanu da učini noye napore. Nedavno u B r e s t u iskrcani Rusi upućeni su Sarrailu. Engleska hoće jošiportugalske četeđa uputi u Maćedoniju.

Ifojnovfje Dfzojovne vijesfi. Bavarski prijestolonasijednik imenovan maršalom. K. B. Miinchen, 24. jula. Bavarski kralj imenovao je prijestolonasljednika Rupprechta maršalom, Večeras kralj polazi na bojište. Ustavna proslava u Carigradu. K. B. Carigrad, 24. jula. Povodom harodne svečanosti grad je bogato okićen zastavama. Listovi pozdravljaju osmo godište uspostavljanja ustava u oduševljenim člancima, u kojima ističu slavna ratnička djela u prošloj godini, izjavljujući, da Turska u sadašnjem ratu samo n a s t a v 1 j a s v e t i r a t, počet julskom revolucijom 1908. godine, da bi očuvala svoju nez a v i s n o s t i svoj o p s t a n a k. Grob čuvenog turskog ađmirala Hajredina Barbarusa okitilo je njcmačko mornarsko udruženje svojom zlatnom medaljom, isto tako i grob princa S u1 e j m a n-p a š e. Francuski zajmovi saveznicima. K. B. Bern, 24. jula. Ministar finansija R i b o t podnio je u francuskom parlamentu zakonsku osnovu, u kojoj se traži ovlašćenje, da se saveznim i prijateljskim vladama iz državne blagajne isplate avansi u visini od 1546,5 milijuna franaka. Dosada isplaćeni avansi iznose 2327,5 milijuna franaka. ■mk—ik 1 iim aiio—t——imi —fB—otapnw i a drafl i oKoIico. Doluzah nosoj sM šlaonoš gussrnerit u Beosrad. Novoimenovani c. i k. vojni glavni guverner za zaposjednute dijelove Srbiie general pješadije barun Rliemen stigao je jučer prije podne u Beograd. Preuzvišeni gospodin glavni gu.verner stigao je u Beograd u pratnji svojih ordonans-časnika u salonskim kolima redovitoga voza u 11 sati 6 minuta prije podne. Njegovom su dočeku prisustvovali: zamjenik glavnog guverncra general-major pl. B a b i c h, gradjanski povjercnik Preuzvišcni gospodin dr. pl. T h a 11 o c z y, zapovjednik grada Beograda i mosne brane general-major K u c h i n k a, zastupnik ministarstva izvanjih djela grof S z echenyi, general-major R6 h n, načelnik glavnog štožera pukovnik Kerchnawe, potpukovnik u glavnoin sfožeru Gellinek, pukovnik Š p i t z k o t kapetan S t c n t r u p, austro-ugarski 1 njemački zapovjednik stanice, dalje mjesni zapovjcdnik Beograda pukovnik R e n d u 1 i ć, zapovjednik oružništva potpukovnik P o h 1, kotarski zapovjednik za grad Beograd major F r a n z, zamjenik kotarskog zapovjednika za beogradsku okolicu tnajor K o v a t s, koujaničkl kapetau R ogossnlgg kao zastjipnik

25. jula 1916.

Beogradske Novlne

Utorak

Broj 161,“

viši časnici c. i k. željezničkog žapovjedništva za jug. » Pošto je general-major pl. B ab I c h učinio prijavku, predstavljeni su preuzvišenom gospodinu glavnom guverneru prisutna gospoda. Poslije toga izašao je gospodin glavni guverner iz stanice, gdje je bila postavljena počasna četa sa glazbom, Glazba je svirala carevku, a gospodin je glavni guverner pregledao počasnu četu, poslije čega su pred Preuzvišenim gospodinom defilovale prisutne čete. U pratnji zamjenika glavnog guvernera general-majora pl. Babicha, načelnika glavnog stožera pukovnika Kerchnawa i potpukovnika u glavnom stožeru Gellineka uputio se gospodin glavni vojni guverner u austro-ugarski poslanički dom u Poslaničkoj ulici, gdjc ga je dočekao upravitelj vojnog gradjevnog odjela, potpukovnik F e y J, koji mu je predao zgradu. Parobrod Beograd—Budimpešta. Dunavsko parobrodsko društvo izvijestilo je brodarsko odsječno zapovjedništvo, da će putnički parobrod Beograd—Budimpešta u mjesto u 4 sata kao do sada kretati iz Beograda u 5 sati prije podne. Rontan jedne djevojčice. U jesen prošle godine, kacla su savezne čcte napadale Bcograd, pala je jedna granata t u ktiću blizu smederevskog djerma, kod „seđam kuća“. Ruševine kućne pretrpaše tada jednu ženu i jedno djctence — djevojčicu. Rasprsla granata odnijela je majci obje noge. Sta je dalje sa njom bilo ne zna se, ali postoji mogućnost, da je žena ova prenijeta u bolnicu i spašena. DjcvojČicu pak, kojoj je dvije godine, iskopaia je iz ruševina jedna nepoznata zena zdravu i veselu i predala je svcštenilcu Aleksandru JaniČeviću. Od foga dana nalazi se djevojčica na čuvaiijn kod svcštenika, koji je vrlo. dobro pazi i rado bi je aduptirao. Za to se on obraća svima onima, koji bi što znali o roditeljima ili srodnicima djevojčice, da im saopšte, da se dijete nalazi u dobritn nukama. Ist*v tako moli srođnike djetinje da jave, da li su voljni, da mu dijcte ostave. Djevojčica ima sive oči, visoko čelo, dugoIjasto lice i prilično veliku glavu. Kad su jc pfonašli vikala je neprestano: „Mico, daj mlijeka". Ađresa svcšter.ikova jeste: S i b n i c a, kotar Veliki Sopot. Fotografija djetinja može se vidjeti u opštini darosavačkoj (kod Lazarcvca). Izgubljeno. Gospodja Zsgorka Stamenkovič, sa stanom Knj. Ljubice br. 10 izgubila je 20. ov. mj. zlatan ženski sat na putu od zgrade glavne vojne gubernije, do tramvajske stanice. Moli se ko je našao sat, da ga preda vlasnici.

Ib m vljsiti. Književni natječaj „Matice Hrvatske". Uprava „Matice Hrvatske'* raspisuje slijedeće književne natječaje: I. Iz zaklade grofa Ivana Nep. Draškoviča raspisuje se za god. 1915. nagrada °d 2000 (dvije tisuće) kruna za „najboiji pučki spis“, koji prema oporučnoj želji zakladateljevoj „unapredjuje duševnu i materijalnu naobrazbu“ hrvatskoga naroda. Prema odredbi zakladateljevoj ima se kod prosudjivanja djela paziti osobito na to: ,,da prednost dobije onaj spis, kojemu se prizna, da če najbolje doprinijeti pravoj pouci naroda u praktičnim stvarima, tc time i unaprcdjeuju njegovoga duševnoga i materijalnoga blagostanja. Kod podjeljivanja nagrade ne treba gledati samo na apsolutnu vrsnoću r u k o p i s a, nego se nagrada može dosuditi i onome djehi, koje s obzirom na stanje domaće knjižcvnosti zaprema u njoj odlično mjcsto, te ju jc vrsno podići. Originalna djela dobivaju cijelit nagradu, ako iznose najmanje petnaest tiskanih araka; iznosc li manje, nagmdjujti se razmjerno. Prijcvodi istoga opsega dobivaju polovicu nagrade. Imađu li se prcradbc po stranim djelima smatrati originalima ili prijevodima, o tom odlučuje književni odbor „Matice Hrvatske". Nenagradjeni se spisi mogu slijedeće godine opet naljecatl. Originali fmadu prcdnost pred prijevodima. Dosudjeua će se nagraga isplatiti tek onda, kada nagradjeno djelo izadje tiskom. Nagradjeno djelo ostaje svojina piščeva, pa je njegov posao, kalco će ga d»ti u tisak. Ne bi li nagradjeni rukopis bio tiskan za dvije godine, otkako je pisac o nagradi obavjcšten, isplatit će mu se polovica dosudjeue nagradc. Natjecanje za ovu nagradu trajc do 31. prosinca 1915. Do toga dana irnadc se čisto i čitljivo pisani rukopisi predati upravi ,,M. H.“ II. . ij. Iz imovine ,,M. H.“ po'đ Imenom zakladc Dušana K o t u r a raspisuje se za godinn 1916. (šesnaestu) nagrada od 900 (devet stotina) krtlha, i to ,,za jednu izvornu pripovijest (novelu ili roman), koja opseže bar đeset tiskanih araka ili za dramatski proizvod bez obzira na opseg. Natjecanje trajc do 31. prosinca 1916. Do toga duna imadu se čisto i čitljivo pisani rukopisi predati u upravi ,,M. H.“ Nagradjeni rukopis ostaje vlasništvo ,,M. l l. “, te ga je ona vlasua i dnžna izdati tečajetn godinc dana, pošto jc nagrada dopitana. IIL' iL Uubvi.ne. „M. Ufl p.o/1

zaklađe Adolfa V e b e r a-T k a 1 č e v i ć a raspisuje se za godinu 1914. i za godinu 1915. dvije nagrade, svaka od 900 (devet stotina) krtina ,,za najbolje narodu korisno đjelo“ Natječaj za ovu nagradu traje do 31. prosinca 1915. 2. Iz imovine ,,M. H.“ pod imenom zaklade Aleksandra pl. V u š ć i ć a raspisuje se natječaj za nagradu u iznosu od 2.000 (dvije tisuće) kruna ,,za najbolje djelo, što se bavi hrvatskom povijesti (po primjerti Smićiklasove „Hrvatske povijesti“ i Lopašićeve „Povijesti građa KarIovca“), ili najbolji historijski roman ili pripovijest iz hrvatske prošlosti“ (po primjerli Šenoinih romaua: „Zlatarevo zlato“, ,,Diogenes“ itd.), i najbolji igrokaz, predstavljajući historijski dogadjaj iz Iirvatske prošlosti. Ova se nagrada može raždijeliti i na dva jednako vrsna djela. Natječaj za ovu nagrađu traje do 31. prosinca 1916. (šestnaeste). 3. Iz imovine ,,M. H.“ pod imenom zaklađe Dragana baruita V r a n y c z a n yDobrinovića u Karlovcu raspisuje se natječaj za nagradu u iznosu od 700 (sedam stotina) kruna za ntj&olje izvor’no djelo književno bez razlike književne vrste. Natječaj za ovu nagrađu traje do 31. prosicna 1916. (šesnaeste). 4. Iz imaovine ,,M. H.“ pod imenom ako se nijedno vrfjedno djelo te struke ne tječaj za liagradu od 1.000 (tisuću) kruna za najbolje djelo liječničke strtike, ili ako se nijedno vrijedno djela te struke ne bi natjecalo, za najbolje književno djelo bez razlike vrsti. Natječaj za ovu nagradu traje đo 31. prosicna 1916. (šesnaeste). Za ove se nagrade mogn natjecati ili štampana djela izdana za vrijeme, dok traje ovaj natječaj ill rukopisi; ako se natječe rukopis, ,,M. H.“ si pridržaje pravo, da ga sama izđa; ne ođluči li ga izdati, isplatit će se autorti nagrada tek onda, kad preda odboru ,,M. H.“ jedan prirnjerak tiskanoga djela. IV. 1. Iz imovine ,,M. H.“ pod imenoni zaklade Franje P e v a 1 e k a raspisuje se natječaj za nagtadu u iznosu od 300 (tri stotine) kruna. Natječaj za ovti nagradu traje do 31. prosinca 1917. (sedarnnaeste). 2. Iz imovine ,,M. H.“ pod imenom zaklađa Ivana Zovke raspisuje se natječaj za nagrađu u iznosu od 300 (tri stotine) kruna. Natječaj za ovu nagradu traje do 31. prosinca 1915. (petnaeste). Za ove se dvije nagr’ade mogu natjecati hrvatslci pisci djelima makar koje književne vrste, i to ili štampanim djelom, gdjegod ono izišlo, ako je izdano za vrijeme, dok trajc ovaj natječaj ili rukopisom; za rukopisna djela isplatit će se nagrada, kad autot preda odboru ,,M. H.'“ jedan štampani primjerak. ,V " ■ Iz zaklađe Stjjepana pl. M i 1 e t i č a raspisuje se ovini natječaj za nagradu u iznosu od 500 (pet stotina) kruna za „najbolje izvorno đjelo, t. j. knjigu kazalištne struke (kao povijest kaza'lišta, glumačke umjetnosti. estetska i kritićka razmatranja o kazalištu)“. Natječaj za ovu nagradu traje đo 31. prosinca 1915. (petnaeste). Nagradjeno djclo ne mora izaći nakladom „Matice Hrvatske“. VI. Iz imovine ,,M. H-“ po'đ imenom za' kla’de Julije Bubanovića raspisuje se za godinu 1915. natječaj za izdanje izvortioga ili prevednoga djela, koji se bavi hrvatskim ili u opšte slavenskim životorn. Natjecati se mogu satno rukopisl. Djelo prihvaćeno za izdanje postaje vlasništvo ,,M. H.“ te ga je ona đužna i vlasna prvi put izdati medju svojim izdanjima, a autoru djela povisuje se honorar za 50% prema običnim honortirima ,,A4. H.“ Natjccanje traje 4° 31. prosinca 1915. O svim tim natječajima odlučuje knjižcvno-umjetnički odbor ,,M. H.“ Naroflns privreflo. loteresl slla sporazuma no Bslkcni V. Ko jc pljačkaš? U prijašnjim smo članciina kratkint riječima prikazali privredne odnošaje sila sporazuma prema balkanskim državama. Iz tih se opisa prije svcga jasno vidi jcdno. Ako posmatramo odnos nta koje balkanske države sa ma kojom državom sila sporazuma jasno ćento viditl, da su baš sile sporazuma vodile prema Balkanu onakvu kolonijalnu politiku, kao što su tvt'dili, da je vodi Austro-Ugarska monarhija i zarad koje su balkanske države huckane protiv ntonarhije. Nainte kad anališemo trgovačke odnose sila sporazuma sa balkanskim državama, vidimo da sit ovl odnosi bili od koristi samo za sile sporazmna. One su teŽile da što više svoje robe izbace na balkanska tržišta, a da santi medjutitu ne uvoze proizvode tih država. NjoJ jc izvoz iz balkanskih država bio'minimalan i dijeloin Je čak šta više pokazivao stalno opadauje. Izvoz sporazumnih sila na Balkan iznosio je, kao što $e iz našili predhodnih članaka vidi njekih 414 inilijuna kruna, dok je njihov uvoz iz tih zetnalja iznosio jedva 260 milijuna kruna. Prenta tome je trgovački Jbilaufi balKauskjij. slrž(t\;a sa spora-

zutnnim silama bio za preko 150 milijuna kruna pasivan za balkanske države. Naravno da se ne smije tvrditi da su trgovinski bilansi sviju balkanskih država sa Austro-Ugarskoni monarhijont uvijek biti aktivni. Ta pasivnost ima svoga uzroka ii prirodi same stvari, kad se ima u vidu karakter proizvodnje pojedinih država. Prirodno je na prfmjer, da monarhija ne može primiti od grčkih produkata, koji se sastoje iz južnog voća, vina, ulja, suvog gvoždja i t. d. onoliko kolika je potreba Grčke u industrfjskim proizvođnjama, koja se potreba pokriva u Austro-Ugarskoj monarhijL Ali je dovoljuo, da se ukažc na satnu Srbiju, da bi se jasno utvrđila velika razlika monarhije s jedne strane, a sila sporazuma s druge strane sa balkanskim državama. U tu svrhu hoćcmo od početka prikazati trgovačke odnose izniedju Srbije i Austro-Ugarske monarhije, pošto takav tim ođnosima davao, a ko }e uzimao. Taliistorijslđ pregled jasno pokazuje, ko je u da ćemo moći stvoriti sebi jasno mišljenje o tome, da li je monarliija ili njeko di'ugi eksploatisala Srbiju. Uvoz iz ntonarhije u Srbiju iznosio je:

Vrijednost u kr.

% ukup. uvoza.

Od 1879.—1883.

41,345.843

90.5

, 1884.—1888.

32,025.655

71.24

„ 1889.—1893.

23,465.333

60.67

, 1894.—1898.

20,920.639

57.48

, 1899.—1903.

27,302.701

55.35

1904.

36,583.709

60.84

1905.

33.375.601

60.04

Znači, da je monarhijin uvoz

još prije

carlnskog rata ođ

41 milijuna spao

na 33^/g

milijuna, a procentualno učešće monarhije u cjelokupnora srpskom uvozu od 90 na 60

na sto.

Srpski pak izvoz u monarhiji

razvio se

kao što se vidi iz slijedeće tabele:

Prosječ. godišnje.

Vr. u kr. %ukup. izv.

Od 1879.—1883.

30,556.055

78.25

, 1884.—1888.

33,415.613

86.41

, 1889.—1893.

40,670.387

81.45

, 1894.—1898.

45,405.946

88.81

, 1899.—1903.

55,162.401

83.66

1904.

55,351.237

89.06

1905.

64,712.406

89.88

Prema tome srpski izvoz u monarhiju ud_vostručio se, te je monarhija još neposredno prije carinshog rata primala na svoje pijace slcoro 80 na sto srpskoga izvoza, dok je ona sa samo 60 na sto učestvovala u uvozu u Srbiju. Sa srpske se strane do duše rado tvrdilo, da se Srbija prema monarhiji nalazila u prinudnom položaju, i da s toga ne može prirodno da napreduje. No to mora da je bio vrlo prijatan „prinudni položaj 1 * kad se cjelokupni obrt Srbijin od 85,640.000 kruna, koliko je iznosio 1879. godine na 240,848.000 kruna 1910. godine. No to izgleđa još čuđnije, kad se ima u vidu, da se srpski trgovački gvijet poslije carinskog rata potrudio, da Što Rrije u punom obimu uspostavi svoje ranije Rgovačke odnose, ma da je srpska vlada bila potrošila grdne sume da srpskom izvozu iznadje nove pijace i ma da se hvalila, da joj je to potpuno pošlo za rukom, te đa ne mora više da se đaje piivređno eksploatisati od monarhije. Iz brojeva navedenih u ranijim Člancima i ovdje navedenih podataka jasno se vidi gdje se imaju tražiti eksploatatori Srbije i Balkana u opšte. Ti eksploatatori nijesu u Astro-Ugarskoj već u onim državama, koje su se uvijek pravile zaštitnicama balkanskih država, a u stvari prema njima vodiie pravu kolonijalnu politiku time što su ih privredno izrabljivale, a nijesu im u zamjenu za to davale odgovarajuće koristi. Nastupanje ovoga rata pridružilo se privrednoj eksploataciji i političko izrabljivanje. Ali kao što nije pošlo za rukom silama sporazuma, da drugim državama trajno pokvare trgovačke odnose na Balkanu, tako isto nije im biio sudjeno da se koriste politički svojom anti-austrijskom agitacijom, Na protiv: danas manje no ikad sile sporazuma raspolažu političkom nadmoćnošću na Balkanu.

Snspltenja o nestallmo. 1454— 27250. Saopštava se gospodji Mici Dob. Ž u k o v c a, Cačak, Sarajevska ul. 6. da je gospodin Dobrosav zdrav 1455— 27259. Saopštava se gospodinu Milanu P o p o v 1 ć u, Varvarin—Potočac, da je njegov sin Velja zdrav. 1456— 27249. Izvještava se gospođja Jelena Damnjanović i kći Lepa, da jc gospodin Boško zdrav. 1457— 26771. Izvještava se gospodin Boža J a n k o v i ć, sveštenik Gornji Milanovac, da je gospodin Stevan zdrav. 1458— 27243. Saopštava se gospodji Leposavi Konstantinovlć u Kruševcu ili Šapcu, da je gospodir. Miša zdrav. 1459— 26706. Saopštava se gospodji Persidi G j u r o v i č, koja je sa djecom ostala u Kraljevu kod gospodina Momira Nikolića, da je njeu muž Mitar zdrav. 1460— 27269. Moli se za izvještaj o Sv. Maksintoviću i njegovoj porodici u Požarevcu ili Čupriji. 1461— 27360. Saopštava se gospodinu Gjorgju R i s t i ć ii, Kruševac, Hohenzolernstr., da je gospodin Mirkd Damnjanović zdrav. 1462— 26615. Saopštava se gospodji Cani Radanović Čačak, (koja se nalazi u svojoj kuči), da su Srcten, Boža i Pera zdravi. 1463— 27342. Izvještava se gospodin Shna S. S t o j a n o v i ć, trgovac Iz Kragujevca, da su gospodjn Gjorgje Radojlović i sva njegova braća zdravL 1464— 27347. Saopštava se gospodinu Stevanu P o p o v i ć u, apotekaru NegoUp. 4a gu 8.va flteg ^fl braća k j

RORESPOtfOetCUA. Cbradu Nlkodljavlću, Zeneva, za Peru Jovanovlća fnžlnjera. Svi su živi J zdravi, raili ujko, za koje pitaš. Teča-Najdan i Stnnko ovdje. Za Tošu, Tate i Vojka ne znaino pdje su. Primile smo od bate novac. Gledajte te nam pošaljite naŠe dve f tlate i penziju. Ali smo ovdje u Savkinom stami. Rade veiki, nerniran i Bogu se moli za sve vas. Ljubtmo ujnu, tebe, batu, Ziku i Sekana. Soka, Dara, Rade, Dana i Mara Berić, Reljina 4 . 9059-8

G-ji Anl HaiJnkovlć, Hotc! Metropole, Lauaanhe. Molim da izvjestiš g.j*. Efr-’Simu Petrovlća, Dr Stanoja Milivojevića, da 1 irn već treći put javljam, da su njibovi svl dobro. Djeca Dr Milivojevića zdrava su i lijepo napreduju. Za nas Ano, ne brinite ništa. U Sopotu bilo mi je dobro, a ovdje još nesrav^ njeno bolje. Mnogo pozdrava. K. Dr. Iyezlća, Rekovac; 9066-6

G. Jovanu Premovlću, Zeneva. Molim vas raspitajte i izvjesllte rne, je )i živ moj sin Milorad Jovanovtć, djak-podna- 1 rednik 13. puka I. poziva i moj zet Sava Petkovlć, pukovnik (sa porodicom), jer se nisu nikako javili. Mnogo vam unaprljed blagodari Leoka Jovanovićka, Cetinjska 14. Kragujevac.", 9069-8

G. icvanu Premovlću, Zeneva. MoIIm vas izvjestite me o moine sinu Dragoljubu Božiću, mcdicinaru, 1 zetu Milanu Milutinoviću, rez. oficiru i Čin. fabr. šećera. Biću vam veomai blagodarna Lepcsava Božić, Ljubičina ul. 7. Kragujevac. 9070-8

Milanu Antonovlću, arhilekti, Zeneva. Koča sc javio mojoj majci 1. decembra a menl nikako, zato vas molfm pišite mu da su rni Steva i Milan bolesni, ja i ostaia djeca zdravi i u veiikoj novčanoj pslcudici. Leposavu I vas pozdravlja Lepo6ava Kovačević, Zeljeznička ul 23. Kragujevac. 9071-8

Kosti Dlmltrljevlću, Zeneva. Pročitaii smo ivoj oglas u „Beogradskira Novinama". Izvještavaj nas češće. Piši Miti neka te odmah Izvjesti o ovira Ucima: Radivoju Vaslljeviću, Dragosiavu RadojiČiću - Mirni, Miodragu Dimitrijeviću (Rasinom bratu), Zivanu Spasojeviću. Dragoljubu Božiću. Neka izvjest* Rašu da sam dobiia izvještaj od Crvenog Krsta, kao i ona> od Koke; neka mu zablagočari i mnogo ga pozdravi. Njegovi su svi kod kuce dobro, otac u Plovdivu. Porodlce svih ostalili dobro 1 veoma brižne zbog njih. Tebe i fve naše toplo pozdravijamo i volimo. Zora Dimitrijevićeva. Kragujevac. 9072-8

G. Svetozara Bujošsvlća u Ztirichu i g, Dragana Zarića, m 3 turante iz Valjeva, nioli Teofllo Sarvan, Kruševac, Denk' malstrasse No 18, za izvješće preko ovog Usta, gdje se na ; laze njegovl sinovi Milivoje i Sveta Simići, oba rnaiuranii 1 unaprijed blagodari na izvješću. 9078-8

G. Mllanu S. Popovlću iz Kncževca Zcneva, Ruc des Balns 5t>. Izvjestiie JankaMajstorovića i Simu NikoJIĆa, da su irn porodic«! zdrave, i da ne brinu, o Jankovoj djeci vodi raćuna Vladi-V mir Zivojinović I prema tome nc treba Janko ni riajrnanje đi brine, djeca su porasla i neobično tuguju za svojim ocern hraniteljera. U isto vas vrijeme niolimo izvjestite nas aka što znate o Dragoljubu P. Dimitrijcviću Željezn. činovnikii iz Ralje, saznajte, raspitajte gdje se nalazf i dostavite mu di su svl njegovi zđravo i nafaze se ti Beogradu, za oca nisut ništa doznali: Janko i Simo javljajte se oboje istim puterS češće, a mi ćemo dostavljati vašima. Mnogo pozdrava vami i svima poznatima. Tanasije Nikolajević i Nikola Nikolid p Grci“ iz V. Sopota. 9079-3 iuilja Branovačkl, Niš. Nikola dva put javio novinama{ treba da dodješ. Tvoju sam kartu primila. Ljubica Hristic* Kralja Milutina ul. 5. 9050-ff iovan R. iovičić, Post-Restantc, Geneve. Suisse. Mira V* Jovanovića Radenička ul. 29. javija svome mužu Vasi JovaJ noviču šlosertt, da je sa svotn djecorn u Beogradu zdrava, da su se mnogo obradovali saznavši da je on živ i zdrav. Pck zdravlja i moil da se češće javlja. 9057-3

Srpskont Crvenom Krstu, Zeneva. MoJ brat Svetozar Kovifi upr. teh. ods. u Voj. Teh. Zavodu u Kragujevcu, javio se sat Krfa 22-m. i adresa rnu je bila ovakva: „Administration de4 la Crobc Rouge Athines pour M. Svetozar Ković, Ministerći Ue la guerre — seclion d' artillerie*. Najijepše V3S. moilrn javite mu da se njegovi naiaze u Beogradu u Lominoj uiict broj 27, da su zdravl i da im je potreban novac (u krunama) preko Wiener Bank Verein-a. Biagodari vam Zora Kovićeva; Lomina ui. 27. 9055-a

Gospodjici Dcni Zrtelar. stud. Chailiu s| Lausanne. Viid „Rongamosid - 2. Javi MJU da je naša mila Cana preminulat 18(5.)*VII. a sahranjena 20.(7) u Beograđu. 292 krune primil« sarn. Ružica i Draga, Njeguševa ul. 71. 9044-8

G. Jovanu Jovičiću, Post-Restante, Geneve, Suisse- Urao^ Ijavam g. Ljubu Stamvukovića da me izvjestl, Šta je sa Lju-i bom Sielanovićem motoristom bezžične telegrafije 3. telegrv odel. II. armfje, a njega izvjestite da stt njegovi svi zdravi? i ocekuju da se on javi. Unaprijed blagodarna Jelena Stefa? nović, Krclj Aleksandra No 82. Beograd. oan a

Comitć Centra! de la CroIx Geneve, za Nikoli^ NikoIIća, rat unoispitača n*i**fttarslvfl vojnog. — Dragi Niko* vrlo nas je obrarf^*^-cv-J#foj izvještaj. Molim le primi mojii penziju (1I1/-U i odmah sve od Nove Godine pošalji — ve-* lilca je pobeba. Majka i svi mi zdravi smo i dobro. Srdačnc| pozoravljamo tebe I sve naše. Tvoja sestra Mara DjurićkaA Mišarska 11. 9004-a

Blrou n DjcrdjevIć“, Zeneva — Zilrlcher Bureau filr Aufsiri* chung Vermisster, Ziirich. Molim javite gosp. Miloradu Tošiću šefu flnansiske uprave za nove oblasti, da ml odmaht pošalje rnoju penziju (247*45 diu. mjesečno) od januara mjeseca, jer nemam od čega da živim. Ako on ne može neka dostavi moju molbu blagajniku Udovičkog Fonda Uprava Fondova, da mi odmah novac pošalje jer rai je vrlo nužno. Draga Savičević, Beograd, Dušanova 36. 9002-S Djoka Luković, advokat fž Ncgoti-: ne, Rim. Sfia u N<:grotinu. tiJ.'a živa. Ne brini. Pozdravl Arsenije Dimitrijević, Kraguiitvac. 8855-8

Solomon S. Jeni, Solun. Itna godinu đana nemam nikakav izvještaj o vami, javite se preko novina ili pismom, mi smo svi zdravL Jakov B. Avram, Vatrogasna ulica 11. 8SS4-8 LJUB.ICA VUCKOVIC, učiteljica, Palanka, javlja svome. bratu Milanu Vučkoviću, Mihajlu Kostiću i Saveti, da je zdrava i d-obro. Majka je umrla 4. februara. S815-8

G. SVF.TOZARU BUJOSEVICU, Zeneva. •— Za g. Jlihaila Nenadovića, Tulon. i— Izvještaj preko »Beograd. Novina« dobili smo, jako smo se obrađovali kad ste zđravo. Mi smo svi na domu zdravo. Miloje i Milojko javljaju nam se. iz Ceške. Neka se Mihailo raspita za Mihaila Petrovića-Blagojevića Milosava Petrovića, da li su živi i zdravi? Tako isto za Milutina Rajkovića, vojnika II. čete, II. bataljuna, VII. puka, dunav. divizije, I. poziva, da li je živ i zđrav. za njega pita njegov brat Borivoje Rajko-, vić iz Zuca„ Rada sam sazuati, da li je živ i zdrav Jtnoj muž Borisav Vlađisavljević, vojuiJc III. eskadrona IV, konjič. puka. Pozdravlja ga žena Perka Vladisavljević ia Zuca. Mihaila mnogo pozđravlja otac, očekuje izvještaj o goreimenovanima. Matija Nenadović, ekonom iz Zuca, okruga beogradskog. 9034—8 G. BDdimovlć, KrofevBC. Croix Rouge Serbe — Bureau đe Renseiznements, Geneve, Rue Pierre Fatio 25. Umoljavatn najučtivije gornju ustanovu, da me po mozučstvu izvijesti o inome bratu Dragoljubu Stojanoviču, rcgrutu djačkc čete 1896. k„ koji je oktobra 1915. g. bio u Prištini i odatle otišao dalje za srpskoni vojskom. Odgovor po-. šaljite na adresu Milji llićki — Trstenik. B-392 Stevl Ačimoviću, Geneva, Hotel TertnL nuš — Svajcarska. Molira Vas prijateiju, da upitate Radovana Matića, da li zna, šta je sa mojim mttžom Drazoljubom Maličaninom, ier sn se obojica svuda zajcdno sretali. lzvijcstite ine, ako Vam je moguće. Blagodari unapriled Tana Mallćanin — Trstenik. B-393 Crolx Rouge Serbe — Bureau de Ren-, scienements, Geneve, Rue Pierre Falio 25. Molim Eortije društvo, da nte izvijesti, da li la živ i zdje se ttalazi moj ntuž Sreten Gjordje-.. vid (Novoselac), kaplar 1. čete, IV. hataljona 12. pjcšadijskoE puka, 2. poziva, koji jc; prema Bugarskoj. Blagodart na usluzl MIHoa Gjordjević —, Trstenlk. B-3V4