Београдске новине

Strana 2.

3. augusta 1916.

Beogradske Novlne

Cetvrtak

Ofenzlva na zapndu. Engleskl ratnl IzvjeŠtaj od 1. auguSta. Položaj je u cijelosti nepromijenjen. Sjeverno od Bazentin Le petit odbijena je uspješno jedna neprijateljska navala. U noći je trajao obostrani topnički boj. Sa ostalih dijelova nerna nikakovih novostl. Francuskl ratnl Izvještaj od 1. augusta 3 sata po podne: Sjevemo od S o m m e ponovili su Nijemci tečajem noći svoje napade. Sjeverno od Avre preduzeli su Nijemci dva prepada nakon snažne topničke pripreme, koji su ali skrhani u našoj vatri. Na desnoj obali M a a s e traje topnički boj, koji se osobito razvio tečajem noči. Na šumicu Fumin pucano je iz teških topova. Zapadno od Pont a Mousson rasprskali su Nijemci pred svojim rovovima tri mine. Na ostalim frontovima vlada srazmjerno mir. Vazdušna borba: PotČasnik Lenoir srušio je nad Verduncm petu neprijateljsku letilicu. Druga je jedna njemačka letilica oborena zapadno od E t a i n a.

NjenA trsouačKe pcdmornlce. ,,Deutsch!and“ otputovao! (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Baltimore, 2. augusta. ,,Reuter“ javlja, da je jučer po podne trgovačka podmornica ,,D e u ts c h 1 a n d“ otputovala natrag za Njemačku. Itolljo. Englesko-talijanski sporazum. K. B. Lugano, 2. augusta. Juče je izmjenama nota izmedju talijanskog minrstra spoljnih poslova, a po saslušanju ministra kolonije, s jedne strane, a engleskoga poslanika s druge strane zaključen sporazum o zajedničkoj e n g 1 e s k o-t alijanskoj akciji protiv S e n u s i j a. Listovi pak javljaju da se ta akcija po mogučstvu neće sastojati u vojnim operacijama protiv plemena Senusi, več da će obje sile pokušati da uvjere poglavara toga plemena, da one nikada nijesu željele da povrijede njegovo duhovno dostojanstvo, a da od njega traže samo da ne remeti njihovu svetovnu vfast. Talijanski porsz u Tripolitaniji. (Naročitl brzcjav .Beogradslcih Novina'). Lugano, 2. augusta. Vijest, da je 700 zarobljenih Talijana razmijenjeno za zarobljenc Arape, pruža zanimljivu i jasnu sliku o stanju u Tripolitaniji. Iz ovoga izlazi, da Talijani nijesu više u stanjn, da sa pobunjenim Ar'apima postupaju kao sa buntovnicima, nego moraju s njitna postupati kao sa ratnicima. Za sada ima još 2000 Talijana u arapskom robstvu. Ensisska l kolcflije. Nov vazdušni napad na Engiesku. K. B. London, 2. augusta. Zvanično se javlja: Izvjesan broj neprijateljskih vazdušnUi brodova prešao je juče preko istočne i jugo-istočne engleske obale i spustio je bombe na ušće T h e m s e. Napad još nije završen. Dalji izvještaj veli: Prilikom vazđušnog napada u toku noči krstario je veiiki broj njemačkih vazđušnih brodova na grofovijama Lincolnshire, Norfolk, Suffolk, Cambridge, Essex, Kent iHuntington. Oni su bez ikakvog izbora obasuli bombama i mjesta bez ikakvog vojničkog značaja. Na jedr.om mjestu stupiše u akciju odbranbeni topovi, kako izgleda sa dobrim uspjehom; bližih podataka još r.ema.

HflLl PODUSTAR.

LjUđl. Najsigurniji način. Bio jednom jedan barDn i bio strašno zaljubljen u jednu igračicu. Nikad nije na drugu mislio, samo na svoju igračicu; ali nije znao, da li i ova mlada dama voli njega? Pošto je baron bio vrlo veliki šmokljan, nije sniio da upita mladu damu, nego povjeri svojim špijonima da otkriju ovu veliku tajnu. tšpijoni su za dobre pare 1 otkiili da mlada dama voli barona, ali ovo baronu nije bilo dosta. Otišao je jednoj vračari, koja mu je karte bacila, zatim niu u dlan giedala i potvrdila da ga mlada dama zaista voli. Sad je baron več bolje blo uvjeren u stvar, ali mu jc i ovo bilo malo. Nekad je slušao, da onaj koji nema r .čc u kartanju, ima sreće u ljubavi. . :_m, počne se kartati. Imao je jednog povjerljivog prijatelja. grofa Zolda, ovaj mu u jednom sjedjenju odnese 200.000 kruna. — Ljubav se smješka! — rekac je baron i kao posljednje iskušenje da izvede izidje na konjsku trku, gdje bez velike muke izgubi još 200.000 kruna. — Sad je već sigurno da me voli — rekne u sebi baron l sav sretan ispriča stvar igračici. — I za to ste izbacili tolike novce? T~ Ijutila se igračica. — Pa vl ste buoala! Ja bih yatn to za 500 kruna kaizala i t , i " " •

Englesko-danski ugovor o arbitraž*. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Kopenhagen, 2. augusta. Danas jeuLondonu ratifikovan sporazum, zaključen u m a j u ove godine, kojim se englesko-danski ugovor 0 izbornim sudovima (arbitraži) od 1905. godine obnavlja za p e t godina. Irsko pitanje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Rotterđam, 2. augusta. „Nieuvve Rotterdamsche Courant" javlja iz Londona: Danas je u donjem domu irska nacijonalističk a stranka održala konferenciju, na kojoj je usvojena rezolucija, kojom se v I a d a čini odgovornom za n e u spjeli sporazuma izmedju nje i Iraca. Postavljanje jednog u n i o n iste za državnog tajnika za 1 r s k u smatra se kao u v r i j e d a za irski narod. Najzad se traži sudski izvidjaj o strijeijanju zarobljeniii irskih pobunjenika bez predhodnog sudjenja. Btrt na mora 1 pođ morsm. Njemački odgovor Asquithu u Fryattovom slučaju. K. B. K01n, 2. augusta. „Kdlnische Zeitung" u odgovoru na Asquithove izjave u donjem domu povodom smrtne presude izvršene nad kapetanom Fryattom donosi jedan napis, koji joj je upućen iz mornarskih krugova, u kome se veli: koliko mora da su zbrkani osnovni pojmovi o moralu pravednosti i logici u jednome narodu, koji je svoje irske sugradjane stotinama bez mnogo riječi predao dželatu, koji je branio ubice sa ,Baralonga", koji je strijeljao kao špijune čitav niz Nijemaca, i neobjavljujući njihova imena, a koji poslije svega toga ima obraza da nazove ubijstvom strijeljanje Fryattovo. Na kraju se članka dokazuje, da je Fryatt osudjen strogo zakonskim putem, poslije te* meljne kaznene rasprave. Ogorčenje u Engleskoj zbog Fryatta. Lonđon, 2. augusta. ,,T i m e s“ saznaje iz brodarskih krugova londonske ,,Sity“, da je pogubljenje kapetana Fryatta izazvalo ogronmo ogorčenje. Veli se, da se ovo ubijstvo mora svetiti i da se njemački narod za njekoliko godina mora anatemisati. Postoji pokret, da se poslije rata za njekoliko godina Nijemcima zatvore engleska pristaništa; ovaj jc pokret znatno osnažen Fryattovom pogibijom. Djejstvo pođmornice. K. B. Ixmuiden, 2 . augusta. Kako javlja kapetan Fitchleggers, potopiše dvije njemačke podmornice jedan englesld ribarski brod. Posada je spašena. Englezi opet plijeno poštu. K. B. Kopenhagen, 2. augusta. Englezi zadržaše brod ,,Flora“ parobrodarske linije ,,Bcrgen-Island“ i odvedoše ga u L e i t h, gdje je bio prinudjen istovariti svu robu. Osim toga su Englezi zaplijenili amanetnu poštu parobroda ,,B o 11 n i a“.

BeikansKe ullesii. Ruske četo u Soiunu. K. B. Lugano, 2. augusta. „Agencija Stefani“ javlja da su one rtrske čete, što su u svoje vrijeme iskrcane u Francuskoj dovedene u S o 1 u n, gdjc je general S a r r a i 11 održao smotru nad njima.

Liječn’čki savjet. Jedan je mlad čovjek tako neumjereno pio, da ga obični aikoholi več nisu mogli da razdraže. Latio se petroleuma. Ali je prvo — kao što to savjesnom čovjeku i priliči — zapitao svog liječnika, da li odobrava ovo piće? — Možete sasvim slobodno ga piti, — rekao je liječnik — ali se čuvajte, da ne progutate kadgod šibicu kad gori. Anatomia. Neki slavni operater. pregledao jednu trulo bogatu ali ne sasvim mladu i modernu damu i konstatovao iritac'ju slijepog crijeva. — Slijepo crijevo, slijepo crijevo, — rekne operator. — Operiraćemo, gospodjo. — Nadam se, gospodine profesore, — reče na to dama otmjeno, — da ću poslije operacije dobro vidjeti na njega. Prosjacl. Na ćošku jedne ulice stajao bi ncki stari prosjak i vrlo je dobro zaradjivao. Najednom mu se u susjeđstvu liastanl jedna sirota žena, koja je sa troje gladne djece bila opterećena. Opće saučešće bi sad više na ženinoj strani bilo, i stari je prosjak sve manje milostinje dobijao. Medjutim stari prosjak stvar nije pustio da legne na fom i utuži sirotu ženu radi prljave konkurencije. Samoubice. Jedan je bogati niladič jako volio jednu sirotu, mladu djevojku, ali nije ni riječi m oglo biti da je uzme. Kako ie. djey;ojk4 bila čestita pa htjela to i

Veleizdajnička parnlca protiv Ratka Dimitrijeva. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina".) Sofija, 2. augusta. Bugarska vlada naredila je, da se poveđe parnica za veleizdaju ,,in contumaciam“ protiv generala Ratka D i m i t r ijevđ. Kralj Ferdinand o položaju. K. B. Bukarešt, 2. augusta. Kraij Ferdinand primio je Himunjskog poslanika u B e o g r a d u, F i 1 a 1 it i j a, koji se sada bavi na ijfrfu, u privatnu audijenciju. U toku te apdijencije se povela riječ o položaju na Baikanu i postupanju sila sporazuma prema Grčkoj, za koje je kralj rekao, da je s'ramota, koju će i historija kao takvu zabiljpžiti. Povodom pronešenili glasova, da će ruske čete biti propuštene kroz Dobrudžu, rekao je kralj: „Dok sam je na ovom položaju, neću dopustiti, da tudje čete prodru na moju zemlju. Svaki takav pokiišaj sprlječiću kako ja znam.“ . Izbori u Grčkoj. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina“.) Ženeva, 2. augusta. Jeđan nepotvrdjeni brzojav iz Atene „Petit Parisiena“ javlja, da se članovi kabineta Z a i m i s a, da bi dali dokaza o svojoj punoj neutralnosti, neće kandidovati pnlikom novih izbora za komofa, Povlačenje Zajinisovo. v (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Stockholm, 2. augusta. Grčki ministar* predsjednik Z a j m i s odstupiće zbog nesporazuma, koji su izbili izmedju njega i generala S a r r a i 1 a. , Proslava godišnjice. K. B. Sofija, 2. augusta. Danas je u Bitoiju, Kruševcu i Debru pfoslavljena trinaesta godišnjica inacedonskog ustanka od 1913. godine. Jednovremeno je održat i pomen žrtvama pomenutog ustanka. — % Novl fcugarskl ratnl kredit. r K. B. Sofija, 2. augusfa. Sobranje je otpočelo svoja savjetovanja i izgiasalo je nov ratni kredit od 350 milijuna. Savjetovanje će tfajati po svoj prilici do 20. augusta.

Ifi|BsvQe brzoliuiie ull«!l. Francuzi o svojim saveznicima. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 2. augusta. Mnogobrojna pisma, pisana od Francuza i Belgijanaca, koji se nalaze u njemačkoin ropstvu, isto.tako i pisma, koja ovi dobijaju, utvrdjuju kakvo mišijenje oni imaju o svojim saveznicima. Tako jedan zarobljenik iz južne Francuske piše „svojim roditeljima: „Ruski vojnici su pfpai/f, odvratni ljuai, halapljivi su kacrvu'ćL dok smo mi čisti i ciobro odnjegovani pošli od kuće“. Iz mnogih pisamh, upućenih zarobljenicima, izlazi, da su Englezi zbog svojili nazora i zbog svoga ponašanja u Francuskoj omraženi. Jedna Francuskinja piše iz Rossignola (Somme): „Govori se, da za 8 dana treba Engiezi da dodju u Crćcy. Bolje bi bilo, kad bi nas ta kuga poš.tedjela. Oni se drže kao da su oni ovdje gospodari, 1 valja ih se pričuvati, jer su oni i razbojnici“. Značitjno je, šta piše jedan mašinski radnik iz Bresta: „Ja sam našao, đa sn Nijemci sto puta bolji nego prljavi Englezi. Cioći će jed-

da ostane, mladić joj ovako počne govoritL — Znaš šta? Život nas i onako rastavija jedno od drugog. Umrimo zajedno. Djevojka je odmah’- pristala na to. Mladić iznajini sobu u jednom hotciu predgradja i kandidati se za samoubijstvo zaključaju. — Neću dotie da u^mrern, dok ne budeš moja, — reče niladić. — Pomisli da ćemo i onako umrijeti! . . . — A sad umrimo — reče djevojka, kad se najposlije izvukla iz njegovog ljubavnog zagrljajai Mladič prsnu u smijeh: — Jesi li ti poludila? Sad tek počinjemo da živirao. Tako je dakle mlađa djevojka, posiije godinu dana, samo sebe i dijete ubiia. Ljudožderf. Jedan fini lord i njegova mlada žena, otmena lady, putpvaii su svoj svadbeni put u unutrasnjosti Airike. Najednoin ih napadtiu hanibali i zarobe ih. James, vjeran i stan. sluga iinoga lorda već se za pet minuta pekao na ražnju. Fini lord i otmena Iady ledenom mirnoćom posmatrahu, kako se ovi izvrsni ljudožderi sp’remaju da pojedu vjernog i odanog Jamesa. Najednom otmena lady cikne I padne u nesvijest. Kad je došla sebi, poplašeno šapnu: — Oh, darling! Neču nikada zaboraviti ovaj grozni prizor. — Siromah James, je li? — reče fini grof pun saučešća. ■ — Ne . . . ali jeste li vidili kako su jeli? Viljušku u opšte nisu ni upotrebljuvali a ladye mctale nož u usta. f .

MBBgM—Btaka«B3MgaElgga—MBM nom dan, kad ćemo uvidjeti, da smo samo zbog prokletih Engleza ratovali“. .... Napadi na njemačku žetvu. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novina*). i f Berlin, 2. augusta. Zastupništvo glavnog zapovjedništva, kalto ,,Rheiniscli-Westfalische Zeitung“ javija, objavilo je: Kako sa pouzdane strane saznajemo, obrazovaće se jedan francusko-engleski letački zbor, koji će, čim žefva buđe zreia' i nastane duža suša, bacati na njive naročitu vfstu zapaljivih bombi, da bi žetvu uništili. 1 Kitajski rađnici za Francusku. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina".) Stockliolm, 2. augusta. Iz T i e n t s i n a se javlja, da je otpočeo transport kitajskih radnika (,,kulija“) preko S a i g o n a za Francusku. Ove je godine već 500.000 ku-' Iija poslato u Rusiju. H i OKOilCfi. „Teiflef uoskrsnuo. Vaskrsnuće ,,Temesa“, njegova pojava pred mnogobrojnim svijetom, koji se bio iskupio na beograđskoj savskoj obali, sjajni vojnički bijesak, kojim je taj dogadjaj bio začinjen, bilo je, što su i svi gledaoci osjećali, više nego parađa, prizor, šarenilo čega je oko tako željno, nego je to bio jedan doživljaj pun osjećaja njjljepše vrste, koji nam rat daje. < Još smo i danas u trećoj godini rata, u 25. ratnom mjesecu vrio osjetljivi prema tegobama naših junaka i svaki, bio ratnik

Zvijezđe. Jedan vrijedni, mladi zvjezdar pronašao je jednu zvijezdu žesnaestog reda i uapiše o njoj dugu raspravu u jedne astronomske novine: Iznio joj je i sliku. Zvijezde koje do sada još nisu pronadjene na to se strašno razljute i poČnu da grđe novopronadjenu šesnaestoga reda. — Manite, zaboga, u miru! — reče najljuća. — Lako jc n.ioj! Ona Ima odnošaj sa tim mladiin čovjekom. | žlvotlnjc. Vuk I jagnje. Životinje su držaic savjet: — Zašto da proždiremo jedno đrugo — reče tigar — kad nas naš neprijatelj Čovjek i onako pustoši? Složimo se, zavjerimo se, da ćemo braća biti i da odsad nećemo više mesa jesti. Dosta nam je i biljne lirane. Predlog je usvojen velikhn ođuševljenjem i rcvnosni se propagatori rasuše na sve strane svijeta, da što više navrbuju vjernih. Najrevnosniji je propagator bio jagnje i stigne do ktirjaka. — Jesi li čuo za novu nauku? oslovi vuka. — Skup životinja je zaključio da više nećemo mesa jesti. A zašto bi ga i jeli? Ni ja ga ne jedem. Stric mi je vo, nećakinja mi krava i ako daleki ali odlični — moj rodjak konj već davno ne jedu mesa. Učini i ti kao mi i pridji u naručja vegetarijanaca. Vuk je predano slušao jagnie I toliko se raznježio da su mu suze prokapale. Potpuuo si me uvjerilo — reče

ili ne, pođjednako je uzrujan pri pomisii na velike teškoće, kojima su borci, vršeći' svoju čovječansku dužnost, izloženi i pređ' neprijateljskim olovom lišeni svoje tjelesne, nepovrijednosti. Podjednako se pak fađ.ijemo kad vidimo prizdravjeie borce, koji se poslije duge borbe s bolovima i blizine smfti vraćaju na dnevno svjetlo na produženje daljeg života. Kada se sivo, od biata i vode izblatnjelo, umorno tijelo, sa; otvorenom ranom na sebi i tragovima već; zaiiječe.dli rana, pojavilo i lagano, vrlo pažijivo poviačilo nizvodnom savskom površinom, kada je sakupljeni s crveno-mrku zastavu, niko nije mislio, da je to mrtav predmet, truio drvo i zardjalo gvoždje, koji ne osjeća, ne misli, svaki je vidio pred sobom jedno biće, Itoje je, posvećeno smrti, vaskrslo, pa sad gredi svome obnavljanju. Svakome su se grudi tiađimale. Gfomoglasno ,,Mura!“, kojima je momčađija pozdravljala sa visova savske tvrdjave svoga besvjesnoga druga, nije bilo unaprijed spremljeno, taj je uzvik sant potekao sa hiljadama tsana u trenutku doživljaja, koji je bio trepun osjećaja. t Žarko ljetnje sunce obasipalo je svojim zracima Savu, koja je tiho n svome koritu prolazila pored Beograda. U lakom motorskom čamcu ,,S. Giorgio“ odvezao se zapovjednik pionirske grupe pukovnik Sydor ,,Temes“-u u susret. Njegova Ijubaznost dala nam je mogućnosti, da učestvujemo u toj vožnji, prvom susreiu sa izvadjenim ,,Temes“-om. U blizini Kupinova sastao se brzi čamac sa pažijivo vučenim ,,Temes“-om. Poslije toga se čamać vr’atio nazad, da saopšti čas dolaska preboijelog junaka.

jagnjetu — i eto, kunem ti se da ću od sad i ja samo biijnu hraiu jesti. Ali kako mi stomak nikako ne može nenaviknuta jela, to ću ih u ostiji uzeti. I pojede jagnje. Romanca jednog krokodiia. Jedna je bogata i otmjena amerikanska miss imala tnaiog krokofjiia. Bio je malen kao kakav odrasliji gušter. Miss je jako volila malu životinju, hranila je mlijekom, po ulici bi je u naručju nosila a u veče bi joj namjestila ležaje kod nogu postelje. 1 krokodii jc jako volio svoju gazdaricu, bio je vjeratt prema njoj i zahvalno je ronio s;tze, kadgod bi ga pogiedala. Medjutim je vrijeme prolazilo a krokodil jc rastao. Miss jednoga lijepog dana, vrteći glavom, reče: — Ova životinja nepreslano sve više zaprema mjesta u sobi. Na to je kr'okdil sve više rastao i još više mjesta zapremao, ali je još uvijek bio vjcran i zahvalan. Miss zbcg toga ni nije htjela da se rastane sa njime, i ako je i sama osječaia da če životinja na kraju krajeva biti nezgodna i neugodna. Po čitava bi posiije podua zajeđnički proplakali miss i krokodii. Najposlije je životinja talco narasla da ju je bilo nemoguće dalje držati. Aii sad je još mnogo vjernija i zahvalnija postala, nego prije„tako da se miss potpuno udubila u misao rastanka. — Ne, — najposlije kaže odliično I plemcnito, — u prkos se nećemo rastati. Neka se sve zavjeri protiv nas, pa ni onda nećemo. U prkos ćemo ostati zajedno. I dade sebi napraviti malu ručflii torbu od .velikog krokodiia.