Београдске новине
Strana 2
30. Jula T916.
Beogradske Novlne
Nedjelja
- - ■ - - -• - --
1 regrutski 'đepoi stalno se o’đr’žavaju na istoj visini. Osim toga su u interesu privrednog života stotine hiljada Ijudi privremeno oslobodjeni od vojne dužnosti na bojištu, koji b! se u slučaju opasnosti mogli uvrstiti u borce. Naše bi protivnike, veli list, trebala natjerati na razmišljanje činjenica, da u toku ogorčenih borbi, koje su se vodlle posljeđnjih dana ni jedan jeđlni put nijesmo bili prinudjeni prebacivatl vojsku sa istočnog na zapadno bojište ili obrnuto. Njemaeki narođni odbor. K. B. Berlin, 29. jula. Na đanašnjoj sjednici primio je njemački narodni odbor osnovnu programnu rezoluciju, u kojoj se veli, da je zadatak odbora, da se na domu kođ naroda održava vjera u uspjeh i time stvori pouzđan moralni oslonac za borce na fronlu. Ođbor smatra za svoju ’dužnost, đa stane na put težnjama, koje ne slrvatajući ozbiljnost ovih trenujaka idu na to, đa stave u pitanje onu divnu slogu, koja nas je dosađ vođila i koja će nas voditi pobjedi. U duliu principa „sloga iznutra, a odlučnost prema spo]ja“, odbor će, kad buđe došlo vrijcme ustati za onakav mir, kakav odgovara njemačkim žrtvama i koji pruža izvje sne garancije, da će biti trajan. Put fcavarskog kraija. K. B. Braunschveig, 29. jula. Breunschv/eigski vojvodski par preduzeo je danas prije podne šetnju kolima kroz unutraŠnji grad sa havarskim kraljem, poslije čega je kralj u tri sata otputovao. Prije 'toga je kralj bio u Dresdenu, gdjc je bio vrlo topal doček od strane saksonskog kralja. Oba se viadara vrlo toplo pozdraviše; prcd kraljevim dvorom priredio im je narod burne ovacije; poslije bavljenja od dva sata ispratio je kralj svoga gosta na željezničku stanicu. Njemački vazđušn’ napadaji. K. B. Berlin, 29. jula. Zvanično se javlja; Rusku letačku stanicu L e b a r a, na Z e 1 c r u, ponovo je dva put napala 27. jula naša pomorska eskadrila, i to zorom i s večeri. I pored jake obrane postignuti su dobri uspjesi protivu stanice; sa svim su ja- | sno zapaženi požari, koje su izazvali I puni pogoci. Izgorjela je jedna ktića le= tačke stanice. Napad Zeppelina na Aiandska ostrva. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina".) Berlin, 29. jula. Prema saopštenju Wolfiovog ureda preduzeo je jedan Zeppelin navalu na Alandska ostrva, koja su glavno uporište engleskih i ruskih torpeclnjaea. Izbačene su mnoge bombe i sa dobrm uspjehom. EnšIcsMa i koibnije. Irsko pitanje. K. B. Carigrad, 29. jula, Prema jednoj vijesti Reuterovog ureda poslanik donjcga doma Irtic G i n n e 1 s osudjen je na sto funti stcrlinga noveanc kazne odnosno šest nedjelja zatvora, za to što se je rečeni poslanik poslužio lnžnim iinenom, da bi mu bio dozvoljcn prislup u jedan zatvor u kojemu su bili smješteni uapšerd irski buntovnici. Irska stranka i Casement. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Haag, 29. jula. ,,Times“ piše: Cijela je irska stranka riješila da predje u opoziciju protivu vlade ako se nad C a s e m e n t o m izvrši smrtna kazna. Pokret za pomiiovanje Casesnentovo. (Naročltl brzojav .Eeogradskih Novina"). Haag, 29. jtila. Pokčet, koji zahtjeva pomilovanje Casementovo sve većtna uzima malia. Preneo sc čak šta višc već i u rcdove vojske. Tvrdi se, da su uapšena četvorica časnika, koji su pozvaii svoje vojnikc, da se p ob u n e, za slučaj da se izvrši srnrtna presuda nad Casemenom. Asquith je dobio mnoštvo prijetećih bezimeniti pisama. u kdjima se veli, da on neće n i z»a s a t nadživjeti Casementa, ako bi se presuda izvrSiia. No pored svega toga, u upućenim se englesicim knigovima smatra, da je pomilovanjc isključeiio, ako se Cascment ne bi riješio, da sam apeluje na krnlijvu milost.
TaLijanl u Tfipoiiian’jL K. B. Rim, 29. jula. Dosadanji guverner S o m a 1 i j a, senator M a r t i n e biće imenovan za guvernera Eritreje i Libijc, a za guvcrnera Somalija imenovan je brođarski kapetan Cerrina Ferroni. — Poyodom povratka generala A m e g 1 i a na svoje guvernersko mjesto u Tripolis ovdašnja štampa ističe, đa Italija ima njemu da blagodari ako je u Libiji održala neznatne preostatke zauzetih teritorija i što se može nadati ponovnom osvajanju Lifcije u đocnlje vri5eme. Sad ,se saznaju innogi tragični dogadjai u Tripolitaniji, o kojima se više od godinu daita ćutalo. tTako se javlja, da su pri poktjšaju ugušivanju pobune odmah pri' početku borbe 4000 ljttdi talijanskih iirocljeriičkih četa prišii .pobunjenichna, talijanske su pak čete u prkos očajnoj obrani
skoro potpuno satrvene i otjerane 'do same obale. Napustili su; Misuratu, Slitan, Zuaru, Ben-Jurid i Tarhugu. Talijanski zvanični izvještaj od 26. ju!a. UValLagasina iu odsjeku B o f c o I e iznenadila je uspješno naša topnička vatra neprijateijske koione, koje su bile u maršu. Na frontu P os i n o-A s t i c o odbili smo noću na 25. jula dva neprijateljska napada na vrh C i m o n e. Prodtižili smo, da rastjerujemo neprijatelja iz neprohodnih gusti/.a, koji se pružaju od C i m o ne preraa T o n e z z a. Na visoravni A s i a g o' naše su čete pojačale, zađobijcne položaje. U manjirn borbama izgubio je neprijatelj oko 30 zarobljenika. U V a I T r a.v i g n o 1 -o naši Ietači Lombardovali su smjestišta kod Belarnonte. U K a r n i j i je tiaše topnišrvo gadjalo municijone kolone i proviantske na cesti Kreuzberga. Neprijatelj je bacio uckoliko granata na mjesta u gornjoj D egaiio dolini, nekoliko je stanovnika poginulo. — Na frontu S o č e nije se ništa značajnog dogođilo. Javlja se, da neprijatelj sve više upotrebljava puščane rasprskavajuće metke.
(Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina' 1 .)
Beriin, 29. jula. Usljeđ slabosti francuske posade u An amu, francuskoj kolc-uiji u istočnoj Indiji, predstoji da će Izbiti revolucija. Japanske noviae izjavljuju, ako če francuska biti preslaba da uguši ustanak pomoćiće joj naravno Japan, ier francuska Indija spada medju najbolje japanske trgove, pa Japan imade interesa da tamo vladaju sredjeni odnosi. Jedna druga japanska novina piše: Sa kojim će ošječajima Francuzi čitati ove iziave mišIjenja. * * * A n a m je francuska kolonija na istočr.oj obaii straznje Indije u prostoru od 230.680 kvađratnih kilonietara i seđam i po milijuna stanovnika, koji su po vjeri Budisti i privrženici Konfucija. Anam je nekada bio dio kineske države, dok liije godine 1858. jedna Irancusko-španjolska ekspedicija zaposjela Anam, radi progona kršćana. 1867. zaposjela je ovu provinciiu potpuno Francuska. God. 1883. došlo je do novih buna, pa je godinu dana kasnije Anam ugovorom pripao Francuskoj. Anara je bogata kolonija, pa je izvoz u posijednjim godinama iznosio oko četiri i po niiiijuna franaka. Francuska se posada nalazi samo u giavnom gradu Hue, dok urodjenih vojnika ima oko đvanaest hiljađa, koji su prema postjeđnim vijestima nalaze r.a francuskom bojištu u položajima oko Verduna.
Pi'onrjena u generalitetn. K. B. Beč, 29. jnla. Kako Streffleurov vojni iist javlja, car je imenovao za generala konjice Aloiza 'kncza Schonbarg IiaTensieina, za vrijerne mobilnog star.ja akiiviranog podmaršala, kome je povjereno zapovjedništvo jednog zbora. Privredna konferencija u Bcču. K. B. Budimpešta. 29. jula. , Učesnici njemačko-aus'ro-ugarske carinske i privredne političke konferencije u Beču razgleđali su prije podnc znamenitosti prijcstonice. U dva sata po podue je ministar pretlsjednik Tisza priredio učeshicima d ručak. Pokiisar marquis Paliaviccini. K. B. Carigrad, 29. jula. Austro-ugarski posianik kod visoke •Portc mai'quis Pallaviccini vratio se sa .odsustva na dužnost. Zgi-ada „Ronaclrera" u Beču. (Naročiti brzojav „Beograđskih Noviua“.) Beč, 29. jula. Pri današnjoj javnoj prođaji R o n aiherove zgrade kupila je firma Re 11 a nepokretnost za 1,100.000 kruna. Procjena je iznosila 1,800.000 kruna. Austrijsko-njemački finansijski pregovori. K. B. Berlin. 29. jula. Kako javlja „Norddeutsche A11 g e m e f n e Z e i t u n g“ ' : : gli su ovarno, u odgovoru na posjetu bivšega njemačkog državnog tajnika za finansije H e 1 f f e r i c h a, austrijski ministar finatisija L e t h i utrarski ministar finansija p!. Teleszlty. Ovotn će se prilikom produžiti izmjena misii o radu austro-ugarskih finansijskih uprava i finansijske uprave njemačkoga carstva. Juče je već kod novoga njemačkog tajnika za finansije grofa Roeđerna bila prva konferencija o fioansijskim odnosima, koji proizlazi iz tijesne veze izmedju saveznih država. Na ovoj se konferenciji ponovo pokazala potpuna saglasnost odnosno pravca budućega rada. RHmunjsb? dar za austrijske ranjenike. K. B. Beč, 29. jula. Gospodja Irena Campineanu, predsjednica rumunjskog društva Crvenoga Krsta predala je bukareštanskom austro-ugarskom poslaniku grofu C z e r n i n u 37.000 komada cigareta za ranjenc i oboljele austrljske vojnike, i koji se nalaze po bečkim bolnicanja. —
Grof Czernin predao je ovaj dar upravnom odboru austrijskome Crvenom Krstu, koji se topljm pismom zahvalio dobrotvorci. - 3
Bsteis »uestL Pred novim dogadjaiima. (Naročitl brzojav .Betigradskih Novina"). ■ Ltigano, 29. jula. ,,Secolo“ javlja, da je XI. grčka divizija napustila S o 1 u n, što se tumači predstojećom vojnom akcij,om na macedons k o m b o j i š t u.
Saabđijevaisje Poijske.
tngleska i Poljaci. K. B. Bcriin, 29. jula. Wolffov ured javlja: Gdgovor Grey-ov na poziv predsjediiika američke republike svima zaraćenini državama, da se sporazurniju o pomoćnoj akciji za Poljsku, ne predstavlja ništa manjc ni više nego pokušaj da sc oblasti zaposjednute njemačkim i anstro-ugarskim četama podvrgnu kao i Njemačka sistemu glaaovanja, prokiamovan mimo medjunarodnog prava. Ako Grey hcće, da prevali na Njemačku odgovornost za posijedice, koje bi takav rad donio pučanstvu u zaposjednuto područje, to je staro engiesico licemjenstvo, koje se pri najboljoj volji ne daje skriti.
Rrununjski pos'auik n Sofiji o položaju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Bukarešt, 29. jula. ,,L i b e r t a t e a“ ibjclodanjuje izjave rumunjskog poslanika p Sofiji o položaju. Ovaj je diplomata r.efcao: Ne mogu da razumijcm zašto siie sporaztnna, alco oue doista tako dobro stoje, toliko mnogo troše u Rumunjskoj za propagandu. Ako se uzmc sluČaj, da će sile sporazinaa lconačno ipak pobijeđiti, prijctiće nam svima pogibelj na Balkanu, da nas pFognta Rusija. I ako sam lično prijatelj Francusfce, moram otvoreno priznati, drrsc jedino Njeniajčka bori za male narode.
Meraorandtmi ruske đesnice imperatoru. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina“.)
Beč, 29. juia. Značajuu svjeflost na raspoloženje u Rusiji baca memorandum, što ga stranke krajnje desnice u dnmi uputiše imperatoru. U tome se inemor'andumu veli, da jc ruska parlamwtama desuica uvjerena, da se u Rusiji priprcma riova r e v o1 u c i j a, koja bi imffla' izbiti poslije kata. Ne može se, ve!i se, yiše sumnjati o postojanju tih priprema. Neće se pagriješftUako se gledišta, Iznešena u ovom memorahdumu, upotrijebe kao tumačenje za Sazonovljevo i proširenje S t i r m e r o v e moći. Nesretan sfučaj dans&og kra’ja. K. B. K-ttf enhagen, 29. jula. Prilikom šetnje ju je sam na jednoj mal ij jedriiici vrem>x<: u;msi i kraij kod svoga zamka M a r d« 1 i s b o r g blizu Aarhusa, ladjica sc uslijed 9 .• oiuie pdevrnu, ali je kralju pošlo za rukom, da se uspenje na izvrnutu lad/u. Ljudi, koji su sa sviju strana dopiivali, pomogli su kralju da izvuče ladjicu na suho, pa se kralj zafim na jednom motornom čamcu viatio u Mars e 1 i s b o r g. Nesrethi .slučaj kao i dugo bavljenje u vodi nijesriicod kr'alja izr:.vali nikakvih neprijatnih posljedica.
govora. Haag, 29. jula. )đi izaslanstvo sa-
Neuspjeh prc K. B. Pregovori što ih v: veza holandskili vlasnika brodova, nijesu dali zadovoljavajući rezultat. No brodarski savez namjerava da produži pregovorc, te se nada da će kroz njekoliko dana biti u stasiju da pothiese engleskim vlastima novc konkretne prijedloge.
Velikl šumski požac u Francuskoj. K. B. Paris, 29. jnla. Prema jednoj vijesti „M a t i n a“ izbio je u đržavnim šumama 'blizu Bcrdćaux-a, gdje se sad nalazi logoF crnačkih četa, požar koji je uzeo grdnogU maha. Dosad njekih 60 hektara bukti u piamerin. ; ’ ; *v ć* S . ' Pitanjo bolasđskfcg ribarstva. Izjava holandskog ministr'a , s p o 1 j n i h p ojs 1 o v a. K. B Haag, 29. jula. U donjem domu zjavio jc rainistar spoljnih psslova, da je iz . jcstio cng’eskoga poslanika, da engleski za htiev da se ne izvoze ribe u NjemaČku h r stoji u saglasnosti sa određbama liaaš :e konvencije od 1907. godine. Što se pak zadržavanja brtdova tiče to se engleskji i’lađa, time što izvjcstan đio SjcVfernogd nora oglašava opasnom zonom, ni u kori e slučaju ne osldbadia obaveze da i dalje iretresavanje briodova vrši strogo po op ite priznatim međiunarodijim određbamh. Pravo da brodove ođvlači u svoja pris{pništa. nema. Ministar je đalje naglasio.jda holandsko pomorsko ribarstvo ne rrihfe da se srrivni sa medjunarodnom prenosuom trgovinom i da nameravano sputavanje ovoga ribarstva pheđstavlja unutrašnje. egzistencije važnoga djela holandskoga naroda, i to ne samo ribara i vlasnika brođova već sviju zanata i obrta, koji stoje u veži’sa pomorskim ribarstvom. Ministar je ukfcao na ogorčenje, što ga je « cijeloj zemlji izazvalo držanje i zahtjevi Engleskc, što ih je ova stavila to-
bož predstavniclma holandskog pomorskog ribahstva, pozvatim na dogovor u London. Holandska vlada do duše nije đobila nikakvog zvaničnog izvjcšća o tim zahtjcvlma, ali pouzdano računa da britanska vlada neće učiniti nikakvu nepravdu, te se on nada da će zađržati brođovi odmah biti pušteni. f Američkl ratni materiiaf. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlija".) Haag, 29. jula. Prema statistici New-Yorškog ,,T.im e s a“ iznose dosadanje poručbine ratnog materijala u Americi 15 milijarđi fitinaka. Izvoz rumunjskog žlta. (Naročiti brzojav .Beograđskih Novina.)" Bukar'ešt, 29. jula. Središnja je komisija riješila, đa se sa izvozom žita dopusti tek počcvši od mjeseca septembra o. god.
Žetva i otkup žita.
Prema naredbi c. i k. vojnog vrhovnog zapovjedništv3, M. V. Nr. 29823/S. imaju se uzaptiti od poijoprivrednih proizvods, i to od žita svake . vrste, u šta se računa i kukuruz, kao i od svih miinarskih proizvoda, oaatle dobivenih: 1. žetva u c. i k. okupiranoj oblasti; 2. sve k.oiičine, koje se nalaze u c. i k. okupiranoj oblasti i koje ne siuže za ishranu onih lica i njihovih porodica, gdje se naiaze sklonjene. Ko bi imao kod sebe kojl od pomenutih predmeia, dužan je prijaviti ih po količini, vrsti i mjestu, gdje se nalaze. Svakijedužansve koiičine, što ih ima odmahustupiti popropisanoj cijeni c. i k. kotarskim z apov.jednlštvima ili kupcima. koje su ona legitimirala. Neće se predavati: a) količine, potrebne za vlastitu ishranu, i to 400 grama žita iii 320 grama brašna na glavu i na dan za svakog člana porodice i sva lica, što zajednički žive u jednoj kući; b) količine, potrebne za sijanje, ali samo za jesenju obradu zeralje; c) kolićine, potrebne za hranu svinja, i to po 50 kgr. kukuruza mjesečno za svako svinjče, starije od tri mjeseca. Zabranjeno je uzapćene predmete kupovati ili prodavati drugim licima, do organima c. i k. zapovjedništava. Ova zabrana ne vrijedi za lica, koja je legitimirala za kupovinu i prodaju žetvena centrala u Srbiji u sporaziunu sa c. i k. vojnom upravom. C. i k. Glavno vojno zapovjedništvo u Srbiji ođrediio je mjesec juii kao žetveni mjesec I utvrdiio ove kupovne cijene: pšenica 33, raž 27, ječam 26 i ovas 25 kruna od 100 kilograma. Ove če se utvrdjene cijene plaćati za vrijeme od četiri kalendarska mjeseca poslije žetvenoga mjeseca za prijavljene ili izliferovane količine. Ako se prijava ili liferovanje izvrše u petome . tn;esecu, onda će se cijena smanjiti za 10°/ 0 , u šestom mjesecu za 20%> u sedmom ili docnijem mjesecu za 30%. Utvrdjene najviše cijene vrijede samo za zđravo i ovejano žito, koje ne sađrži više od 6% nečistoće. Zabranjeni su ugovori o kupovini žetve 1916. godine svih poljoprivrednih proizvoda ' zeiena ili po nađi na žetvu. Ko z3idjuči zabranjenu trgovinu ili pritom posređuje ili posređovanje pomaže; ko traženu prijavu predmeta, što se nalaze kod njega, propusti ili pri tom neistinite podatke iznese i lco pri tome sudjeluje, biće kažnjen od c. i k. kotarskog zapovjedništva n o vĆano do pet hiljada kruna ili zatvorora do šest mjeseci, ukoliko djelo ne potdada pod strože kaznene određbe. Poslovi, koji se pro-tive odredbama ove naredbe, ne vrijede. Zatajeno mimo zabranu prcdato i!i kupljeno žito, kao i mlinarsite proizvode i sumu pogodjene cijene uzaptiće c. i k. kotarsko zapovjedništvo i upotrijebiće za ishranu naroda. Preuredjenje ratnoga mosta. 4. avgusla o. g. preuređiće se pontonski most na Savi. Toga dana će biti obušiavijeii saobračaj, od 4 sata izjutra, pa dok se nov most ne postavi, i to ne samo preko mosta, već i po Savi. Oko 5 sati po pođne biće po svoj prilici i most i rtjeka opet predani saobračaju. Javni poziv. Niže imenovana lica imajti se ođmah po ,saznanju ovog poziva lično javiti tajniku građskog odbora, radi izvjesnili zvaničnih saopštenja, pošto im se tačna adresa ne može saznati niti poziv dostaviti: 1. Ljubica J a g o di ć, inžinjer; 2. Stojna Jovičić, ranije stanovala u Takovskoj ul. br. 40; 3. Saveta S t u n o j e v i ć, žena Milana Stanojevića zidara, bio inierniran u NagyMegyer-u; 4. Sofija S t o j a n o v i ć, žena Milana Stojarvovića fijakeriste; ( 5. Porodica Ilije T a r š i ć a 43 god. starog, bio zarobljenik u Brčkom.
Sianje ijeihis u Bugarskoj.
Vrijeme je u Btigarskoj, kao što javIja mjesečnik 'glavne meteorološke stanice, bilo u toku mjeseca juna toplije nego li u istoin odsjeku vremena prošle godine. Nje- [
BrOj 166. kih 'dana, naročito 20. i 21. juna, žega }e bila tako jaka, da se ona i u tako zvanim psećim danima nije u zemlji odavna u ovakoj jačini osjetila. Vrio rijetka kiša đolazila je samo većinom iznenada i trajala je vflo kratko vrijeme. Količina kišnjice od kvadratnog metra bila je svuda mnogo manja nego Ii u ravnom odsjeku prošle godinc, u mnogim je mjestima ovaj mjesec bio najsuvlji, nije se odavna zapamtio, Nješto više i trajnije kiše bilo je u okruzima Š u m e n, B u r g a s i S t a r a Z agora. Njekoliko puta bilo.je grada u raznim predjeiima, ali poljima nije nanio veIikc štete. Tonja, čija se pojava prethodno najavljivala, nanela je žitu vrlo neznatne štete; ono je u opšte od toga sačuvano. Veiika je žega ipak nanijela manjeviše veliku štetu, jer su još ne sazrela zrna jesenjih usjeva sagorjela. Na naprcdovanje zobi nepovoijno je uticala velika suša a tako isto i na proljetnje usjeve, čija će žetva zbog toga prilično podbaciti. Stanjc jc knkuruza u cijeloj zcmlji, zajeđno sa pođručjem T i m o k a, M o r a v e i Maćedonijc, u opštc dobro; samo je u njekim predjelšma usiijcd trajne suše mnogo pretrpio, te je ođocnio u zametanjn. Poljski radovi, kao prekopavanje i prašenje, bili su vrlo tcgobni. U oblasti Strumicc i Nevrokopa suša je' jako otežala preoravanje ječmom zasejanih nji\a; zasijani kukuruz nijc mogao da nikne. Narocito doc•: ■ ’ c i" r na zrnasta iirana ne obećeva osobiti prinos. Uslijed oskudice vlage pasuij jc mnogo pretrpio te se već sada može tvrditi, da nećc biti prošlogođišnje bogate žetve. Tako ie isto suša u mnogim mjcstima spriječila napredovanje krompira, semeniak nije mogao dospjeii do svoje običrie krupnućc, jer jc suviše rano sazrio. Piridžane se u oblasti Plovdiva i Maćedonije đobro drže i obećavaju, ako bude ma najmanje kiše, bogat prinos. Tako isto dobro stoji i š ećerna repa, ova biljka može još đa izdrži sušu, a kiša, ako je uskoro buđc, biće joj od veiike koristi. Kuđelja stoji vrlo dobro, ne samo oko Lesicovca u srpskom okupacijonom području, nego i u svim ostalim krajevima zemlje. I duvanskim usjevima ie suša priličnu štetu nanijela; mučno da će se dobiti priošlogođišnja berba. U mnogim je krajevima mnogo manje zasadjeno dubana ncgo Ii prošle gođine. Pribiranje ranog đuhanskog lišća otpočelo je u njekirn pređjelima kriajem mjeseca. Prinos maka mnogo je manji nego li prošie godine. Lan i sesam dobro stoje a mogu se još i popraviti ako klimatske prilLRe budu povoljnije. Žetva žita, koja je u izvjesnhn pređjelima otpočela još u đrugoj polovini maja, tekla je svuda dobro, jer je vrijeme bilo povoljno. Žetva svih jescnjih i prolRbjih usjeva sredjena je već krajem juna ne samo u oblasti jegejskog primorja, nego i u mnogim đrugim mjestima. Sem toga je u istom vremenu otpočcla redovna žetva i u predjelima 600 metara visokim, kao n. p. u S1 i v n i c i i u okolini S o f i j e i t. d. Suša nije imala nikakvog uticaja na jesenja žita; odnosno količine može se reći da je prinos vrlo dobar; kalcvoća je neosporito bolja nego li prošle godine. Vinogriadi \tIo dobro stoje, svuđa su bogafo ponijeli. Tako isto u mnogim mjestima stoje dobro i voćnjaci. Masline su cvjeiale j za njih je vrijeme povoljno. Kosiđba iivada je produžena u toku mjeseca, trajala je neprekidno jer je viijeme bilo povoljno. Sijena ima svuda u izobilju. Medjutim se u njckim prcdjelima idjetelina mogla samo jeđanput kositi. Stočne hrane bilo je na njivama i livadama svuda u izobilju. Od stočnih zaraznih’ bolesti bilo je najčešće boginja i šapa. Rojenje pčela teklo je praviinim tokom. Hrane je bilo uvijek dovoljno. Prvi odlični med već je u prvoj poloviurmjeseca prilcupljcn. .
18 milijuna američkih cipela za Moskvu. Kako moskovski ,,K o 1 o k o 1“ javlja, stiglo je u Moslcvu oko 18 milijuna američkili cipela. Medju trgovčima nastalo je kretauje. Iz stovarišta povučene su zalihe, koje su za vremena jeftino kupovane, sve staromodnc cipelc. U tvcrrivj uiici nagomilana su u izlozima čitava brda cipcla, koje se prodaju jeftino, uz 50 posto popusta, dok se još prije nekoliko dana uopštc nije mogla dobiti roba u dućanima. Medju ctpelama, koie se sađa rasprodaju, ima mnogo dobre, potpuno moderne riobe, koja se sađa, otkako su stigle amcričke cipele, mogu dobiti uz svasvim umjerene cijene.
Csnrldi Matfoni d. d. M i Kariamari (Karisliad). Za trupe, zavode, mcr.aže i za,pripadaoce c. i lir. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. i kr. vojnog-Oeneral-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.
Fas’ma 2 eny Tajiazak (odnosno Nizim D. Vajiasak) nije imala niti lma ma kakviii vjeza sa našom iirmom. B. Đč&i&anović & K?-
/