Београдске новине

Broj 173.

zasijedanje, na kojem će kako izglećla pastl važne odluke odnosno žtvljeg ućešća Portugalske u ratu.

(m i cktiici. Prodaja Iiljeba. Gradjanski povjerenlk pri opštini grada Beograda juče je potpisao ovu naredbu o slobodnoj prodaji hijeba u Beogradu: Na osnovu naredbe c. i k. vojnog vrhovnog zapovjedništva M. V. Nr. 29823 i čl. 97. tačka 7. zakona o opštinama R i j t š a v a m: 1. Da ciiena pšeničnom hljebu počev od 9. t. m. bude: a) od nesijanog pšeničnog brašna 68 he-, lera po kilogramu, a da se hljeb prodaje u u težini od 1600 grama po cijeni 1 krune l 8 helera; b) od sijanog pšeničnog brašua 92 helera po kilogramu, a da se prcdaje hljeb u težini od 1600 grama po cijeni 1 krunu i 48 lielera. 2. Da hljebari imaju prodavati hljeb isključivo na podiozi kuponskih karata za brašno i hljeb i to: a) za odrasle osobe po 400 grama hljeba; dnevno; b) za djecu do 6 god. po 200 grama hljeba dnevno. 3. Hljebari će moći kupovati brašno isključivo od opštine grada Beograda po slijedećoj cijeni: a) nesijano pšenično brašno 70 helera kilogram; b) sijano pšenično brašno 1 krunu kilogram. 4. Za sve kupljene količine brašna hljebari će biti dužnl predavati odgovarajuću količinu hljebnih kupona,' računajući da je 400 grama hljeba ravno 300 grama brašna. 6. Miješanje i prodaja lepinja zabranjuje se. 6. U hotelima, gostionicama i ostalira radnjama sa kuvanim i pečenim jelima, obrok hljeba je 200 grama i ne smije se naplaćivati više od 20 helera za obrok hljeba od sijanog pšeničnog brašna, i 14 helera za obrok hljeba od nesijanog pšeničnog brašna. 7. Za pečenje domaćeg hljeba hljebari će naplačivati: do 3 kgr. 20 helera, a do 6 kgr. 40 helera. Prekršioci ovog riješenja biće kažnjeni novčano do 600 kruna i oduzitnanjem koncesije za rad. Jovan Cvetković. Prije kratkog vremena preminuo je u Paraćinu Jovan Cvetković, najstariji brat zakupaca „Kolarca” Braće Cvetkovića. Prije evakuisanja Cvetković je ostao u bolnici u Paraćinu, Iz koje više nije ni izašao. Bio je dobar čovjek i njegovu smrt oplakuju mnogobrojni njegovi prijatelji. Prilog za nevoljne. Tvrtka Mesarovlć i Pavlovtć predala je središnom odboru za pomoć 100 kruna s tim, da se ta svota podijeli sirotinji beogradskoj za pokoj duše osnivača tvrtke Mihajla Pavlovića. Zavod d-ra Farklća. U ovome se zavodu uspješno liječe: neurastenija, hipohondrija, tabes, parallza, neuralgija, a naročito tšijas i lumbago, dalje reumatizam u mišičima ili zglavcima, te kostobolja, malokrvnost, katari pluća I maramlce kao 1 svi ostali katari. Zavod se nalazi preko puta maiog Kalemegdana, Knez Mihajlov vijenac 23. Ordindcija od 7—9 č. prlje podne, a od 3—5 po podne. Svima ee zainteresovanima najtoplije preporučuje ovaj zavođ. Nestala djevojčlca. Desetogodišnja Mileva, kćl Dare Jovčić sa stanom u Kosmajskoj ullci, odvezla se elektrlčnim tramvajem 3. o. m. u podne za Topčider, gdje treba školu da pohadja, i od tada nlti je biia u školi, niti se vratila doma. Djevojčica je blijeda, Ima crnu kosu 1 velike smedje oči. Imala je na sebi sagasitocrvenu odjeću, crnu pregaču, kratke čarape I drvenu obuču. Cijelishodne prijave o nestaloj djevojčlci neka se upute c. i k. poliđjskom zapovjeđništvu u Beograd. Tajanstveno ubijstvo. Juče izjutra nadjen je u Dubljanskoj ullci br. 98, lješ jedne postarije žene. PoHcijska komtsija utvrdila je na licu mjesta, da je žena ubijena njekim tupim predmetom, po svoj prilicl sjekirom. Policija je preduzela istragu po tom tajanstvenom ubijstvu. Traganje za učlnlocem toga zločina otežano je time, što je te noćl padala jaka kiša i uništila trag, koji su trebali da nadju i gone policijskl psi, dobivenl od c. i k. policije. Od ulaska naših trupa u Beograd 1 podizanja policijskog zapovjeduištva ovo je prvi slučaj ubijstva u Beagradu. Umobolna seljanka. Beogradskoj gradjanskoj bolnlcl za umobolne predata je prije njckoliko dana jedna umobolna seljanka od svojih dvadeset godina, za koju se dosad još nije moglo utvrdlti, ko je i odakle je. Ona veli da Joj je ime Smiljka Vlajković, a da je rodjena i udata u Velikoj Moštanlci, ili Resnikn ili Rušnju. Bliža obavještenja za utvrdjenje istovjetnostl rečene seljanke neka te upute c. I k. policijskom zapovjedništvu. Nesavestan kasapin. Gjordje Gjinovlč, kasapin na Cvjetnom Trgu kažnjen je od strane odbora grada Beograda sa 50 kruna kazne zbog falsifikovanja masti. Ovu kaznu odobrio je i građjanski povjerenik pri odboru grada Beograda.

6. atitrttsfa 1916. Beograrfske Novfne Nerfjlfa Sfrana 3.

Restauraclja „Rajić“. Na Velikom Trgu otvorena je prije njekoliko dana nova restauracija i kafana „R a j i ć“. Ista je snabdjevena nsjboljim pićera, i uvijek najboljim pivom. U jutru i u veče uvijek raznili srpskih dđikatesa, ćevspčića, ražnjića i bubrežnjaka. Kažnjen mljekar. Aksentije G o 1 u b o v i ć, ovdašnji mljekar kažnjen je od strane odbora grada Beograda zbog krijumčarenja mlijeka sa 99 kruna na ime desetogube trošarine. Ovu kaznu odobrio je i grsdjanski povjerenik pri odboru grđda Beograda. Objava. Uprava vodovoda L kanalizacije u Beogradu traži kanalizacionog inžin j e r a, koji se razumije i u betonske konstrukcije; stupiti može o d m a h. Pismene ponude, u kojima je označena plata, koju bi knndlđat zahtijevao, a uz priložene svjedodžbe, imaju se predati najdalje do 25. augusta 1916. kod c. i k. gradjevinskog odjeljenja vojne glavne gubernije. Upravnik vojnog gradjev. odjeljenja. Mno prtvrcflg. Skupe demonMje. Engleski je ministar predsjednik Asquith našao za shodno, da se opet jednom izjasni o pariskoj privrednoj konicreuciji sila sporazuma. Mora se priznati, da mu se ovom prilikom ne može prebaciti neiskrenost. AJi prije upravo smiješna naivnost. Naime ministar predsjednik je rekao, da je cilj tih savjetovanja u glavnom bio u tome, dasencprijateljupokaže da saveznici vođe hat, kako na vojničkom, tako i na privrednom polju, u punoj saglasnosti, i da se pripremaju na doba, koje će nastati poslije zakljtičenja mira... A i o suštini tih priprema izrazio se g. Asquith. Naime, potpuno zavisi od pojedinih saveznika, na koji će način shvatiti primjenjivanje parfskih riješenja u praktičuom životu. G. Asquith govorio je i o njekim drugim stvarima, naime o tome, kako se Srbija, Belgijai okupirani krajevi Francuske i Poljske poslije rata imaju odštetiti, što čini conditio sine quo non zaključenje mira, tld. kao što smo već javili u našern jučeraujem broju. Ali više no što je rekao u dvjetna rečenicama što ih navedosnro u početku ovoga napisa nije u opšte mogao ieći, sve ostalo je izlišno. U tim đvjema rečenicama engleski ministar predsjednik sa divnotn iskfenošću karakteriše s jedne straiie ci 1 j konferencije, a s druge strane uuutarnja vrijednost donijetih ođluka. Tu vrijednost karakteriše činjenica, da je svakoj pojedinoj saveznoj državi ostavljeno na volju na koji će način praktično izvesti konferencijina riješenja, drugim riječima svaki saveznik ima pravo, da ih izvodi samo u koliko smatra da odgovaraju njegoviin interfsima. No pošto su ta riiešenja korisna samo za Englesku, dok ih u Erancuskoj presreću nepovjerenjem, a u Rusiji čak i otvorenim protivljenjem, to višc ne r.iože biti sumnje o njihovoj stvarnoj vrijcdnosti. Čovjek bl zbilja bio u neprilici, kad bi trebao da odgovori na pitanje, kakav je cllj u opšte Smala paritska konfereucijaj kada se ona ograničila na riješenja, koja ne vezuju ugovorače, a koja su protivna intei'esima pojedinih učcsnika, uslijcd čega je isključeno, da će ih oni dragovoljno poprimiti. No Asquith nam je pomogao da I odgovorimo i na to pitanje, te svijet ne mora da lupa glavu o smjeroviina pariske konferencije. Naime pariska jc konfetencija trebala da pokaže n e p r i j a t e 1 j i m a kako je sporazum složan. No sloga, koju je jednako potrebno javno dokazivatl, liči na njeku sumnjivu ispravnost, koju dotlčni mora neptestano dokazivatl sudskim putem, koiiko da bi pred javuošću važio bar formalno kao pošten čovjek. A još više liči na brak, u kojemu je potrebno neprckidno posređovanje konzistorije, da bi se održalo medjusobno povjerenje supružnika. No sloga koja izaziva donošenje odluka, kod kojih za svc ugovoračc važi princip, da se ne moraju održati, liči na konvencionalni brak, koji se samo održava, da bi se izbjcgao škandal. Supružnici pojavljuju se zajeđno u društvu, da bl zapušHi usta „dobrim prljateljima**, i da bi ih ljutili. U stvari supružnici su jedan đrugome odvfatni, ali se pred javnožću prikazuju kao njsžui supruzi, ma da pri tome svaki ide svojim putem. Ovo je neophođno potrcbno i najviše Ijuti najbolje prijatelje, ali se ne smijc priznati koliko to samo prigorevatije Iziskuje, da ne bi stvar Ispala smiješna. No g. Asqulth je priznao, da pariska konferencija nije ništa đrugo do dcmonstriacija na račun središnjih vlasti, te ne treba da ga čudi, ako te ođluke kod središ ljih vlasti neće izazvati srdžbu već — zluradost. Naime sr’eđišnje vlasti mogu zlurađo proračunati, koliko jc do sad koštalo čudnl dvostruki supružanski par četvornog sporazuma prividno pokazivanje dobrih bračnih odnosa pred medjunarodnim svijetom. Ti troškovi su toliki, da će skoro progutati cio miraz, što su ih pojedini supružnici donijeli u ovaj nesretni politički brak. Engleski ratni troškovi popeli su sc prema izvještaju engleskog državnog tajnika na šest milijuna funtl dnevno, što je ravno 144 mllljuna Tcritna, a pokazuju tendcnciju daijega penjanja. Još jedna ratua godina koštala bl dakle Englesku preko 60 miliJardi kruna, dok su minule dvlje godine

koštale najmanje 75 milijardi, a to su 35 na sto cjelokupnog engleskog narodnog Imetka. Leteći engleski dug pokriven blagajničkim bonovima kratkoga roka, iznosi blizu 1300 milijuna funtl, i naglo đalje raste. Njihovo stalno penjanje izazvalo je penjanje bankarske interesne stope, i vjerojatno, da će i dalje pokazivati tu ienđenciju, naročito ako Amerika povuče svoja potraživanja u Engleskoj. A finansijski položaj Francuske dovoljno karakteiišc člnjenica, đa je ova država pri poslijednjim pregovorima za zajam u Arnerici za jeđan kredit od sto milijuna dolara moraia da depomije neutralne vrijednosne artije-n iznosu od 125 milijuna doiara. Prema tome Francuska i Engieska su već blizu iscrpljenja. Italija pak i Rtisija zavise od svojih saveznika. Ono ovih stt dana sa uobičajenom reklamom objavili, da su Francuska i Engleska ostvarili Rusiji kredit od šest milijar'đi rubalja; ali u stvari ovdie je u pitanju samo produžcnje roka izvjesnim plaćanjima u visini od šest milijarđi, lcojima je već došao rok, tako da ruska državna blagaina od toga „novoga zajma'* neće viditi ni jedne rublje, tako da ruska oskudica u novcu neće biti ni pajtnanje ublažena. A što se Italije tičc, ona bi najbolje učinila da ćuti. Ona je stupiia u ovaj riit kao najamnik, a sada uvidi, da su ju prevariii za obećanu nagradu. Mpra se dakle reći, đa ova demonstrirana sloga skupo košta sile sporazuma. No što skuplja bude ta sloga, to će se većma pokušati da se „dokaže neprijatelju", da su saveznici bar složni u donošenju odluka, čije praktično izvodjenje prema Asquithovim rijeČima potptmo zavisi ođ shvatanja pojedinih ugovorača. Potrošnja krc-rtipVa tt Xustriji. K. B .Beč, 5. augusta. Današnja ,,W i' e n e r Z e i t u n g“ objavljuje naredbu ministra unutarnjih djela, koja u sporažumu sa ostalim ministrima uredjuje pltanjc prometa i potrošnje krompira u grodini 1916., , Bečka'burza. K. fe. Beč, 5. augusta. Čvrsta tendencija jučeranje lnirze prenijeia se, u vezi sa povoljnim berlinskim tržišnim izvještajima i optimističkim shvatanjem političkog i vojničkog položaja, i na današnji promet. No inače su poslovi bi!i od manjefra obinia. Posao se pokazao življi samo na rudarskora tržištn. Pt>red*irudarskih^ hartiia popele su se i oružne, spiritusne, petrolejske i piovidb^ie^jjonice. Rentno je tržište ostalo nepromiienjeno. Zapijena berbe šljiva. Naredbom c. i k. vojne generalne gubernije pravo iskorišćavanja berbe šljiva, i to kako ranih tako i poznlh, izvozom u sirovoiii stanju iz c. i k. zaposjednutog pođručja, zadržava se za središte iskoriščavanja žetve c. i k. vojne generalnc gubcrnije. Izvoz mogu privatni zainteresovani vršiti ili srestvom samog središta iskorišćavanja žetve ill putem dozvole^ikojiina od središta iskorišćavanja žetva u< tu fcllj izda odobrenje. Od zaplijene izuzitnaju se one količine, koje se u zasebnim pošiljkama od najviše 100 kg. izvoze. Oni koji traže dozvolu za izvoz sirovih šljiva imaju svoje molbc, sa navodom vrstve, kollčine, stanice predaje i prijema, kao i ciji upotrijebe, da pođnesu središtu iskorišćavanja žetve. Za davanje dozvole središte iskorišćavanja žetve naplaćivaće, sa obzirom na ciij upotrijebe i drugih okolnosti, pristojbu od K 2 do 6 za svaku mctarsku centu. Ko se o ovu naredbu ogriješi kazniće se novčano do 2000 kruna, a ako se ova svola ne može naplatiti, zatvorom. Produžen ruski mjenični moratorlj. „Frankfurtcd Zeitung“ javlja Iz Petrograda: Mjenični moratorij u ruskim pograničnim kotarevima, produžen je na ueizvjesno vrijeme. Vrlo dobra žćtva u Njemačkoj. U „Berliner Tageblattu“ pretresa Jedan strukovnjak o izgledima ovogodišnje žetve u Njemačkoj. Njegovo tumačenje odgovara mišljenju i očekivanju gošpodarskih updavnih mjesth, po kojem se može očekivati barem u prosjeku vrlo dobro srednja žetva, a pri tom će prihodi žetve u mnogim dijclovinia Njemačke vrlo dodro ispasti. Ako se žetva spdemi, biće osjegurana cjelokupna prchrana puka. Ako se budc štedljivo gospodarilo, onda se ne treba bojati, da će Njemačka trpjeti u ičeinu zaista kakvu nevolju. Ogropmi dobitcl aaKjričkog čellčnog trusta. Prema iskazu američkog čeličnog trusta za drugu četvrt 1916. iznosili su prihodi za ovu četvrt 81,126.000 dolara prema 60,713.624 dolara u prvoj četvrti 1915. 120,457.596 dolara u istoj četvrti g. 1914. Čist dobitak iznosi, nakon svih odbitaka 71,380.000 dolara. prema 51,213.559 dolara u prvom kvartalu, 20,311.584 dolara u drtigoj četvrti 1915. 13,297.628 u drugoj četvrtl 1914. god. r t « Nove bugarske banknots. Kako iz Sofije pišu, izgleđaju nove bugarske bahknote po 20 zlatnih leva, koje je nedavno stavila u cirkulaciju bugarska narodna banka, ovako: Prednja strana prikazuje Kfavure na zelenom poIju, s ornamentimaj u sred kojili sc nalazl štampan ovaj tekst, koji pokazuje određjenje banknote: „Bugarska narodna banka plaća donosiocima ove banknote

dvadeset leva u zlatu. Ravntadj: Hri Cakalov, blagajnik M. Venkov. Preko tog teksta nalazi se državni grb i s obje stfcane teksta serija i broj banknote. U četiri ugla banknote vidi se jasnije štampan broj 20. Stražnja strana banknote imade isto tako ornamentiku zclene boje, -ali na rtižičastom polju, a u sredini štampan je s obje strane broj 20, s napisoin: dvadeset ćirilskim slovima. Pod tim nalazi se kaznena sankcija radi imitiranja ove vrjednote. Ovaj tekst s brojkc 20 (na obje strane banknote) opkoljene su lijepim zeIenim ortiamentima.

Podpc-xaže profca/u, tblaiujs kisclinu.^^Ž fMAITOKLlEK (GIESSHUBLER) \ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA/ Hearick Mm i i BrE i Kariovevari (Karisbađ). Za trupe, zavode, mcnaže i za prlpadaoce c. i kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. 1 kr. vojnog-General-Oouvernementa, Belgrad, Garde kasarna. — —BW — —ĐCC CS Sutfgoja o nertaliBO. 1528— 26154. Saopštava se gospodji Nasti Kostić, čačak, Obihćeva ui. 14. da je njen muž zdrav. 1529— 26162. Moli sc g. Lažaf Mi1 e n k o v i e, trgovac, Paračin, da se javi prelco Ženevskog crvenog krsta. 1530— 27617. Saopštava se gospodji S t a n i c i S t o š ić, Niš, da su Paulina, Angelina i Vladiinir zdravi i mole za izvještaj o cijeloj porođici. 1531— 27392. Izvještava se gospodja Sofija Stojiljković, Leskovac, ripoteka „Spasitelj", da jc njen brat zdrav. 1531— 27393. G. Živko Stojiljk o v i ć, fabrikant, Niš, izvještava se, da je Dušan Djorić zdrav. 1532— 27355. G. B o ž i d a r A n d j c 1k o v i ć, Negotin, izvještava se, da se Ilija nalazi zdrav u Karlovu, Bugarska. 1533— 27310. G. A d a m J o v a n o v i ć trgovac, Negotin, izvještava se, da su Aca Stanojević i Milortid zdravi. 1534— 27359. G. Dr. Vojislav B akić, profesor univer. u penziji, Bitoljska ulica 24, Beograd, izvještava se, da su Dobrti, Sava, Giorgje, kao i svi drugi zđravi. 1535— 27337. G. Todor K a m e n ović, Beogard, Aleksandrova ul. 100, izvještava se, da je Bora zđrav i novac potrebuje. aje brzeffiuae uljsi?!. Izvještaj njemačkog voinog vođstva. K. B. Berlin, 5. augusta. Zapadno bojišfe: Kako se doznaje naknadno, jučeranji su se bojevi na S e m.m i odigrali na muogo širem frontu i protiv vrlo velikih engleskih vojnih snaga. Oni su potrajali preko dana, pa još kasnije na odsjeku sjeverno od O v i 11 e r s a sve do Šume Fourreaux. Englezi su sa velikim gubicima odbijeni na njekim mjestima u borbi na bajonet. Kod Poz i e r e s a traju još i danas bojevi. Južno je od Maurepasa odbijen poslije podne jeđan francuski napad. U području Aisne preduzeo je neprijatelj mnoga izvidnička preduzeća, ali bez ikakovog uspjeha. Kod naši!? protunapada na desnoj obali M a a s e zarobili smo neprijateljske vojnike, koji pripadaju četiri raznim divizijama. U okolici utvrdjenja T h i a u m o n t razvijaju se ponovni ogorčeni bojevi. U području S o m m e svaljene su n vazdušnoj borbi dvije neprijateljske letilicc. Istočno bojište: Front maršalapi. Hindenb urga: Osujećeni su pckušaji Rusa da predju preko D v i n e kod D w e t e n a. Broj kod RudkeMisynske zarobljenih Rusa povisio se na 561 čovjek. Na Seretu, sjevero-zapađno od Z a 1 o s z e odbijeni su ruski napadi. Ruski odjeli koji su kod R a t y s z e prešli preko Sereta morali su opet pred našim napadom uzmaći preko rijeke. Front podmaršala nadvojvode Karla: U uspješnim borbama u Karpatima zarobljeno je do sada 326 ruskih vojnika. Dva su topa zapljenjena. Balkansko bojište: Nema osobitih dogadjaja. Vrlfevno vojno vođjtvo. Njenački op's položaja na bojištlina. (Naročiti brzojav ..Beocradskih Novina".) Berlin, 5. augusta. Prema posljednjem zvaničnom izvještaju se vidi, da su se borbe na zapadnom bojištu djelomično premjestile, pa se sada opet glavna borba vodi oko V e r d u n a. Poslije dugog i žestokog otpora, kojeg sn dal! Nijemcl udruženim francusko-engleskim četama na S o m m i, pošlo je za rukom Francuzima kod Verduna, da izvojuju njeke uspjehe. Njima je uspjelo, da nakon velike topničke pripreme prodru jurišem u prednje utvrdjenje T h i*

aumont i selo F1 e u r y. Da se tu radi samo o prolaznom uspjehu, najboija su garancija junačka djela naših hrabrih čcta na ovom bojištu. Nema sumnje, da će ovaj časoviti uspjeh neprijatelja, koji je pojmljiv obzirom na velike borbe posijednjega vremena, naskoro biti i opct ispravljen. Na ostalim dijelovima fronta, kako je rečeno nijesu Francuzi ni Englezi mogli postići nikakove uspjehe, makar su se mnogo trudili. Na S o m m i je na mnogim mjestima vladao jaki topnički boj, napađi su ali svi odbijeni ili sti potpuno izostali. Isto nije ni Rtisima na istočnom frontti nigđje pošlo za rukom, da izvojujtt kakav uspjeh, nego su dapače morali pred našom topničkom vatrom isprazniti u okolici Naroczkih jezera njekoliko svojth rovova. Prestale su navale južno cd Pinska. Pusi ovđje podržavaju samo topničku vatru. Veliki su se bojevi vodili na S t o c h o d u, gdje su jučer odbijeni svi nanadi Rusa. Posliie pođne sti Rusi doduše provaldi u Rudku, ali su opet izbačeni. Daljili promjena nema.

K8R^WaSICIJ£. Diniitriju RKdovanoviću, — Ženeva. Dragi zet Mito! Lepa te je pitala, a i )a te najiepSe rcolim, raspltaj se za inoga sina Pctra MUUevića, poiicijskog pisara načelstva prijepotjskog, pa me molim te izvjestl odmah prcko „Beograd. Novina'. .i na adresu: Miiici Ravničanki, apolekarici. — Račka. Mnogo ti blafoiariroo i svi tc pozdrsvijamo. Tvoja teika Žlvana Milićevićka. 10.PI.TS Aci DinićH, Hotel Tcrmlnus, Gcnf. Velika hvaia na dosadažnjem izvjeSćti. Sa privatne strane doznao sam, da je konjička muzika, u kojoj su moji sinovi, Predrag i Nenad, u Afrlel u mjestu Bizerti. Molim te pokorno piši u Bizertu I raspitaj se za mojesinove. Pored tebe molim sve Valjevce, ako šta znaju 0 mojim sinovima, da me preko ovog lista izvjeste. Mi smo kod kuće svi zdravo i dobro, a tako isio i tvcja Dara 1 Nataša i svt tvoji. S pozdravom i blagodarnošću ostajem. Borko Gračanin, muzikantjz Valjeva. A. 21 .<-8 G. Vladislavu Pavloviću, stud. prava, Geneve. Dobili strto tvoje pisnto, hvala it mnogo. Pošto na drugi način nije mogttće da ti pišemo, to te ovim putem tnolimo, da se raspitaš o našima i da nas izvjestiš na ovaj način ili pismom„ ita šta ćemo ti biti vrlo zahvalni. Mnogo te pozdravlja' porodica Raikević, Vrnjci. 10251 -8 RiSTI PURIČU, Zcneva. — Mnogo ti bi-jgođarim irada me o Spasoju ponova izvjesa". AVolim te i u bucluće mc izvještavaj o\im putem. Spasoju piši da su- njegovi u selu zctravo, kao i ja sa djccoin i ostalim. Siikit sam ii poslala, s toga ga mnogo pozdravi ništa neine brine. Mnogo pozrirava od tvojih kao i oJ mene. Danica Spasoje vić, Valjcvo. 1025."—J G. MISI TRIFUNOVICU, geneva. — Molini da me izvjestite za moga brata Savka Labića i Aćima Novakovića iz Kosto/cvića, Atitra i Biagoja Novakovića iz Jeiovika. Zapiaii Aleksu Novakovića. S jxjzciravom, Svetozar Babić. Kostojevići. Ki-—8 G. JOVANU JOVICICU 2eneva. — Zahvaijujem vam na izvještaju za moga muža Vlaciu Savića, gvodžj. iz Užica. Molun vas, dostavite mu da smo mi u Užicu svi zđravo i neka nas izvjesti šta je sa zetom Radom, bracom Milutinoin i zet Miiiaiiorn, zašto ćemo vam ostati vjcoto zahvatui. Andja Vlad. Savića. Užice. Kj.—8 SVETOZARU BUJOSEVICU, Zmich. Molim vas, izvjcstile Veiibora Trebinjca, Osterreich-Ungani, Eeidpost No. 131. Haporanda. Schvzeden: da smo dobiii njegoce dvije karte 1 đa ništa ne znanio o baba Milcvi. ■ Prcduzeli 8mo da saznamo ma šta o njoj. Mi smo svi zdravo; da nain javi šta je sa ujakorn Jerotijem i Branisiavom. Pozdrav od sviju. Njegova Bosa Kocićeva, Kosovska ui. br. 25, Kragujevac. A. 269—8 SRPSKĐM CRVENOM KRSTU Zeneva. — Učtivo motim Crveni Krst, da me izvjesti za moga muža Ratka Jovanovića, obveznika 4. četc, 2. bataijona, 15. puka, timočke divizjje, III. poziva, da li je živ l zdrav? Familija mu je kod kuće živa i zdrava. Zena Rosa R. Jovanović, Trešnjevica — Jagodina. A. 262—8 SRPSKOM CRVENOM KRSTU Ženeva. — Najučtivije molim Crvent Krst, đa me izvjesti za moga sina Živana Aranđjelovića iz Trešnjevice, obveznika teiefonskog ođjeljenja, XV. puka, tiinoč. divizije, da li je u Životu ili ne. Famiiija mu Je sva živa i zdrava. Unaprijed blagodarim Ćrvenom Krstu, i sa veiikom zabvalnošču ostajem, otac Miian Miladinović. Trešnjevica br. 32. A. 262—8 SRPSKOM CRVENOM KRSTU ženeva. — Učtivo moliin Crveui Krst, da ako je mo»uće izvjesti me za moga sma Atiiaiia M. Jovanovića, obveznika tciefouskog odjeijenja, XV. puka, timočke divizije, da li je u životu. Famiiija mu je sva živa i ždrava i kući je. Ostajem sa vciikom biagodarnošćti, otac Miloš Jovanović. Trešnjcrica. A. 262-6

Hllt. II. M - Cctak

G. AfLADENU PROTICU, Žencva. — Kao i ranije što smo ti javiii, mi živimo u Guči zajedno 1 svi sino zdravo. Još 9. tebruara umrla nain je sestra Kosa. Novac što si nam poslao još nismo primili. Raspitaj se za Nastasa Stančića iz Guče. Moiila i gospodja Emilija da joj iaviš i za g. Mitoša PSapovića jer bi ona želcla da se i on javi kao i ti. Pozdrav od sviju. Stanojla. R, 160 ZORICHER BUREAU FOR AUFSUCHUNG, VERMISSTER. Ziirich. — Pročitala sam vaš oglas pod Br. 1454-27250 i mnogo vara bkigodarim. Moliin izvjestite moga muža Dobrivoja Cukavca, da sam primiia 56 knuia, po mogućstvu neka mi pošafje vcću sumu novaca, i neka češćc javlja o sebi. Ja, đjete i otac zdravo smo, ncka nc brine. Izvjcsute ga da sada stanujem u ulici Kajzer-Jozct br. 3. Zahvalna Mica D. Cukavac, Cačak. R. 159 MOLIM prijatelje i poznanike moga muža Radenka Ajd«cića, Jrgorca iz Cačka, podnarednika I. poljske bokiice žumadijske divizije, II. poziva. da me izvieste o njemu Je li zdravo. Blagodama Jeiena I?. Ajđačića iz Caćka. R. 161 G. MILANU ANDJELKOVICU Lozana. Najučlivije vas ■toiim, da stupite u vezu sa mojiin bratoin AšiiajMm Dorooiićem, okružniin nacelnikoin iz Tetova, a koji sc naiazi u Solunu, i da mu dostavite sieđeće: Ja i Nata smo zđravo. Novac u vrednosti 400 kruna primljen marta mjeseca, i 'moiimo da pošaljc još novaca ođmah, jer smo u velikoj novčanoj oskudicL Zorka DomoiJćeva, Caćak. R. 162