Београдске новине

Izlazl: dnevno u jutro, ponedj eljkom poslije podne. Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i o krajevima zaposjednutim od carsko i kraijevskih četa K 1’50 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji K 2 40 Izvan ovog područja . . . K3*—^ j^=-a Oglasl po cijeniku. == Uredništvo : BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, prlmanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. .Telefon broj 25;

Prodaje se: n Beogradu.i u krajevlma zaposjednetlm od carsko i kraIjevskih četa po cijenl od n HrvatskoJ-Siavoniji, BosniHercegovjni i Dalmaclji po cijenl od ....... 8 h

6b

Br. 166.

BEOGRAD, nedjelja, 30. jula 1916.

Godina II.

Odbijerti novi ruski napadi. — Pooštrena borbena djelatnost u Aibaniji.

Vremja“ i rekao, da 'će se Rusija samo tako dugo boriti dok osvoji natrag izgubljene gubernije. Kako se vidi nema danas više govora o ruskom maršu u Beč i Budimpeštu. Japancl u ruskoj vojsci. (Naročiti brzojav „Beograđskih Noviua".) Berlin, 29.~jula. Prema informacijama „Vosslsche Zeltunga“, koje je piimila preko Amsterdama, nalazi se/U ruskoj vojsci sada oko tr id’e; e t hiljada japanskih vojnika od čega su r.Iovića'časnici. Ruska je vlada tražila od japanske vlade, da joj pošalje u pomoć pješadiju, pionire i topništvo, ali je Japan poslao samo topdžije. Japanski vojnici ne bore se zajedno sa rusklm vojnicima, uego sačinjavaju posebne baterije za sebe. Japanski časnici razdijeljeni su po čitavoj ruskoj vojsci. Japanski časnici u ruskoj vojsci. (Naročitl brzojav „Beogra'dskih Novina“.) 1 Stockholm, 29. jula. Doznaje se s pouzdanc strane, da se japanska vlada teško odlučila da pošalje časnike u rusku vojsku. Na protiv je Japan engleskoj vladi u decembru 1915. godine ponudio, da će poslati svoje časnike u en- glesku vojsku. Engleska je aU ovaj prijed- log kratko odbUa. 'Neutralnl sud o ruskoi ofenzivi. (Naročitl brzojav „Beogradskih Noviua".) 't Zurich, 29. jula. Poznati vojni kritičar švajcarskl pukovnik E g 1 i piše u „Baseler Nachrichten“: Raspoloženje je austro-ugarskih vojnika i časnika na bukovinskom bojištu vrlo dobdo. Sve su to zdravi i snažni ljudi. Protiv ovakove vojske Rusi će moći da izvojuju samo časovite i mjesne uspjehe. Silni ruski vojnl bjegunđ. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novina'). Stockholm, 29. jula. General Aleksijev obratio je pažnju redarstvenom odjeljenju na to, što se u posljednje vrijeme brtj vojnih bjegunaca znatno povećava. Hiljađama vojnika skrilo se po selima. Značaj odašiljanja turskih četa u Galiciju, (NaročIU brzojav .Beogradsklh Novina') Berlin, 29. jula. Njeki neutralni listovi u izvještajima svojih pariških dopisnilca naglašuju odašiljanje tursldh Četa na galicijslci front i vele da to može u mnogome uticati na odluke Rumunjske.

Ofenziva na zapadu. Francuski ratni izvještaj od 28. jula 3 sata po podne: Sjeverno Chaulnes odbijen je našom puščanom vatrom njemački pokušaj napada kod Lihensa. U Champagni je rusko izvidničko odjeljenje očistilo ručnim granatama njemačke streljačke rovove i- dovelo je zarobljenike. Na desnoj obali M a s s e žestoka francuska topnička vatra suzbila je potpuno njemački napad, koji je bio u preduzeću zapadno od utvr-' djenja Thiaumont. Noć je na ostalim dijelovima fronta prošla na miru. Naša ratna eskadrila je imala juče mnoge borbe i oborila je dvije neprijateljske letilice u predjelu S o m m e, jednu kod B r e e a a drugu kod S t. C h r i s t a ; treća je neprijateljska letiJica bila primorana, da se spusti južno od Ornesa u predjelu Verduna.

Najzad je u Vogesima jedna letilfca bila primorana da v napusti borbu i prevmula se pri spuštaniu. Noću na 27. jula bacalik je francuska letnica teške granate na željezničku prugu sjeverno Tergniera, na kolodvor C h a u n y 1 na jedan transport, koji se nalazio u maršu u predjeJu Coucjr, Druge letilice bombardovale su vojnička po« strojenja izmedju Laona I Reimsa, Menneville i Les Lavnnes Caur e 1 a. Engleski ratnl izvještaj od 27. jula. Zvanični izvještaj vojne uprave: Sjeyerno od linije Poziere 3—B a z e n t i n—L e P e t i t zauzeli smo važne neprijateljske rovove u dužini od 200 jarđi. Neprijatelj ih je sutra dan u jutru povratio, aJi našim hitnim protiv napadom opet ih je napustio. Na desnom krilu istjerali smo neprijatelja iz istočnog i sjevero-istočnog dijela šume D e 1 v i 11 e l ponovo smo osvojili sjeverni dio L o ng u e v a 1 a. Danas je teška topnička borba sjevero-istočno od P 6 z i e r e s a, u blizinl opkopa A n g u e y a 1 i šume D a 1 v i 11 e. U noći smo osvojili Pozieres i Bazent J n i održalusmo se do sad protiVu svih napada. U jutru je neprijatelj, poslije žestoke paljbe s boka, povratio cio opkop, ali nam je poslije žestokog protivu napada pošlo "ža rukom, da se ponovo u ,njemu učvrstimo. Žestoka borba traje u dkolini 'D e 1 v i 11 e—■ •Longuevala. Priimanjim neprijateljskim napadima prodrlo je jedno odjeljenje u rovove zapadno od česte Y p e r n—P i 1 k e m, ali je odmah izbačeno. Dalje zapadno napalo je jedno englesko odjeljenje na neprtjateljske linije i naišlo je na neprijateljskim ‘žičnim preprekama na Nijemce; ; ubilo je u borbi 30 od njih. U rovovima su Englezl našli mnoge Nijemce, koji su prilikom ranije paljbe izginuli. — Letilicesu u srijedu posvršavale dobar posao, one su pronašle neprijateljske baterije. Zbog magle je njihov današnji rad bio slab. Dvije su letilice nestale. General Haig javlja: U toku noći naše je topništvo živo djelovalo. Mi produžujemo da neprijatelja pritiskujemo borbom prsa u prsa. Sve veća francuska oskudica u ljudstvu. K: B. Pails, 29. jula. Uslijed toga, što se u francuskoj vojsci osjeća sve veća oskudica u ljudstvu, pošto su već 1915. g. jaki bataljuni od 1.000 Ijudl smanjeni na 800, sada se u posljednje vrijeme kod sviju pješačkih 1 lovačkih jedinica kod svakog bataljuna ukinula po ,jedna četa (satnija), da bi se tim četama popunile druge jedinic-e. lzgleda da se ustručavaju, da već sada izbace na bojište regrute iz godišta 1917., da bi se popunili veliki gubici. Ovi gubici, kao što se govori, samo kod V e r d u n a iznose najmanje 330.000 ljudi, a na bojištu na S o m m i 50.000, dok se engleski gubid na ovom bojištu cijene na najmanje 150.000 ljudl

i i j e m n č K a. Njemačka još ima dovoljno pričuva. K. B. Berlin, 29. jula. Protivno tvrđjenju sa neprijateljske strane, da Njemačka nema dovoljno pričuva da popuni praznine, što u njenoj vojsci nastaju uslijed neprestane borbe na tri, pa i četiri bojišta, ,,V o ss i s c h e Z e i t u n g“ na osnovu zvaničnih podataka javlja, da Njemačka nema baš nikakvih teškoća u popunjavanju ljudstva. Njemačka vojna uprava nema još nikakve potrebe da poziva godišta 1898. i 1899. Dopunski bataljani

RATNI iZVJESTAJL Izvješfaj austro-ugarskog generainog stožera. K. B. Beč, 29. jula. Rusko bojište: Neprijatelj je jučer opet produzeo napade na velikoj širini fronta. Južno od Dnjestra zaustavljen je ruskl nalet ispred naše druge Iinije, što prolazi istočno od Tlumaczi. Sjeveroistočno i jugo-istočno od M o n a s t e rz y s k a vodio je neprijatelj nepresiano 1 danju i noću svoje napadne kolonc protiv položaja austro-ugarskih i njemačkih četa. Neprijatelj je svuda odbijen. Polje ispred položaja pokriveno je mrtvim i teško nanjcnim Rusima Isto su tako propali svi pokušaji protivnikovi, da prodre kod Z w i n i a c z a. Zapađno od L u c k a povratiie su savezničke čete znatan dio u prostoru, koji su jučer upustile. Izmedju T u r i j e i željezničke prugc R o v n o—K o w e 1, povukli su se naši branioci, pošto prethodno odbiše više juriša sa svojih položaja ispred Stochod-a. Jutros preduzeti napad u masama, sjevero-istočno od Sokula, odbijen je uz velike neprijateljeve gubitke. Talijansko bojište: Položaj je nepromijenjen. Jugozapadno od Paneveggia odbijen je jedan noćni napad. Jugo-istočno bojište: Na donjoj Vojušl življe borbe. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmaršal.

Izvještaj turskog giavnog stana. K. B. Carigrad, 28. jula. Irakško bojište: U odsjeku F e 1 a h i e nije bilo nikakve borbe. U odsjeku Eufrata zaplijeni su naši borci kod Korna njekoliko brodova natovarenih životnim namirnicama, pri čemu je od posađe ubijeno 9 Engleza, a 4 ranjeno. Perzijsko bojlšte: Nema nikakvih novostL Kavkaško bojište: Na desnom lcrilu izasiao je neprijatelj, poslije predhodne topovske i puščane vatre, njekoiiko izvidničkih odjeljenja, koja su pokušavaia, da se približe našim strjeljačkim rovovima. Na-om su vatrom ta odjeljenja svuda rasturena. Jedno neprijateljsko konjičko odjeljenje nagnano je našom žestokom topničkom Podiistak. 1 1 v o t i n J e. Milostiva zm*ia. Seljak naidje zmiju na piitu. Zmija je bila smrznuta. Seljak se sniiluje na sirotu životinju, podigne je : metne je pod prsluk. Ovdje u toplom, zmija brzo dodje k sebi i počne da raznnsija: — Ako ja sad ujedem ovog sirotog čovjeka, smjesta će umr jeti. No to ne ću učiniti, jer to ne bi bilo ispravno djelo. Onda se pažljivo izvuče ispod seljakova prsiuka, spuza se i samo ga za nogu ujede. — Ovako barem, ako mu otsjeku nogu, još se može spasti, — rcče milostiva zmija i odjuri dalje. Tužba kengure. — Ja sam najnesretnija životinja, — tužda se kengura jednom svom pouzdaniku. — Zašto? — pitao je ovaj sa saučešćem. — Zato, jer zvani i nezvani traže novaca u zajam u mene. A ja nikome ne mogu da kažem da sam svoju kesu zaboravila kod kuće.

vatrom u bijeg. U sređištu i na lijevom krilu nije se ništa značajno dogodilo. Malo-azijske vode: Jedna engleska letilica, koja se bila uzdigja sa jednog broda a potpomognuta francusldm torpednjačama, bacila je 26. jula bombe preko Haifa i okoline; povrijedjeno je njekoliko žena i djece. Egipatsko bojište: U predjelu Kafia bilo je sukoba izmedju izvidnica, koji su za nas povoljno ispali.

Torska rengimsi!. Carsko otomanske čete stupiće u boj na sjevero - istočnom ratištu u Galiciji. Turske će čete sudjelovati u borbi svojih saveznika sasvim na drugi način, nego ono nješto paradnih bataljuna, koje je Rusija poslala u Francusku. Osim svečanog dočeka ovih ruskih pomoćnih četa u Marseillu dosada se nije ništa čulo o njinia. Središnjim vlastima nije do toga, da u svojoj borbi simbolišu zajednicu, jer ova je zajednica bez velikih riječi od prvog dana rata u punom jeku. Ova se je zajednica istakla na svakom miestu, gdje su do sada u ovom ratu pale velike odluke. Ova zajednica nije falila u borbama, koje je dosada Turska vodila protiv Rusije i Engleske. Teški poraz, kojega su pretrpili Englezi i Francuzi na Dardanelima i Galipoljskom poluostrvu imade se zahvaliti zajednici njemačkih četa, austrougarskog topništva kao i hrabrosti Turaka samih, a i na bojištima Kavkaza i u Mezopotamiji manifestirao se je do sada i u vojničkom pogledu savez središnjih vlasti. Iznenada pojavile su se turske vojne snage i na tr-ećem bojištu i ova iznenadna pojava dokazuje više nego ikad veliku razliku izmedju ratovanja središnjih vlasti i sila sporazuma. Dok kod sila sporazuma prolaze sedmice u kojima se raspravlja, održavaju vijeća i konferencije glavnih stožera, koje bi morale dovesti do zajednice strategijskih osnova, kod nas nema svega toga, nego činjenice o kojima javnost nezna do poslednjega časa ništa. Dok kod središnjih vlasti i njihovih saveznika radi s p o z n a j e prave potrebe, koja dovodi do b rzih od 1 u.ka i ra da, kod sila sporazuma traju debate, protivnosti interesa, pregovori i grožnje i sve se to prije mora svladati i prebroditi dok se postigne malo fli ništa. Ali još više nego zajednicu u borbi središnjih vlasti i njihovih saveznika doknzuje pojava turskih četa na sjeveroistočnom bojištu, koje je danas postalo jednako važno, kao i bojište na zapadu. Vo u Beču. Mlađi vo se tužio starijem iskusnijem volu. — Je li istina, dragi striče, da vo ostaje vo, kad ga i u Beč odnesu? — Otknda istina, — odgovori tužno onaj iskusniji. — Tamo govedina postaje. Sfinga. Sfinga je ležala na obronku jednc provalije i zadavala zagonedie prioe prolaznicima. Ko ne bi znao odgonetnuti zagonetku, tog bi sfinga gurnuia u dubinu. Tokom vremena Ijudi p.'staše obazriviji, pa su izbjegavaii prokleti kraj, gdje je prcbivalo čudnovato strašilo. Sfingi je bilo sve nesnomijj i vrio joj je neugodno bilo, štc nenm nikoga, da ioj sluša zagonetne pr’če. Najposlije, prslije pedeset god na čamiienia. riješi se pa pošalje svoje zagonetne priče jednom bcletrističnom listu. Medju odgovorima uredništva bio je i ovaj: „Sfingi. Groznozastarjele stvari. Svako ih poznaje. Molimo bolje“. Tri gavrana. Na vješalima su sjedila tri gavrana. Naučne ptice sad, poslije večere, počnu ozbiljno da se raspituju za čovjeka.

I ako su Turci u ovom svjetskom ratu svojim velikim uspjesima protiv mo’ćnih neprijatelja iznenadili svoje protivnike, ovo će iznenadjenje biti još veće kad će se doznati da Turska, koja stoji u borbi na svim svojim granicama, još ima dovoljno snage da udari na svog vjekovnog neprijatelja, na mjestu gdje je najosjetljiviji. Jedna država, koja toliko pokazuje svoju vojnu snagu, ne stoji na rubu propasti, niti može da bude podijeljena kako su to mislilj njezini neprijatelji prije ovog rata. Cini se, da ovaj rat znači dobu ojačanja otomanske carevine, renesansu, koja neće ostati bez uticaja na mnoga buduća stoljeća. Turska znade, da se u ovom ratu radi o njenoj egzistenciji, o biti ili ne biti, i u ovoj svojoj nuždi, potpomagana od svojih sa'veznika, razvila je nenadanu snagu. Od svih vlasti. koje su sile sporazuma htjele politički i vojnički da unište, bila je Turska, koju su se nađali najlaglje i najbrže uništiti. Engleska je prezirala ovog svog protivnika, a baš ova ponosna Engleska morala j,e u borbi s Turcima doživiti najgorče i najteže poraze. Može li se zamisliti ve'će poniženje za ponosnu Englesku, nego je njezin poraz u Mezopotamiji, na daiekom istoku, gdje se Engleze poznaje samo kao gospodu, a nije li još veće poniženje, da su Englezi morali napustiti svoju dardanelsku ekspediciju, kojoj je Churchil prorokovao najsjajniju pobjedu u ovom svjetskom ratu i od koje su Englezi morali odustati, izgubivši više stotina hiljada Ijudi i njekoliko svojih najboljih brodova. U skoro će vrijeme turski vojnici stupiti u borbu zajeđno sa svojim saveznicima u Galiciji. Oni će se ovdje sastati sa jednim neprijateteljem, kojeg dcb. o poznadu iz Kavkaza i Perzije. Oni će se boriti protiv njega na bojištu na kojem ima da padne odluka, a i na kojem će pasti odluka o budućnosti Turske. Velike bitke, koje će nam donijeti mir neće se biti namstoku, u Maćedoniji ili na Kavkazu, negogma onom zemljištu na kojem su već prijendvije godine paliprvi junaci u ovom ratu. A Turskoj će na sva vremena služiti na čast i slavu, da je sudjelovala u ovim odlučnim borbama.

FMa ofenzloa. Daljnje iiferacije Japana Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novini“.) Ženeva, 29. jula. Prema vijestjma švajcarskih listova sklopljen je izmedju ruske i japanske vlade novi ugovor za iiferaciju municije u ukupnoj svoti od 45 milijuna franaka. Ova će se municija liferovati do konca aprila 1917. godine. Ratko Dimitrijev o ruskim ratnim namjerama. (Naročiti brzojav „Beogradskrh Novina'.) Stockholm, 29. jula. General Ratko D i m i t r i j e v razgovarao je sa dopisnikom „Novoje

— Covjek je vrlo dobra životinja, — reče jedan gavran. — Volim čovjeka. Več i za to, što je tako osobit i raznovrstan. Već sam toliko judi okusio, ali na dva jednaka još nisam naišao. — O tom sam i ja već razmiš’jao, — reče drugi malo uobraženo. — Ali mi se čini, da nas ljuđi varaju. Tu vise na drvetu ili leže po jendecima, uli svirna fali ili srce ili mozak. To ne ponesu sa sobom. A ja to najviše volim. Gdje je to? — Magarče, — reče treći gavran, najstariji i najmudriji — To žena prije nas pojede. Kuliarica najbolji zalogaj drži uvijek napolju u kuhinji. Hrabri vo. Jedan naučenjak, koji ie .*azumijevao životinjski jezik, upadne medju čopor volova. Prijateijski je razgovarao sa životinjama, pa primjeti, da svi sa poštovanjem gledaju na jednog naduvenog i oholog vola. — Ko je ovaj vo medju vama i zašto je tako ohol? — Ima velikog razloga, — reče na to jedan ozbiljni i iskusoi vo,— on ie najhrabriji medju nama. Šta je on učinio, tu se smrt prezire. Pravj je junak. — Pa šta je radio? — Jednom u goropadnom bijesu

stane na željezničke šine, po kojima je jurio brzi voz. I pomisli samo, ni sam brzi voz nije smio da pocne s njim. i on je stao i gledali kao vuci jedan u dnugog, sve dok kravarov pas nije otjerao vola sa širrta. Pozorište buva. U prijestonici buha biio jedno dvorsko pozorište, kojim je jedna vrlo ugledna i otmjena buva upravljala. Jednom se kod ove uprave javi druga jedna buva, koja mu je donijcla jedan pozoršni komad iz društvenog života. — Šta mu je predmet? — pitao je upravJtelj. Sadržaj komada u kratko je ovo, — reče pisac. — Ima Jeana obična gradjanska porodica buva, čiji su članovi štipali obične gradjane i sa ovim malim prihodom, mučnhn poslom zasluživali svoj svakidanji bljeb. Onda ima jedna aristokratska porodica buva čiji su se članovi naslađjivali groficama i baronicama. U gradjanskoj porodici buha ima jedna divna, nevina djevojcica, a u aristokratskoj porodici jedan mlađi ma^nat. koii je notnuno odudarao od svoje porođice. Magnat podje jednom na put i na jednom se parvenyu upozna sa građjanskom djevojlcom. Oni se zavoTe I magnat-buva hoče da se oženi sa gradjanskom buhom. Roditeljl

se medjutim protivili. Plava se krv borila protiv seljačke crvene krvi. Uzalud im je tumačio mladi magnaf, da smo svi jednaki, dvoje starih aristokrata osta nepokolebijivo. Onda miadi magnat učini samoubijstvo i svojom piolivenom krvi potvrdi svojim roditeljima, da izmedju buva što sc grot'ovima hrane i buva što se obićnim gradjanima hrane nema nikakve razlike. Gradjanska je djevojka u svojoj tuzi otišia u samostan i od to doba se isldjučivo hrani kahidjericama i kanonicima. To je komad. Svidja li vam se? — Jedva jednom originalna stvar! — reče upravitelj radosna lica i smjesta da komad da se predstavlja, Iz zvjerinjaka. U jcdnom majinunskom kafezu napuštenog zvjerinjaka kunjao je i drijemao čopor majmuna. ■— Je li uvijek ovaj ljudski vrt bio tako mrtav i žalostan? — pitalo je jtdno novorodjeno majmunče. — Otkuda! — odgovori mu otac tužno. — Još prije par godina sasviin je drugi svije thoado ovuda. Svako bi se poslije podne smijao da crknemo onim raznim glupostima i smiiešnim šalaina, kojima su nas ovi osobenjaci ljudi gledali da zabavljaju.