Београдске новине

BroJ 170.

Ovdje nam se pružila prilika da razKovaraino sa zapovjednikom transporta, zapovjednikom brodarskog odjeljcnja u Budimpcšti, korvetskim kapctanom Petrom S e n y i de Nagy-Unyon. Gospodin Senyi opisao nam je katastrofu'„Temesa“: .loću 23. oktobra oko 2 sata vraćao se c. i k. dunavski monitor iz Šapca sa svog uspješnog izvidničkog puta. Na jedanput zagrmila je užasna detonacija i brod je počeo odmah da tone. Sedam kilometara ispod Šapca, kod ostrva G r a b o v i, brod je naišao na jednu srpsku minu i time je izazvao lijenu eksploziju. Na prcdnjem dijelu bi'oda, kod municijonog smjestišta eksplozija je stvorila veliki otvor, kroz koji je voda počela naglo da kulja. Vcći se dio posađe mogao spasiti, 32 lirabra mornara nadjoše tu svoju smrt. Od njih su pet izvadjeni iz vode, saranjeni su na ostrVu Grabovici, gdje im je podignut vrlo lijcpo ukrašeni spomen-gfob. Ljcševi ostalih nadjeni su kad su vršeni radovi oko podizanja broda. Ti su radovi otpočeli 19. marta i tačno je 100 dana trebalo, dok se brod mogao uzdići na površinu Save. Pod upravom korvetskog kapetana radilo je na ovom ogromnom zadatku 80 ljudi. ,,Temes“ je najveći bi'od, koji je ikada podignut bio sa dna Dunava. Brod je bio skoro sav vodom pokriven, ležao je sedam metara duboko pođ ogledalom vode. U municijonom smjestištu. nadjena je većina Iješeva. Ovđje je eksplozija najsilnije djelovala i njen učinak pokazivao se u strahovitom stanju lješeva, čiji su pojedini dijelovi bili razbacani. U prostoru za ugalj, koji je tako- isto bio pun vode, ugušili su se brodari, koji su bili u njemu. Morala je to biti strašna borba, kad je voda počela da kulja, a puta za spasavanje nije bilo. Jedna topovska kula bila je srušena eksplozijom i momčad je izginula, koja je bila u njoj. Svi ovi lješevi položeni su u grob u kome su oni ranije saranjeni ležali, pa je onđa cio grob monumentalno uredjen. Abat Stanog Budima, svećenik tamošnje maŠinske škole, bio je ovih dana tamo i osvetio je svečano grob. Pomoću drški, koje ne propuštaju vodu i velikih šmrkova, koji su donijeti iz Ptiija, a koji mogu za sat izcrpsti 560 tona vode, oslobodjeni su postepeno unutarnji prostori od vode i blata, topovi su skinuti, otvor na koritu broda zatvoren je za imždu, mjesto izvitoperene pancerske ploče obloženo je betonom i sad je preduzet put za Budimpeštu, gdje će se ,,Temes“ potpuno iziiječiti i opremiti za vršenje teških zadataka, kao što ih je i do sad hrabro vršio. Njekoliko dana bi'od će ostati ovdje, jer će mu u Beograd doći još jedan drug. Ovih će dana prispjeti ovamo izvidnički brod ,,C“, koji je kod ostrva Kozarac potonuo, pa će onda oba vaskrsnuta broda pr'ođužiti zajedno svoj put. Imali smo tako isto prilike đa razgleđamo ,,Temes“. U glavnom uzevši i ne primjećuje se, da je brod čitavu godinu dana ležao pođ vodom. Istina su mašinski dijelovi svi zardjali i sa svili strana vidi se nagomilani bijeli pjesak, ali veći dio mašinerija i m.iesto kotla ostalo je nepovrijedjeno i neće trebati mnogo Pada, da se bPod ponoam osposobi za svoj poziv. Na krovu broda još se vrlo dobro viđe dva granatska pogodka, koje je ,,Temes“ dobio prije no što je potonuo. Brođai*, koji je na starom „Temesu", u trenutku njegove nesreče bio teško povrijedjen, pa izliječen, sad opet na vaskrslom „Temesu“ vr& svoju đužnost, priča sa zažarenim pogleđom o triumfalnom putu svoga brttđa, o svečanom dočeku na eijclom putu, o polaganju vijenaca i usklicima: „Hura!“ Prije dvije gođine nijesu letili vijenci na brod, a sa Kalimegđana brod nije rađosnim uzvicima pozdravljan...

GJCjrafsKo isplifvanje SrblSe. Uskoro po osvojenju Srbije opremilo je, kao što znamo, Bečko Geografsko Društvo uz pripomoć A k a d em i j e N a u k a jeđnu ekspediciju radi geografskog ispitivanja Srbije. Na čelo ekspedicije postavljen je profesor Df. Norbert K r e b s kao geograf, kome je kao pomoć priđoclat profesor Othenio Abel, geolog. Profesor Knebs povratio je se sada u Beč i podnio Geografskom Društvu svoj priVrcmeni izvjcštaj. U samom uvodu govori profesor Krtbs o potrebi da se u Srbiji ispitaju pomoćni izvori, kako bi jc našoj domovini privredno mogli prisajediniti. Naučno ispitivanje u ovom pravcu otpočeto je već uz pripomoć vojnih vlasti. Uslijed velikih olakšica od strane Vrhovnog Vojnog Zapovjedništva i Glavne Gubernije u Beogradu, ekspedicija, koja je svoj put iz Bcograda počela, nailazila je u cijeloj zemlji na najprijateljskiji prijem kod sviju zapovjedništava. Zbog toga se, nc samo odrižao unaprijed određjeni program, već se moglo i po negdje van programa po nješto uraditi. Ekspcdiciji je stavljeno na raspoloženje deset ljudi pod zapovjedništvom narednika Richarda Svobode (u gradjanstvu činovnik universitetske kancelarije), zatim potTeban broj vodja konja 1 podvoznih srestava. Mjestknično đavali su pojcdinl zapovjednici i kola — karuca. U početku ekspedicije je imala tegobe sa kišovitim vremenom, 'docnijc pak bilo je sve ljepših dana, a u junu čak i toplote do 38 stcpenl, i južnoga ivjctra. Snabdjevanje se vršilo dijelom od Hamirnica ponjetih iz Beča, a dijelom hradom kupljenom na putu. U veče su učesnici bili gotovo rcdovni gosti časničkili trpeza. Profesor Krebs opisuje opšlrno putoManje ekspedicijc, i to prvo izlete za upoznavanjem okoline beogradske. Zatim se

3. augusta 1916. BeogradsVe Novln* Cetvrtak , Strana 7.

preko G r o c k e išlo u Smeđerevo. Profesor Krebs opisuje talasasti i u šumi siromašni Beograd i njegov izgled. Zatim dolazi kao drtigo stalno mjesto J a g o d ina. Odatle su pravljene ekskurzije u bagrdanski tijesnac, na terase Crnoga Vrha, na planinu Jukor u predjele L e v a ć a i Lugomira i najzad u moravsku dolinu. Iz Kruševca su takodje pravljeni izleti, u rasinsku dolinu i u Vrnjačku Banju. Profesor Krebs utvrdjuje, da su ispitivanja ovdje išla teže uslijed grtibih grešaka u topografskim kartama. Gornji predeo Ras i n e je šumovita zemlja i dobra paša, sa divnim alpijskim iivadama. Sama banja je kiseljak (ugijeiii) toplote 35 stepeni, ali ne sodgovara očekivanjima i ne prcdstavlja nikakvo ugledno kupatilo srpsko. Slijedeći stalni stan bijaše U ž i c e. Ođavdc su pravljeni izleti na stjenovite visoravni jugo-istoka Srbije, u ovčarskokablarsku klisuru i u požeški kotao, koji se u izvještaju opširno opisuje. Iz Užica se išlo konjima za V a 1 j e v o. Putnici su imali prilike da proučavaju formiranje planina i rijeka a isto tako i naselja u ovim stjenovitim predjelima. Od Valjeva je put vodio željezničkom prugom preko Arandjelovca i Mladcnovc a u Beograd. Blagodareći dozvoli iz gradjevinske uprave mogla se je ekspedicija koristiti trasom u dolini Ljiga čitavih 23 km. Iz Aranđjelovca je pravljen izlet u majdan mramora kod V e n č a c a, zatim su posjećene i Donja Satornja i Topola. Odavde je divan pogled cijele brdovite Šumadije. Profesor Krebs je utvrdio svojim ispitivanjima i ispitivanjima profesora Abela, da se geološka karta pravcem predjenoga puta ima znatno da isprtivi. Blagodreći bogatstvu ruda u Srbiji, nailazili su na dosad nepoznate i neiskorišćavane' rudnike. Mnogo materijala pružaju studije o poznavanju zemlje u opšte, naročito antropološke i privredno geografske studije. U prkos dugom ratovanju i zarazama ima Srbija još dosta namirnica i hrane čiji se izrazi, blagodareći unaprijcd smišljenom planu i upravi vojnih vlasti najbolje iskorišćuju. Pojedine oblasti zemlje dopunjuju se osobito. Sjevertii djelovi i šumoviti predjeli duž Morave, predjeo Kolubare i Šumadija bogate su žitnice i sada su tako dobko uradjene, da će žetva dati i višak za pozadinu. U šumovitim oblastima lijepe njive i Iivade daju dosta sijena. Kuće i domovi su gotovo uvijek skriveni iza prostranih voćnjaka. Visoravni južno od Užica imaju velikc prostorije za popašu stoke. U planinskim predjelima ima dosta šuma koje uslijed oskudice u putevima nijesu dovoljno islcorišćavane. Broj korisnih rudnika takodje će se znatno uvećati. Mrkoga uglja ima dosta, ali ne mnogo na jednom mjestu. Većl jedan rudnik kamenog uglja sađa se ispituje. Naša vojna uprava stara se za sađa, da zemlju upozna i stanovništvu dodijcli blagodati jedne potpuno nepartijske vladavine. Posigurno je, da će poslije nekoliko godina srednjenih prilika, zenrlia davati bogatoga prihoda i viška. U četiri sata iz jutra. Civilno stanovništvo bez proputnice nije smjelo do sada prije 5 sati iz jutra da se pojavljuje na ulici. Nu, pošto je velik broj onili. koji idući na rad, moraju rano da napuštaju svoj đoin, da bi Još za vremena stlgli na svoj posao ili da prije posla nabave sebi potrebne namirnice, to je policija dozvoli!a, da u buduče može stanovmštvo još u 4 sata iz jutra da izlazi na ulicu. Ova nova naredba stupila je od juče u život. Cetinjske Novine. 17. augusta, u oči rodjendana Njegovog Veličanstva uglcdat će svijeta prvi broj „Cetinjskih Novina“ na njemačkom, hrvatskom, magjarskom i albanaškom jeziku. U buduće izlaziće taj list dva puta nedjeljno samo na njemačkom i hrvatskom jeziku. Najtopiiji juli XX. vijeka. Poslije groznih žega, što ih imasmo u prvoj polovici prošlgoa mjeseca, nastade za posljednjih pet dana istoga mjeseca normaltia, ne odveć visoka temperatura, koja je 29. i 30. jula danju dostizala maksimum od 30.2 stepena po Celsiju, dokle je obnoć padala na 17 stepena i time pružala prijatno razhlađjenje. Poslijednjih dana naginjaše vrijeme promjeni. I ako smo 25. i 30. jula imali obilate kiše, koje bjehu napadale u 10 mm. visokom sloju. Ove su kiše pokupile prašinu i osvježile rastinje u dovoljnoj mjeri. Najviša temperatura u julu iznosila je 40.2, a najniža 12.1 stepeni, a to je velika razlika u jednom i istom ljetnjem jmcsecu. Valja znati, da za vrijeme od 17 goditia, i to oJ 1894. do 1910. godine, temperatura u Beogradu nije nikad dostizala 40 stepena. Srednja temperatura je u sravnjenju prema normalnoj bila za jedan stepen siromašnija. Ovdašnja c. i kr. meteorološka stanica, kojoj zahvaljujemo za gortije podatke, utvrdila je, da je prošloga mjeseca palo samo 68% od normalne kiše, te da se taj mjesec može označiti kao suh. Pomen. Počlvšem Mihajlu P a v I o v I ć u, članu i osnlvaču poznate i uvažene firme beogradske Mesarović i Pavlović, davaće »ožalošćena porodica godišnji pojnen u petak 4. augusta ove godine u 10 1 pol sati prije podne u crkvi Svetoga Nikole na novom groblju,

C.I k. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda. Upvavno odjeljenje. / E br. 4468. Naredba. Svi oni, kojima su ma iz koga razloga ostavljeni bakrači 1 drugo bakarno posudje 1 pribor, imaju te predmete sada da predadu »Uredu za prikupljanje*, gdje će im se izdati u zamjenu odgovarajuće gvozdeno posudje odnosno pribor. Ne izvršivanje ove naredbe najstrožije će se kazniti. Krajnji rok za tu predaju jeste 15. august 1916. godine. Ćbjava. Uprava vodovcda 1 kanalizacije u Beogradu traži kanallzacionog inžin j e r a, koji se razumije i u beton^ke konstrukcije; stupiti može o d m a h. Pismene ponude, u kojima je označena plata, koju bi kandidat zahtijevao, a uz priložene svjedodžbe, imaju se predati najdalje do 25. augusta 1916. kod c. i k. gradjevinskog odjeljenja vojne glavne gubemije. Upravnik vojnog gradjev. odjeljenja. Otvaranje vinarnlce. Danas otvara (tvrtka) firma S. T h a 1 e r u ulici Kralja Milana 16, vlnarnicu (StehWeinhalle), u kojoj će se točitl i krčmiti s nogu čuvena srljemska vina. Mna prinretla. Središte za promet robe. Kad se u svoje vrijeipe bilo pristupilo ponovnom privrednom podizanju G a1 i c i j e i zaposjeđnutih dijelova ruske P o 1 j s k e, bio je jedan od glavuih zadataka c. i kr. vojne uprave tamošnjih oblasti da na odgovarajući način dovede u red prUike prometa r'obe. S jedne strane je tamošnjoj razvijenoj industriji potrebno bilo sirovina, stanovništvu raznili domaćih tvorničkih proizvoda, s dfuge je strane opet bilo proizvoda koji su se mogli u monarhiju izvoziti. Radi uredjenja prometa robe ustanovljena su u tim oblastima postcpeno sd taprcdovanjem naše ofenzive četiri izvještajna mjesta, lcojima je bio zadatak, da pozadinu obavještava s jedne str'ane o potrebama, a s druge strane o prilUcama proizvodnje u njihovom domašaju. Razvitak privrednog života i teškoće u prilikama uvoza i izvoza izazvalo je docnije potrebu, da se Uad ustanovljenih izvještajnih mjesta usređsrijeđi u jednu ustanovu, čiii se djelokrug rada rasprostirao na ciielo zaposjednuto područje. Na taj je naciii oiftvar’eno središte prometa robe za šjevero-istočno zaposjednuto područje, kome je bio zađatak, da podmiruje potrebe zaposjednutog područja u uvoznim predmetima iz monarhije ili iz neutralnog inostranstva, da dozvolu za njihov uvoz, putem kontingenta ili pojedinačkog odobrenja, isposluje kod dotičnUi vlasti, i da kontingent prema potrebi podijeli na pojedine okruge. Pošto ćemo o djelokrugu sređišta za promet robe u opšte docnije opširtiije govoriti, to ćemo' ov$e prije svega da istaknemo razliku, koja postoji izmedju privrednog karalctera ovdašnjeg zaposjednutog podriičja i sjevero-istočnog i koja je prvobitno zahtijevala drugčiji postnpak za privredno ponovno podizanje srpskog zaposjediuitog područja. Kao tšo je već napomenuto, sjevero-istočno zaposjednuto područje industrijski je jako fazvijeno, dokle je industrija Srbije srazmjerno zaostala, a u koliko ona još postoji i sposobna je da poslije ratnog pustoša radi, ograničcna je većmom na takve grtme, koje potrebu u sirovinama mogu podmiriti u svojoj zernlji. Ovdje je prema tome otpao onaj za,datak, koji se ticao podmirivanja industrije, što je pak u sjeveroistočnom zaposjednutom području izgledaio kao potdebho. S druge strane, Srbija nije ni u mirno doba smatrana kao industrijski izvoznička zemlja, jer ovdašnja industrija nije bila u stanju đa podmiri ni domaće potrebe. Baš ta okolnost imala je za posijedicu, da se moralo pomišljati na mogučnost uvoza potrebne robe i na jedinstvene saobraćajne prilike, koje su postale dijelom zbog mnogobrojnih zabrana izvoza iz monarhije, s druge palc strane zbog neriješenog pitanja o carini i trošarini, i najzad zbog okolnosti, što se građjanski promet nije mogao razviti, te je to sve do ustanovljenja središnog smjestišta robe, koje je sve trgovce snabdjevalo raznoin potrebnom robom. Urcdjenjem gorespomenutih pitanja otpala je 1 potreba da se promet robe razvija sredstvom središnog smjestišta robe, kao trgovinskog posredničkog mjesta, jer* je slobodni promet gradjairske robe i poštanski' saobraćaj dao mogućnosti svakom trgovcu, da robu sam neposređno nabavlja. Uslijed prilične oskudice u raznoj robi i ,‘bgraničenosti izvoza nazne vrste robe iz monarhije, za upravu je bio povećan zadatak, da se pobrine o mogučnosti uvoza tih vrsta i*obe, odnosno o celishodnoj podjeii. Taj zadatak pripada središtu za prorfiet robe, koje je ustanovljeno na mjesto središnog s'mjestišta robe, koje je kod dotičnih središnjih mjesta isposlovalo kontingente za uvoz izvjesne robe i kome spada u dužnost podjela kontingenta u zemljL Već daleko unaprijedjeno prlvredno ponovno podizanje zemlje omogućava i izvoz onih proizvoda, koji se u Srbiji proizvode u većoj mjeri no što iziskuje potreba same zemlje. U tome pogledu pripada središtu za promet robe podjela rbbe, kojoj je izvoz iz zaposjednutog područja dozvoijen, na zainteresovane 1 izdavanje dotičnih izvozničkih propusnica.

Za onu robu, za koju jc izvoz odobren sa ograničenjem ili do oprtdijeijcne količine, dozvolu za izvoz daje središte za promet robe, u prvom redu s obzirom na ratne privredne interese, u drugom redu prema gledištu pravične podjelc na cljelu pozadinu. U djelokrug rada sfedišta za promet robe spada još i vodjenje statistike o prometu robe, sudjelovanje u svima pitanjiina prometa sa trgovinske tačke gledišta, kao i obavještavanje javnosti, središnjih mjesta i trgovinskih drtištava monarhije o trgovinskim prilikama u zaposjednutom području, a s druge strane obavještavanje trgovinskih krugova i upravnih vlasti u zaposjednutom podrtičju o trgovinskim prilikama u monarhiji. Najzad središte za promet robe daje pismena i usmena- obavještenja zainteresovanim o^pitanjima putničkili isprava, putničkom i poštanskom saobraćaju, carinskim stvarima, nabavljačkini izvorima, potrošačkoj mogućiiosti i t. d. Prema povećavanju trgovinskog prometa otvoriće se u zaposjednutom podriičju ispostave središta za promet robe, koje će vršiti pojedine radove djelokruga središta za promet robe. — Središte za promet robe vodi svoj posao prema trgovinskim načelima bez mnogo pisanja, nego se za sve odluke donose registraturni snimci. — Uprava središta povjerena je konjičkom kapetanu pl. S c h n e i d efu, čije stručnjačko znanje i uspješan rad pri središtu za promet robe u sjeveroištočnim zaposjednutim oblastima daje puno jamstva, da će se ta na sjeveroistoku tako odlično oprobana ustanova, prilagodjena ovdašnjim prilikama, pokazati kao vrlo korisna i za srpsko zaposjednuto područje, kako za trgovinu monarhiie, tako isto i za privr'edne interese zaposjednutog područja. Trgovačkl saobraćaj s Rumunjskom. K. B. Pukarešt, 2. augusta. Trgovački saobraćaj sa središnjim silama nije ni za časak prestao. Uvozni odbor držao je sjednicu i zaključio je da umoli vladu, da s obzirom na pOstojeće potrebe ubrza nabavke poručene robe. Dolazak prvog , merkurskog" voza propraćen je žestokom agitacijom od strane rusofila, ali bez ikakvog uspjeha. Voz je donio davno traženu robu, sve same artikle za potrošnju. -ri' . . Zajam grada Pešte. K. B. Budimpešta, 1. augusta. Završni računi povodom upisa na zajam grtida Budimpešte od osamdeset milijuna kruna još nijesu dovršeni, ali se već može utvrditi, da je upisato preko 140 milijuna zbog čega će upisivački uredi morati procentualno smanjiti upisane sume. I iz inostranstva upisato je njekoliko milijuna kruna. Snabdjevanje novinarskom hartijom u Njemaćkoj. K. B. Berlin, 2. augusta. Pošto se sve većma otežava nabavljanje novinarske hartije po iole normalnim cijenama, osnovan je radi uredjenja prometa sa tom hartijom za dnevne listove središnji carevinski ured za štamparsku hartiju pođ upravom jednoga carevinskog povjerenika. U uredu ima podjeđnaki broj Izdavača novina 1 fabrikanata novinarske hartije. Bečka burza. K. B. Beč, 2. augusta. Rad današnie burze tekao je povoljno uslijed pouzdanog shvačanja političkog i vojnog stanja, povoljnim prinosima žetve kako u monarhiji tako i u Njemačkoj, a tako isto i čvrstim držanjem jučeranje berlinske burze. Pri živahnom traženju znatno su skočile vrijednosti željezne, vojne opreme, spiritusa i petroleuma. U daljem toku pali su kulisni papiri uslijed izdavanja dobitaka. Dokle je promet bio ograničen, dotle je bio dosta obilatan u pomenutim papirima, inače je bio beznačajan. Rentni trg drži se nepromenjeno čvrsto, Berlinska burza. K. B. Berlin, 2. augusta. Interes, koji se već jučer pokazao za čelične akcije još se pojačao u toku današnjeg dana. Traženo je u većoj mjeri i i sa nješto višim tečajevima akcija društava: Phoenix, Bohumskihrudnika, rudnika Blsmarcks Htitte, te društava ,Caro*, ,Thale“, ,Hosch“, Van der Z y p e n, kao i dionice fabrika lokomotiva. na ostalim poljima poslovi su bili neznrftni ali na čvrstoj osnovi. Pouzdano držanje burze popravllo se još i uslijed carevog manifesta i vijesti o dobroj žetvi, koja obećava odličnu pšenicu 1 po količini 1 po kakvoći. Na rentnom se tržištu pokazao veći interes za papire u funtama, kao k i n e s k e, a rgentinske, japanskei druge papire primljene od arbitraže.

Poslijeflnje PrzojnvRe vljesti. Izvještaj njemačkog vojnog vođstva. Berlin, 2. augusta. I, Zapadno bojište: ” Sjevemo od S o m m e navalio Je u večer neprijateij velikim snagama ali bez svakog uspjeha na položaje u odsjeku Maurepasado Somme, pošto je već poslije podne kod napada na zaselak Monacu protunapadom njemačkih bataljuna poražen. Na cesti Maricourt—C1 ery prodro je neprijatelj do naših rovova, koji su posve vatrofti topništva uništeni. Neprijateljski su gubici opet velikL

Južno od Somme odigrali su se omanji bojevi kod Belloy-a i E st r e e s a. Desno od rijeke M a a s e napredovali smo sjevero-zapadno i zapadno utvrdjenja T ti i a u m o n t, zauzeli smo greben sjevero-istočno utvrdjenja S o u v i 11 e i potisnuli neprijatelja dalje prema šumici L a u f f e. Zarobili smo neranjenih 19 časnika, 923 vojnika i 14 mašinskih pušaka. Svagdje su odbijene engleske izviđnice, koje su se osobito istakle u okolici odsjeka Y p e r n—A r m e n11 e r es. Opetovani su neprijateljski letački napadi na usjeve i privredna postrojenja za frontom. O vojnoj šteti ne može biti govora. Oubici se medju stanovništvom množe. Kako se javlja naknadno, napadnut je u noći na 31. jula i A r 1 o n u Belgiji. Pogodjen je samostan i crkva Jczuita. Oborene su vatrom tri neprijateljske ietilice i to sjeverno od A r r a s a, jugo-zapadno od B a p a u m e i kod Pozieresa. Istočno bojište: Na sjevernom dijelu fronta nema osobitih dogadjaja. Produžena su ruska preduzeća jugozapađno od P i n s k a, kao l uz obe obale Nobelskog jezera, pa su se jakim snagama proširili i na okolicu Lubieszovv na Stochodu. Sva su ova preduzeća odbijena. Našom su vatrom slomljeni neprijateljski napadi na naše položaje na zavoju S t o c h o d a, sjeveroistočno prugeKovel — Rowno. Kao obično napadao je neprijatelj bez obzira na svoje teške gubitke na naše položaje izmeđju W i t o n i e c z a i T u r v e, ali bez svakog uspjeha. Kođ vojske generala grofa Bothmera osujećeni su ruski napadi u okolici zapadno od W i s n i o wczyka na Strypi, i kod Wel esniowa na Koropieczu. Balkansko bojište: Nema osobitih dogadjaja. Vrhovno vojno vodstvo.

_ RDRESPORDEHCIJfl. Mib. II. REstić — ČataK O. ACI DINICU Zeneva. I ako nepoznat ipak se usudjujem da vas najučtivije zamolim da uputite jednu kartu Voji Sipetiću. trg. iz Beograđa i zamolite ga da vas istim putem izvjesti jesu Ii živi i zdravi moji sinovi Radomir jovičie, punomoćnik firine Savc Popovića iz Beograda i Miiorad, regrut X. puka, pa me izvjestite preko ovog Iista. Očekujući vaš cenjem odgovor, ostajem vam vječito zahvaian. Jeremija Jovičić, Cačak. R. 146 INTERNATIONALES FEMINISTISCHES AUSKUNFTSBUREAU fiir Aufsuchung Vermisster, Lausanne. Najučtivije molim biro, da izvjesti Milorada Dj. Jovanovića, maturanta čačanske gimnazije u Vorrepu na Iseru, koji se javio preko tog biroa pod No. 8543, i da smo njegov izvještaj primili i da smo svi žđravo I đobro, te da za nas ne brine, negja đa javi ako potrebuje novaca, i neka nas /vu.orad obavjestava o Bori i Paji i dalje a mi mu javljamo da su Mirković, Cane i Ljubiša u Cacku. Zahvaian Djoka Jovanović, poslastičar, Cačak. R. 152 Henirici! Kreim-Krcamevac. Josifu Jovanoviću, Ženeva. Rue Maraihers 46. — Molim javite mome rnužu Miloradu Isajloviću da smo svi zdravl u Kragujevcu. Novac odmah da pošlje njegova žena Ljubica. 134 Nikoll Spasiću, Biro Djordjević, Ženeva. Kocin i Lazin dućan u početku izđala, ostale nemoguće izdati. U Maršiću drži Dimča baštovana ne izđata. Dragoljuba' pozdravi 1 javi da smo svi zdravi. Teba ljubi tvoja sestra Vida sa djecom. K 129 Croix Rouge Serbe, Bureau de Renseignementes, Geneve, Rue Pierre Fatio 25. Molim biro, dostavite ovo Vladi Andjelkoviću vojnom apotekaru sanitetsko odjeljenje ministarstva vojnog, Krf. Dragi Vlado, marta mjeseca dobismo kartu od Kaje 1 ništa više, mnogo brinemo a nadočito majka. Izvjesti nas za Vasu, Boška, Radu t Marka Jelića. Novac 91 krunu primili smo, zdravi smo. Javljajte se češće, pozđrav Koka, Kosara Jakovljević, Kragujevac. K. 130 Mollin za izveštaj da li su živi i zdravi moji rodjaci Živadin Savković, obveznik posljednje odbrane 11. puka, njegov sin Blagoje Savković, obv. 11. puka kadrovskog, I. bat. 3. čete, zatim Radomir Savković, obv. 6. prekobrt puka komb. divizije i Dragiša Savković, koji je otišao sa regrutima svi iz Djurdjeva, srez lcpenički 1 Svetomir Karić iz Saranova obveznik 4. pozieijske baterije, 2. poziva. Njihovi kod kuće su svi zđravi i živi. Unaprijed zahvalan Vasilije Savković, učitelj Kragujevac, Jovanova 54. K 128 VLADIMIRU KOVACEVICU, koniičkom majoru, javija scstra Emilija, da Je sa djecom zđrava u Kragujcvcu. Dusan je ovdi zdravo. Lale je zarobtjen. Nada je sa djecom Micom; i Mikom u Kragujevcu, u velikoj je oskudaciji.j K. 141jj Radovanović Dhnitrije, Gasse Plainpalais 19.444. Ženeva. Molim vas zet Mito, do-< bite vezu sa mojim deverom Arsom Ga-<j vrovićem, vojnim marvenim ljekarom pri II. konj. puku, i javite mu da meni 1 djeci ako je u mogućnosti pošalje 200 Kr., jer sam u velikoj novčanoj oskudici. Jo§ nek me preko vas izvjesti da li može da mi primi tamo penziju, koja iznosi 128 din. mjesečno, invalida 40, svega 168 din., ako.; može neka odmah primi za 4 mjes. počev, od novembra 1915. pa zaključno sa fe. bruarom. Molim Vas ovo odrnah uradite I izvjestite me, pozdravlja vas Nadežda udova Ace Gavrovlća, majpra. Kragujevac, Olilićeva Nr. 12. . .. .. K 139