Београдске новине

Strana 2.

9. augusta 1916.

Beogradske Novlne

Srijeđa

Broj 176.

Na desnoj oball rijeke M a a s e navalili su Nijemct poslije velike topničke pripreme na utvrdjenje T li i a u m o n t. Neprijatelj je snzdržan našom pregradnom vatdom I bačen natrag u svojc rovove. U šumici Vaux i Chapitre zapoćeo je jučer oko sedam i po sati neprijateljski napad, koji je bio naviješten jakom topničkom vatrom. Ovaj je napad suzdržan vatrom naših mašinskih puŠaka. Na ostalini frontovima prošla je noć mirno. , , , Vazdušna borba: Jučer ]e na S o m rn i došlo do mnogobrojnilr borbi u vazduhu, pa su kod Roiglise, Oniecourta i Neclesa srušene tri nerpijateljske letilice, koje su palc u njemačke položaje. U noći na 7. augusta izbacili su francuski letači 20 granata na stanicu M e t z, 30 na stanicu Lesablons, 25 na, stanicu l h io n v i 11 e i tvornicu u R o m b a c h u, a 12 bombi na logorfšta u E t a i n u. Engieski izvještaj. K. B. London, 7. augusta. General Haig javlja zvanično: Položaj je u cijelosti ne p r omijenjen. Odbijeni su ncprijateljski protunapadi kod P o s i e r e s a i St. V a asta. Zadržali smo potpuno u svojim rukama naše položaje. Francuskl izvještaj. K. B. Paris, 7. augusta. 11 sati u veče: Sjeverno od Somme naše su čete juče kasno poslije podne sjajnim napadom zauzele red njemačkih rovova' izmedju Hemske šumice i rijeke, istočno od majura Monacu. U našoj ruci ostadoše 120 zarobljenika i 10 mašinskih pušaka. Južno od Somme naše je topništvo veoma živo djelovalo i upravilo je svoju razornu vatru naročito na neprijateljske baterije u oblasti L i h o n s a. Na desnoj obali rijeke Maase napredovali smo u toku jednog pojedinačnog preduzeća južno od utvrdjenja T h i a u m o n t. Zapljenili smo pet mašinskih pušaka. U osvojeuim dijelovima rovova nadjosmo mnogobrojne lješeve. Poslije živahne borbe zauzesmo nekoliko kuća u zapadnom dijelu sela F1 e u r y. Engleski izvještaj. K. B. London, 7. augusta. General Haig javlja zvanično: Sjeverno i sjevero-istočno od Posieresa neprijatelj je poslije predliodne žestoke topničke pripreme odlučno krenuo na napad protivu naših redova. Pošlo mu je za rukom da na nekoliko mjesta prodre u naše rovove, ali smo ga opet izbacili uz žestoke njegove gubitke. Poslije toga odbijena su još dva žestoka njegova napađa, jedan u devet prije podne, a drugi u četiri poslije podne; tom je prilikom protivnik izgubio veći broj zarobljenika. Naši boinbaši uspješno su djelovali. • Engleski gubici. K. B. London, 8. augusta. Posljednja lista gubitaka objavljnje lrnena od 292 časnika i 5800 vojnika.

italijs 1 Hjcmiička. Talljansko-njemački trgovinski odnosl. K. B. Berlin; 8. augusta. „Preussischer Staatsanzeiger'* objavljujc naredbu ministra financija o njemačko-talijanskom trgovinskom, carinskom i brodarskom ugovoru, u kojoj se veli, da ovaj ugovor sa talijanskom vladom v i š e n e p o s t o j i, pa će prema tomu i s njemačke strane vrijediti autonomna tarifa za talijanske produkte.

Rat na moru i pod morem. Englezi ne puštaju strance na svoje obale. K. B. Hamburg, 8. augusta. Norveški putnici javljaju, da su engleske pomorske vlasti zabranile norveškim parobrodima da plove uz englesku

vojsci bila su povjerena sve slavnim i oprobanim vojskovodjama, tu su naime bili: maršali: gfof Herster, princ Aleksandar Wfirttemberški i grof Jovan Palffy; feldcajgmajstori: grof Maksimiliau Stahr'embei'ški, grof R e g a I, grof H a r r a c ii i princ Braunscliiveig-Bevei'nski, te generali konjice: grof Klauđije Florimund Mercy, grofovi N a d a s d y, Montecuccoli, Martigny i barun Ebergćnyi. I kao niži komandantiikomandanti pukova stajali su glavnokomandujućem, princu Evgeniju, na raspoložcnju bezbroj generala i viših oficira, koji su se bili pročuli več ranijih ratova, i čija su imcna ispunjavala l’Utnc izvještaje onoga vremena. Oni su svi gorili od želje, da pod komandom proslavljenoga princa Evgenija zadobiju još novih lovorika. Sam c a r K a r 1 o VI., shvatajuči značaj ove nove vojne, namjeravao je prvobituo da posjeti princa i njegovu armiju, „đa bi jednom“, kao što se veli u carevom pismu princu, ,,pod takvim majstorom svogazauataiz bliže upoznao vještinu rata, te da u takvinr časovima boravim pofed njega". Samo državni razlozi, a inožda i razlozi glatkoga izvršivanja sviju operacija, rukovodili su princa E v g c n i j a da skloni cara da o d u s t a n e od te svoje namjeravane posjete. Pošto su izvršcne sve pHprerae, te sve čete iskupljene kod Pančeva, izvršen je u zoru 15. juna prclaz. U nsjvećoj tišini ukrcaše se. u brodove čele, koje prve trebahu da se prebace na

obalu. Ova je mjera pfeduzeta, da stranci ne vide posljedlce posljednjeg vazdušnog napada Nijemaca na englesku istočnu obalu. Potopljen engleski minski brod. K. B. London, 8. augusta. Engleski admiralitet javlja, da je pomoćni minski brod „C1 a c t o n“ na 3. augusta u istočnom dijelu Sredozemnoga mora torpediran, pa je i potonuo. Utopila su se dva inžinira. i časnika, jedan ložac i jedan mornab, dok su jedan podčasnik i četiri mornara iako ranjena. Potopijen parobrod WiIson-linlje. K. B. Kopenhagen, 8. augusta. „National Tidende" javljaju iz Christijanie, da su u posljednje vrijeme izbacili valovi na zapadnoj obali Norveške pafobrođ ,,A r o“ od Wilson-linije. Ovaj je parobrod sigurno torpedovan od jednog ratnog broda. Postoji slaba nada, da se iko spasio od posade. Žrtve podmornice. K. B. London, 8. augusta. Potopljen je norveški parobrod ,,N aranda“; kako se čuje, bio je iste sudbe i britanski parobrod ,,E p i r a 1“.

Aus'iro-Ugarska. Represaiije protiv neprijateljskih mjera. K. B. Beč, 8. augusta. Zvanični list ,,Wiener Zeitung" objavljuje naredbu zajedničkog ministarstva, prema kojoj se niože ministarskim naredjenjem staviti pod prisilnu upravu vršenje prava naknade pre ■ zeća ili pođružnice prednzeća, kojima se upravlja i vrši nađzor iz neprijateljskog inostranstva, ili čiji kapital pripada podanicima stranili država, ma gdje oni živili. Ministarskom naredbom može se u svako doba narcditi ukidanje ili prodaja preduzeća koje je stavljeno pod prisilnu upravu. Naredba ova važi i za irpovinu i prava imovine. Taiijanski napad na Rljeku. Odlikovanje Banfielda. K. B. Rijeka, 8. augusia. Gradsko je vijeće zaključilo, da hrabrom linijskom pomor’skom poručniku B a n f i e 1 d u izreče svoju blagodarnost za uspješnu obranu Rijeke od taiijanskog vazdušnog napada, pa će hrabrom pomorskom časniku biti podarena zlatua spornen piaketa. Austrc-rumunjski trgovinski odnosi, K. B. Bukarešt, 8. augusta. Prema saopštenju austrijskog ureda za promet robe odr'edio je rumunjski ministar trgovine, da se u Bcč izašalju posebni izaslanici koji će provesti sporazum o zamjeni robe. a ujedno u Beču zastupati rumunjsku središnju komisiju za uvoz. Gvi će izaslanici izdavati i dozvole za uvoz u Rumunjsku, pošto će ptiie pregledati fakture. Čianovi ove komisije su Rađucan Popescu, koji je mnogo godina službovao na istokn kao ■ trgovinski ataše rumunjskog 'ministarstva trgovine i dr. T e o d o r e sc u, koji takodjer vcć dugo vremena pripada stožeru fumunjskog miuisinrstva trgovine. Upravnik ovog sređišnjeg uvoznog ureda poslovnicc u Beču biće dr. Popescu. BciKansKe uijesii. Novi fraucuski posianik u Bukareštu. K. B. Bukarešt, 8. augusta. Novoimenovani francuski poslanik grof S a i n t A u 1 a i r e primijen je danas od kralja u audijenciju. Istovremeuo pri-

suprotnu obalu. Prelaz šu štitiii austrijski ratni brodovi, postavljeni izmedjn dunavskih ostrva i Viuče, kojima je zapovjedao Komođor Schweiidermann ; samim preiazom upravljao je pomenuti FZM. M e r c y. Za to je vrijeme princ E v g e n i j e S av o j s k i, opkoljen svojom sjajnom svitom, stajao na dunavskoj obali i nadgledao jc izvršivanje svoga plana. Zapovjednici nalaziii su se kod svojih čcta, u čajicima i pontonskim ćamcima. Mrtvu tišinu, koja je na sve stranc vladala, pr'ekidao je samo monotoni šum vesala. Sada se i sam M e r c y penje na jednu Iađju, na kojoj se odmah istakne komaudantska zastava. Na suprotnoj se obali vidi neko kretanje. S vremena na vrijeme pljusne po koji turski topovski metak u vodu. M e r c y e v brod več je stigao na po D u n a v a. Tada se jednitn plotunom sa komandantovog broda da ugovoreni znak. Obale i brodovi prolamaju se topovskim plotunima, zastavc se svuda razvijaju, na sve se strane čuju trube i doboši. Iz hiljadu grla čuje se ubojni krik „Stambul" i „Aja Sofija“. Sve još jedirom gleda u natrag da vidi ljubljenog vodju, slavnog prlnca Evgenija Savojskoga. Taaa vrhovni sveštenik cijele yojske što stoji pored E v g e n i j a u molitvi podiže ono raspeće sa dijamantima, što ga car pri rastanku podari princu, a kojc je inače stalno visilo u prinčevom šatoru. Opet zagrmi kao bura i z hiljadu grla oduševljeni uzvik „Vivat Eugen!“ U tomc vrhuncu gduševljenja. sam FZM. Mercy

mljen Je u oproštajnoj audijencljl dosadanji francusld poslanik BlondeL Grčka I saveznic 1 . K. B. Paris, 8. augusta. „Petit Journal“ javlja: Atcnska štampa komentariše skori odlazak francuskog poslanika u Ateni na put. Neki se listovi pitaju, da li je ovdje po srijedi odsustvo ili baš opozivanje. Uporno kruži vijest, da će posianici Velike Britanije i Francuske u opšte konačno napustiti Atemi.

HBjnouOe firzojovns uijejti. Veliki požar šuuie u Itaiiji. K. B. Lugano, 8. augusta. Kod velikog požara šume, koji je izbio nedaleko Savonc u zalivu genovskom, prouzročena je silna velika šteta. Požar je ugušen istom pomoću od više 2000 vojnika. Strašan požar u Švedskoj. Švedska ostala bez kon o p 1 j a. K. B. Kopcnhagen, 8. augusta. ,,N a t i o n a 1 T i d e n d e“ javlja iz Stockliolrna da su tarno izgorjela sva tamošnja velika stovarišta lana, u kojima je biio oko 1100 tona robe u vrijeđnosti od nreko dva milijuna skandinavskih kruna. Ova sn stovarišta predstavljala svu zemaljsku rezervu u ianu za švedske tkaonice. Pošto, u prkos svim điploinatskim naporima, Rusija uporno odbiia da dopusti izvoz lana u Švedsku, Švedska je sada bukvalno ostaia bez lana.

OrBđ 1 OHoiiCit. Gdje se niože kupiti hijeb? v c Opština grada Beograda ovlastila je izvjestan broj pekara ( u svim krajevima grada Beograda, koii će peći liljeb za gradjanstvo i broj ovih ovlaštenih pekara u gradti Beogradu, koji će od opštine beogradske uzimati brašno i vaditi hljeb za ishrann stanovništva Beograda iznosi 28 i nalaze se u ovim ulicama sa ovinr firmama i to: 1. Dimitrije Naumović, Šumadijska 91. 2. Dimitrije Popović (| | ^jjjmrska 20. 3. Ilija Stojanović, /jjPriffthska 57.’ 4. Miloš Siljanović, ' Makenzijeva 44. 5. Marko Marković, I(r. Aleksandra 136. 6. Nikela Dragulj, Kr. Aleksaudra 104. 7. Dragutin Milutinović, Kr. Aleksand. 62. 8. Josii Burda, Kr. Miiana 101. 9. Jovan Stojaković, Njeguševa 24. 10. Blagoje Gjerašimov^ Ratarska 107. 11. Jordau Stefanović, Takovska 48. 12. Jovan Gušić, Kosovska 33. 13. Mirko Dragičević, Makeđonska 11. 14. Vladiinir Sofronijević, Dušanova 70. 15. Antonije Konstantn^Vjl^ Dušauova 42. 16. Dimče Simljanovi&vb iKnez Miietn, 48. 17. Janaćko Jankovič, 1 Car Uroš 59. 18. Mihajlo Belić, Vetiki Trg 6. 19. Maksim Lazarević, Knj. Ljubice 20. 20. Radomir Spasović, Kr. Milana 20. 21. Josif Figura, Pop Luka 5. 22. Ružica Danilović, Stara Crkvena 45. 23. Vlađimir Otaševič, Balkanska 27. 24. Kosta Maksimović, Hajd. V. Vijenac 3. 25. Djordje Lazarcvić, ! Sarajevska 81. 26. Toma Stefanović, Mil. Velikog 95. 27. Ljubomir Milanović, Bitoljska 57. 28. Mihajlo Djordiević, Čukarica. Pažuja domaćicama. Domaeice, koje mijese hljeb kod svoje kuee mogu iste peći i rm ovlašćenim opštinskim hijebarnicama uz naplatu propisane pristojte i to za pećenje do 3 kiia 20 helera, a do 6 kila 40 heiera. Svaki onštinski Jiljebar dužan je da primi donešeni hljebac na pečenje.

uzima jednom pioniru veslo iz rukc, te sam stane veslati. Mnogi generaii i viši časniei učine to isto. Još nekoliko tfenutaka, a prciaz preko Dunava — s j a j n o j e u s p i o. Preiaz je izvršen u mjesto sa 30, kao što je bilo namjeravano, sa 27 pješačkih bataljuiia i 24 grenadirskih četa, pošto starshemberški pješadijski puk još nije stigao iz E r d e 1 j a. Nekoliko zbuujenih i neurcdjenih gomi!a T u r a k a, što se bijahu pojavile na obali, cdstupiše u neredu još prije no što su se iskrcale prve čete. Gnenadiri prvi iskočiše na obaln; neprijatelja nigdjc ni od korova. Prelaz je izvršen bez ikakvog otpora, ,,u najboljem redu“, kao na vježbi. Transportni- se brođovi vratiše na drugu obalu, te je nastavljeno prebacivanje ostale pješadije. Prvo se ukrcaše maršali grof H e rs t c r i princ Wurttemberški sa gbenadirima, zatim iijevo krilo pod zapovjedništvbm FZM. R e g a 1 a, najzad konjica i nešto husara. Sa trećim transportbm, u kojemu je bilo seđam grenadirskih i bekoliko karabinjerskih četa tc 200 liusara, prešao je na tursku obalu sam princ E v g e n i j e, u pratnji svoga štaba, te visokorođnih gostiju i dobrovoljaca. Poslije podne je žurno otpočet rad na mostu, koji je izradjen ca 84 pontonskih čainaca. Dok su već prebačcnc čete provele noč na svojini zbijenira položajima kod Vi n č e, prešao je u toku 16. juna ostatak pješađije preko mosta, a za njome

Koji bl jiljebar naplatio više od propisane pristojbe ili bi hljebac prepekao •ili ga ostavio nedopečen biće kažnjen prema naredbi gradjanskog povjerenlka pri cpštini grada Beograda kaznom do 600 kruna i oduzećem koncesije za rad. Zatc se obraća pažnja domaćicanra i svom ostalom stanovništvu. da svaku m.urednost hljehara dostavljaju sa dokazima opštini grada Beograda. ( Pomoć za august. Odbor za odredjivanjc pomoći činovnicima, činovničkim ženanra i umirovljenicima izdaje još od početka ovog mjeseca priznanice za pomoć za mjesec august svima činovnicima, činovničkim ženania i umirovljenicima koji primaju ovu pomoć. Do danas se mogu primiti priznanice do broja 3200. Ođmah po prijenni priznanicc zapovjedništvo grada Beograda i isplaćuje odredjenu pomoć. Odlazak ,,Temesa“. Poslije sedmodnevnog bavljenja ,,Temes“ jc u ponedjeijak prije podne otišao iz savskog pristaništa, da bi ga u Budimpešti stručne ruke ponovo osposobile za r’atnu službu. Njegov put uz Dunav obećava, da će tako isto biti triumfalni put, kao što je bio njegov dolazak u Beograd. U Karlovcima, Petrovaradinu i Novom Sađu spremaju se već od neđjelju dana na ovamo, da ga svečano dočelcaju, da bi tirne dokazali, koliko ,,Temes“ i domaćem stanovništvu na srcu leži. U Petrovaradinu, gdje se on u utorak očekuje biće, kao i u Beogr’adu, biće ispaljen 21 topovski metak i položiće se vijenci petrovaradinskog i novo-sadskog garnizona pored vijenaca beogradskog i zemunskog garnizona. Za beogradsku sirotinju. G. Periša Stefanović, trg. ovđ., položio je 100 kruna za sirotinju beogradsku a za pokoj duše svoga prijatelja polc. Jezdimira Simića, b. trgovca. Kažn.ien falsifikator masti. Milutin Jovanović, kasapin na Velikom Trgu, kažnjen je sa 50 kruna kazne od strane odbora grada Beograda, zbog falsifikovanja i prodaje lažne i nečiste masti. Ovu kaznu odobrio je i građjanski povjerenik pri odboru grada Beograda. Izgubljeno. Gospodja Poleksija K u f a z izgubila je jučer prije podne na putu iz Glavaševe ulice do paliluiske pijace odluku car. i kr. okružnog zapovjedništva u Kruševcu, kojom joj se odredjuje mjesečna mirovina ođ 40 kruna. Moli se svatko, koji je našao ovaj napis, da ga preda kod redarstva, ili kod same viasnice u Glavaševoj ulici broj 6. % Objava. Uprava vodovoda i kanalizacije u Beogradu traži kanalizacionog inžinjera, koji se razumije i u betonske konstrukcije; stupiti niože odmah. Pismene ponude, u kojima je označena plata, koju bi kandidat zahtijevao, a uz priložene svjedodžbe, imaju se predati najdalje do 25. augusta 1916. kod c. i k. gradjevinskog odjeljenja vojne glavne gubernije. Upravnik vojnog gradjev. odjeljenja.

!Mna priursda. Uređjenje srpske vaiute. U mirno doba je opticaj novčanica srpske narodne banke za vrljeme izvoza, dakle u vremenu največe novčane potrebe, iznoslo 120 do 150 railijuna dinara. Novčanice su glasile ili na zlato ili na srebro. Novčanice na zlato sačinjavale su samo jedan neznatni razlomak opticajnog iznosa te je visoka ažija na zlato bila stalna pojava u srpskom novčanom prometu.

četiri dragonska puka, za ovima oklopnici Mercyevog zbora, te najzad poljska artiljerija, koja je dotle bila smještena u logoru više P a n č e v a. Slijedećeg se dana vojska grupisala na položajima još bi. .m samom Beogradu skoro na dogled grada, na irne na dominirajućim visovima izmejdu Višnjicei M i r i j e v a, gdje je ostala i u toku 17. i 18. juna, čekajući da pr’edje i cijela komora. O ovome prelazu carske vojske preko Dunava, koji je zadivio cijelu Europu.^vojne stručnjake kao i nevojuike, koji ja čak i same francuske generale prinudio da oduševljeno priznadu genijalnost princa Evgenija, nalazimo u Evgenijevom raportu (relaciji) caru stav, u kojemu se hvali Mercy, kojemu se pripisuje'najveća zasluga za ,,*r a v e r si r a nj e Dunava u najvećem r e du“ kako veli princ, a zatim i ovaj stav, karakterističan za Evge-. nijevu skromnost i nesebičnost velikoga savojskoga princa: „Što se ostaloga tiče, najpokornijc javljam Vašem Carskom Ve-, ličanstvu za dobro ■ stanje, u kojemu se nalazi cijela vojska, pa i pješadija, kao što sam slobodan pohvaliti i oficire, koji su uložili najbolji trud te pokazali u najvećoj mjeri težnju da steknu zasluga za Previšnju sluibu.“ Po odašiljanju ovog izvještaja, naredio je Evgenije nekolikim dijelovima nastupanje u pravcu Bcograda, a on je i sam pošao sa njiina, da izvidi neposrednu okolinu grada, te cia odmah pretna tome izđa sliodne naredbe za početak opsadnih radova. Koliko je veliki bio opticaj novčanica u wemenu, kad je vlada napustila zemlju, ne zaboravivši da sobom poaese 1 stroj za štampanje novčanica, ne može se pouzdano utvrditi, jer je banka za vrijeme rata obustavila bila izdavanje svojih periodičnih pregleda. Cljenl se da je bio izmedju 300 milijuna do pola miliiarde dinara. Još se manje može utvrditi, koliko je od te svote ostalo novčanica ,u zemlji, ali se pouzdano može uzeti, da su veći dio izbjegllce sobom odnijele, a oni koji su se vratili da su srazmjerno malo novčanica povratili, jer su naročito oni osrednjeg stanja, a oni su sačinjavali pretežniji broj izbjeglica, sav svoj novac potrošili u bjegstvu. Ma koliko da je velika svota novčanica koja u ztmlji optiče, jedno je od prvog (renutka bilo tačno: za njih nije bilo nikakve metaine podloge, jer je srpska vlada metainu blagajnu, koja je iznosila oko 60 milijuna, pri bjegstvu sobom odnijela. Ta okoinost je sobom morala donijeti, da je srpski novac u vrijednosti pao, što opet nije ostalo bez uticaja na poskupljivanje pojedinih predmeta a naročito životnih namirnica. To u toliko više što je srpska vlada sa odnijetim strojem za štampanje novčanica mogia iste izradjivati i krijumčarski unositi u zetnlju. Da bi se predupredile štetne narodno-privredne posljedice takvog postupka, koji bi se najzad ipak samoin sebi osvetio, zabranjen je, kao što je u svoje vrijeme šaopšteno naredbom vojne glavne gubernije uvoz novčanica srpske narodne banke a naredbom vrhovnog vojnog zapovjedništa od 22. juna dovedtn je u red i pronW plaćanja time, što je odnos vrijednosti izmedju krunske i dinarske vrijednosti utvrdjen, za predmete i radove: Dalji korak za uredjenje srpske valufe preduzet je najzad naredbom, prema kojoj se poslije izvjesnog roka primaju kod vojnih vlasti samo one novčanice srpske narodne banke po gore označenom tečaju, koje na jednoj i drugoj strani imaju utisnut žig jed nog okružnog zapovjedništva* ili kotarskog zapovjedništva Beograd-grad. To je bila jedna finanđjsko-tehnička mjera, koja je narodno-privredno osnovana na gore opisanim prilikama, ali u svojim posljedicama nije lišena ni političkog značaja. Stanovništvo je istina bilo pozvano da podnese novčanice radi žigosanja, ali niko nije na to primoravan. Kako ne žigosane novčanice gube prema vojnim vlastima svoju prometnu snagu, to je i učastvovanje stanovništva u žigosanju bilo u njekoliko i mjera njegovog političkog shvaćanja o p os t o j a n o s t i stvorenih prilika. Aii sa u toliko većim zadovoljstvom može se tvrditi, da je žigosanje izvršeno s punim uspjeh o m. Navala stanovništva na mjesta odredjena za žigosanje bila je tako velika, da je prvobitno na 14 dana odredjeni rok morao u Beogradu biti produžen do 25. juh, a u unutrašnjosti šta više do 5. augusta. Količina žigosanih svota nije istina još konačno utvrđjena, jer još nijesu stigli svi izvještaji iz zemlje, ali već i okolnost, što se rok za žigosanje mora produžiti, da bi mjesta odredjena za žigosanie mogla svoj posao izvršiti, dokazuje, da se stanovništo s novim prilikama saživiio i da s pouzdanjem gleda u budućnost. Nova uredba. K. B. Beč, 8. augusta. Zvanični list objavljuje uredbu, kojom se do dalje naredbe zabranjuju svi pravni poslovi, koji se tiču pomorskoga prenosa robe izmedju stranih pristaništa, a na austrijskim pomorskim trgovačkim brodovima, kao i davanja prostora na austrijskim trgovačkim brodovima strancima. Izuzeci mogu se u svakom posebnom slučaju odobriti, naročito kad je u pitanju prenos. robe, koja se iznosi iz carinskog područja Austro-Ugarske monarhije, ili uvozi u ovo područje. Izašla prva francuska „Crna Lfsta“. K. B. Paris, 8. augusta. Francusko ministarstvo spoljnih poslova u zvaničn^m listu objavijuje prvi zvanični spisak firmi, koje se imaju smatrati kao neprijateljske, odnosno, ako se ualaze u neutralnim zemijama, kao posrednici neprijateljske trgovine. Svaka se trgovina sa tim firmama zabranjuje. Trgovačke kuće u crnim spiskovima grupisane su prema državaraa. Knjiga za obavještavanje o srpskoj trgovini. Kako saznajemo, središte za promet robe izdaće idućih dana knjigu za obavještavanje o svim priiikama, koje se tiću srpske spoljne trgovine. U ovoj će knjigi biti sistematski poredjane sve naredbe, koje se odnose na uvoz i izvoz iz Srbije, a tako isto u njoj će se ualaziti u pregleđnom redu i sva potrebna obavještenja o trgovinskom prometu. Mi ćemo o ovome za praktične potrebe trgovinskog svijeta vrlo važnom djelu jošpodrobnije govoriti, čim ono izadje. Najviše cijcne šijivanta 1 šljivarskim produktima u Ugarskoj. Ugarski zvaiiični list objavljuje narcdbu miništra trgovine, kojom se odredjuju najviše cijene za šljive, šljivarske produkte i šUivarsku muljevinu (šljiva refuza). Najviše su cijene sirovoj šljivi kod kupoviue na veiiko od prođucenta po q neto težine slijedeće: Za jesensku šljivu 20 kruna, a za Ijetnju šljivu 12 kruna. Ova cijena ne pdnosi se na dezertnu (opleuienjenu šljivu), lcoja se ne upotrebljava za proizvodnju špirita i pckmeza. Najviše cijene za šljivarske produkte su kođ kupnje na veliko po q neto težine slijedeće: Sušena šljiva na veliko od proizvodjata za 100—105 komada po kvahte-