Београдске новине

IzTazl: dnevno u jutro, poned jeljkom poslije podne. Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K I‘50 u Hrvatskoj-Slavom'ji, BosniHercegovini i Dalmaciji K2 -10 Izvan ovog podruCja . . . K 3’Oglasi po cijeniku. — UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa i pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 33. Telefon broj 25.

Godina II.

Prodaje se: u Beogradu I u krajevima za- „ , posjednutim od carsko i kra- n [1 Ijevskih četa po cijeni od u Hrvatskoj-SIavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji po cijeni od 8 h izvan ovog područja . . . 12 h

Krvavo odbijeni ruski napadi u masama kod Podkamiena. — Odbijen taiijanski napad kod Vailone doline.

RATNI IZVJESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 14. avgusta. Rusko bojište: Front generala konjice nadvojvode Karla: Južno od D n j e s t r a nema nikakvih naročitili dogadjaja. Na visovima sjeverno Mar i a m p o 1 a našom je vatrom jučer rastjerana jedna ruska konjička brigada, koja je jurišala; danas zorom neprijatelj je na cijelom frontu izmedju D n j e s t r a i predjela jugo-zapadno od Zalosce stupio sa savezničkim boračkim snagama u tješnji borbeni dodir. Južno od Horozanka propao je je jedan ruski napad. Zapadno od K a z o w k e naše su čete rastjerale pijačkaška odjeljenja. Kod A u g o s t o w k e i u prostoru Z b o r o w a odbili su naši bataljuni mnoge ruske napade. Dovedeno je 300 zarobljenika. V o j n i f r o n t m a r š a 1 a pl. H i ndenburga: Vojska generala pukovnika B o e b m-E r t m o 11 i a odbiia je zapadno od Podkamiena napad u masama, koji je bio otpočeo dugotrajnijom bubnjarskom vatrom, a bio je potpmognut upotrebom plinskih bombi. Predjeo pred našim položajima pokriven je poginulim i teško ranjenin Rusima. Nove su v borbe u toku. Kod Bulewicze na Stochodu propao je jedan slabiji ruski napad. Južno od Stobichowa zauzet je jedan pješčani vis, koga je neprijatelj držao, a posada je oslone tačke zarobljena. Talijansko bojište: Jake neprijateljske snage napale šu seđam puta naše položaje istočno doline Vallone izmedju Lokvica i Wip a v e, ali su ih svaki put naše čete potpuno odbile. Pješadijski pukovi br. 43 i 46 ovdje su se sjajno pokazali. Vis istočno od G o r i c e, brda sv. Gabrijela i Sv. Brdo bili su pod žestokom topovskom vatrom. U odsjeku Sugana slomila su se dva neprijatebska napada protivu Civaron u našoj vatri. Jugoistočno bojište: Nema ništa od značaja. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmaršal. Podlistak. Staro-srpskl tršovcčkl odnosl sa Beeom. ’ Beč je od vajkada bio g r a d s t r an a c a čije su kapije bile širom otvorene trgovcima, djacima, bolesnicima koji su tražili lijeka svojoj boljci, pa i pustolovima, sa sviju strana svijeta. Starodrevni carski grad, sa svojim sjajnim dvorom, svojim umnim spomenicima, svojim živim trgovačkim odnosima i najzad svojim raznolikim bujnim životoin od vajkada je privlačio goste sa jugo-istoka. Sve nanovo i nanovo kuljala je velika bujica stranaca u tjesne, prepune ulice staroga Beča. Medju tim strancima zasluživali su naročitu pažnju srpski trgovc i, koji su s jedne stra”e mnogo doprinjeli razvijanju i procvatu austrijske trgovme na istoku, a koji su s druge strane opet prcnjeli innogo kulture i civilizacije na istok. U ovim redovima hoeemo samo malo više da upozorimo na doba XVI. i XVII. stolieća; sudićemo po mogućstvu pravedno i nepristrasno a na osnovu starih knjiga i dosad neob'avljcnih drkumenata. Svakako da su Srbi bill vrlo pogodni za razmienu robe izmedju istoka i zapada. Kao turski podanici vla*1 Tzvo’i ir Istnimene stuđl'e, ob)svl|ene 1<H5. gon.. od blvšeo austro-ugarskog konsula za SrbiJu Karla pl. JPeera.

Dogadjaji na moru: Noću izmedju 13. i 14. t. m. jedna pomorska vazdušna eskadrila uspješno je i obilato bacala bombe na kolodvor Ronchi, vojničke predmete i položaje kod Pierisa, Vermegliano, Selca i San C a n z i a n o, tako isto i na neprijateljske baterije na utoku S o č e. Postignuti su mnogi puni pogoci. I pored žestoke paljbe sve su se letilice nepovrijedjene vratile. Načelnik glavrog stožera mornarlce. Izvještaj bugarskog glavnog sfiožera. K. B. Sofija, 13. avgusta. Poslije uzaludnog napada 10. t. mj. protivu našib istaknutib položaja zapadno od Dojranskog jezera, ograničio se neprijatelj posljednja dva dana na to, da te položaje gadja smanjenom žestinom. Kretanja pješadije nijesu primjećena. Na ostalom frontu slaba topnička vatra i patrolske čarke. Izvještaj turskog giavnog stana. K. B. Carigrad, 13. avgusta. Irakško bojište: Vlada mir. Perzijsko bojište: Poslije nekoliko bojeva protjerale su naše čete Ruse iz H a m a d a m a, kao i iz doline oko Hamadama. Rusi su prisiljeni, da bježe prema sjevero-istoku. U ovim smo borbama zarobili 315 neprijateljskih vojnika i jednog časnika. U borbi na bajonet oko utvrdjenog položaja izgubili su Rusi oko 1000 mrtvih, a zaplijenili smo 2000 sanduka sa municijom, mnogo pušaka, odijela i drugih opremnih predmeta. Jedan su dio materijala Rusi zapalili. Operacije izmeđju Esadabada do Hamadana razvijale su se ovako: 9. avgusta navalile su naše čete, pošto smo primijetili, da se neprijatelj sprema, na odpor na visovima sjevero-istočno od rnjesta. Navala je uslijedila sa više strana. Neprijatelj nije mogao da se održi, pošto su stupile u borbu i čete, koje su se borile i oko Esadabada. Ove su čete prešle u navalu, makar su taj dan marširale oko 30 kilometara. Navala je bila osobito žestoka. Na 10. avgusta nastavile su naše čete progoniti neprijatelja, odbacile su njegove zaledjnice, koje su se sastojale iz jakih odjeljenja konjice. Borbe su u dolini Hamadana potrajale do u dali su s jednoni stranom turskim jezikom, a s druge strane bili su po maternjem jeziku bliski mnogobrojnim austrijskim Slovenima, naseljcnim u Beču. Na taj način izgleda, da su oni čak za vrijeme ratnih zapleta izmedju Austrije i Turske, ođržavali trgovačke odnose izmedju Beča i otomanske carevine, koja se u doba svoga najvećeg sjaja, prostirala do nedaleko od samib bečkib zidina. Može se pretpostaviti, da su oni, imajući dobrih veza i s jedne i s druge strane, poznavaiući svojom poluorijentalskorn dovitljivošću, kako prilike u turskoj carevini, a tako i običaje bečkog trgovačkog svijeta, predstavljali ozbiljnu konkurenciju. U to im ie njibov skroman način života, pri njihovim trgovačkim nutovanjima, pričinjavao srazmjerno vrio neznatne troškove, što se ne može reći za njemačke trgovce, koii n tim nrilikama mno"o polažu na dobro jelo i piće. U staro vriieme srnski su trgovci u široi masi hiii pnznati nod iinenom ,.Paca“ f..Reizen“, madjarski , ra c^ok“J. Mno^obroina iinena mjosta i Rca kako u Uirarskni takn u Anstriii, još dan da”ii nodsieća’u na te trgovce, naroč'to takozvaui ..Ratzenstadel 11 na be'koi riieoi, "die rnora da su se u ono vriieme naia^iU magazini i ainbari srpskih tr"ovaca. SrH u vezi sa Jermenima. takrtd<'er odl !;s nim no7navaoci»na tnrcke carevine. čiii su b ! H noda"icf fežili su da 7 adobf?u mononol n trgovač? r om nosredovanlu. Prema iednom aktu. koli se

večer, kada su naše čete ušle u sam grad. Na večer istoga dana natjerale su čete na našem lijevom krilu neprijateljska konjička odjeljenja poslije krvave borbe u bijeg prema sjevero-istoku. U jutru su i neprijateljski odjeli, koji su se učvrstili na sjevernim dije!ovima hamadanske nizine, natjerani u bijeg. U središtu traju samo bojevi izmedju pojedinih izvidnica. Na lijevom krilu navalile su neprijateljske čete, koje su bile sastavljene iz raznih elemenata na naše položaje u okolici S a k i z a, ali su bile pobijene, pa su se morale povući uz teške gubitke, pošto su naše čete izvele vrlo odlučan protunapad. Kavkaško bojište: Jedan dio naših četa na desnom krilu, koji je držao zaposjeđnute položaje južno od Tatuna, odbacio je neprijatelja prema Ahlatu i zaposjeo ovo mjesto. U okolici oko Bitlisa nema na 30 kilometara nigdje traga neprijatelju. Jedno neprijateljsko konjičko odjeljenje, koje je zatečeno u selu Firaj, sjeverno od Muša, odbačeno je pravcem prema K1 u m u, kod čega smo zarobili nekobko neprijateljskili vojnika. U središtu je bilo samo njekoliko neznatnih izvidničkih bojeva, koji su se završili svi u našu korist. Na lijevom kriiu traje s vremena na vrijeine topnički boj. U izvidničkim bojevima zarobljeno jeinnogo neprijateljskih vojnika i zaplijenjeno dosta ratnog materijala. Sa ostalog dijela fronta nema nikakovih važnijih vijesti.

Sir Eiluflra Crsy i SrDi. U toku rata mr.ogo je pisano i govoreno o engleskom ,,Cantu“. To je neprevodivi izraz za onu mjesavinu licemjerstva i pritvorstva, kojim se odlikuje engleski narodni karakter. Za ovaj karakter englesbpgd? naroda vrlo je zgodna iiustracijanncha, što ju je Sir Edvard Grey, engleski ministar spoljnih poslova, uputlo amerikanskom poslaniku. Srpska vlada na Krfu, poslije dugog ćutanja obratila se opet jednom molbom engleskoin savezniku. Clanovi srpske vlade u jednom brzojavu londonskoj valdi žele da ^okažu, koliko im je stalo do sudbine srpskoga stanovništva. Doduše oni to čine na svoj način. U tome brzojavu rečena je jedna neistina, kojom treba da se optuže sadašnji okupatori Srbije. Veli se, da je srpski narod već došao do očajanja, da u Srbiji bijesni glad, te se moli Sir Edvard Grey, da pritekne u pomoč srpskom narodu. Istina članovi srpske vlade na Krfu znaju isto tako dobro kao svaki stanovnik Srbije, da od tih tvrdjenja nema mnogrt istine, da uslijed

nalazi u bečkom financi'jskom arhivu pod „Ung. 25. scpteinbra 1669“ te prema priloženim spiskovima carske mjerionice u Bcču, pri kojoj je bila i carinarnica, vidi se, da su oni uvozili: kolonijalnu robu, kolače, vitriol, safijanske koze (8. maja 1665. godine uveo je neki Liilca Pamuei (?), sa drugovima iz Budirna 1350 komada a 5. marta 1668. godine neki beogradski trgovac Luka iz Peograda 1050 komada). Prema carirskim spiskovima od 1663. do 1668. godine uvezen je iz Budima i Beograda i duvan. i to većinom po jcdan tovar, dnkle oko 62 i po kg. Cjena za ovn količinu duhana kretala se izmediu 61 foriote (9. septemdra 1667 . god.) i 70 forinti (3. fehruara 1667. eod.); ne zna se tačno, da li je ova razlika u cijeni bila izazvafa trgovačkom konstelaciiom ili razlikom u kakvoći. Sem toga dolaziH sn iz BeograOa još i ćiiimi, tkiva od dlako. roeovi i rozne prorad.ievine. No prema arliivi carske mierionice vidi se da ie nmogo znatniji bio i zv 0 7. srpskih trgovaca nego li njihov uvoz. Često bi srnski trgovac još onoga istog dana kada bi stigao u Beč. prodan svoju robu kupio drugn robu i onet pošao u svoju domovinu. Tako se vidi da je neki srpski trgovc Jovan iz Reoerada stieao 11. maia 1663. godine u Pr-Č sa iednim tovarom koioni.ialne tobe, platio za to nešto preko tri forinte carine te još istog dana pošao iz Beča sa tri tovara, u kojima ie bilo osam i no centi žice, te dva komaća čoje I ko’onijalne robe u vriejdnosti od 1680 fo-

rata doduše kako u cijeloj Evropi, tako i u Srbiji vlada izvjesna ograničenost u količinaina životnih nainirnica, ali da — naročito s obzirom na dobru žetvu koja se očekuje — ne može biti govora o gladi i o očajanju stanovništva. U opšte ta molba i nije učinjena, što se od nje očekivaio poboljšanje stanja srpskog življa, već samo zato, da bi se optužila Austro-Ugarska. Srpski prvaci u inostranstvu isto kao svaki čo^vjek koji čita novine u srednjoj Evropi, znaju vrlo dobro, kako u stvari stoji sa engleskom humanošću i engleskim srbofilstvom. lli su valjda zaboravili, da brzojav što ga je ministar pređsjcdnik g. Pašić 26. oktobra prošle godine uputio u London, u kojemu najenergičhije moli za vojničku poinoć za srpsku vojsku, koja je bila izložena propasti. Kao odgovor došla je Greyeva svečana izjava, da je Engleska rado voljna da dade Srbiji svaku p o 1! t i č k u p om o ć, dok je potpuno ćutao sve što bi se ticalo vojničke, dakle u tcme slučaju konkretne pomoći. Sada izgleda da snabdijcvanje životnim namirnicama lcži izvan ckvira političke pomoći, pošto Grey u svojoj posljcdnjoj noti izjavljuje, da on Srbiji ne može poslati žita, pošto je dužnost Austro-Ugarske, da vodi računa o Srbiji. To je vrlo lijcpo kršćansko shvatanje, ujedno sjajan primjer za gorespomenuti engleski ,,Cant“. Naime ili g. Grey ne vjeruje u istinitost tužbi što stižu sa Krfa kako Srbija umire od gladi — a kao ministar spoljnih poslova je svakako obavješten, da sa glađju nijc baš tako strašno — a u tome slučaju on ne bi smio ouržavati to vjerovanje u svojoj noti, ili on vjeruje u istinitpst žalbi srpske vlade, a ipak ostavlja mirne duše svcje saveznike da umru od gladi, samo da bi u tom slučaju doveo Austro-Ugarsku u nezgodan položaj. Mi ponavljamo da je intervencija srpske vlade u tome slučaju bila neosnovana, pošto u Srbiji ne vlada glad, a Ijudi nijesu u očajanju. Poslije desetmjesečnog truda austro-ugarskih okupacionih vlasti da stanovništvu Srbije poslije strašne lanjske ratne bure stvori u koliko je moguće mogućnost za mirnim radom i zaradom, zaostalo stanovništvo Srbije svakako nema toliko razloga da očajava. Ali će ipak Greyev odgovor predstavljati interesantan prilog za karakteristiku engleskoga morala te iz toga razloga vrlo zanimljiv. Kao i do sada Austrija će se i dalje starati za Srbiju, fe će se potruditi da što je moguće bolje izliječi rane što ih zadadoše srpskome življu ratni dogadjaji, tako da zemlja bude, u koliko rinata, plačajući zato nešto više od 88 forinti izvozne carine. Tako je isto uradio 39. maja 1665. godine, naime došao je sa pet tovara, u kojima je bilo 5'/ 4 centi kolonijalne robe, za koju je platio 17 forinti 4 seksera cariae, te se još istog dana krenuo natrag sa tri koleta, u kojima je bilo jedna centa žice, te takozvane ,,nirnberške“ robc u vrijednosli od 3209 forinti, dok jc izvozna calina iznosila 160 forinti. Ovo je lijep znak za hitrost i ckretnost srpskih trgovaca. Istina da se ne može pretpostaviti, — naročito kada se ima u vidu snorost i glomaznost ondašnjeg trgovačkog saobraćaja, — da je ovotne J o v a n u zbilja pošlo za rukom, da za tih njekoliko sati od njegovog dolaska do polaska istovari uvezcu robu. te istu ocarini i proda, oa zatim još do mraka kupi novu robu, istu ooarini i potnvari i da otputuje posl'ie mraka i to još m a r t a m'eseca ^ada je kratak dan. Može se smatrati da je rečeri .1 ovau rasnolagao za ono vrijeme vrio veiikom c r otovi”om. te da ,ie ii Pcoii imno svoiih nosiovnib prij a t e 1 j a, koji su odmah nrimali nristicmvšu rnbu, te mu davali u zamjenu već nrinremljemi i gotovo spakovanu bečk" robu 7a izvoz. No iz akata viđimo i to, da su vrijeđni srnski trgovci. us’iied nesoviesr.ih mahinacija pojedina”a. većinom nesrba, imali i đosta nenrijatnosti. Tako se nalazi nrenis jednoga carskoga riiešenja, u koiemu se onominje d onjo-austrijska uprava 1 beč-

je to u današnjim prilikama moguće, zadovoljna. Oni pak, koji imaju još kakvih iluzija odnosno zaštitničke i.logc Engleske, potponu će biti izliječeni ovim novim ispoljavanjem engleskoga ,,Canta“, Sir Grey ni najmanje nije postupio kao mudar državnik, kad je dao takav odgovor. Lord Milner nije se prevario kada je 8. novembra 1915. godine u engleskom gornjem domu rekao, odnosno Greyovog govora o „političkoj pomoći'* Srbiji: ,,Ja mistim, da će u buduće strani narodi vrlo nepovjerljivo razmatrati naše izjave, a naročito naša obečanja za pomoć. Oni takve izjave neće više smatrati za gotov novac“. Sir Edvard Grey ovim spojim posIjednjim činom opet je pomogao tonie svome političkom protivniku da dokaže istinitost pomenutoga tvrdjenja. tl j e m a f R a. SocijaS'sta Scheidemann o ratu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitri") Beriin, 14. avgusta. Socijalistički poslanik Scheidem a n n držao je predavanja o ratu i miru. On protestvuje protivu svake a n e k s i j e, ali isto tako i protiv vjerovanja, da su socijalisti za m i r po svaku cijcnu. Veli da je njemačka socijalistička stranka učinila već deset pokušaja, da dodje u vezu sa drugovima iz neprijateljskih država, ali da su svi ti pokušaji bili u z a 1 u d n i. Uslijed toga, veli Scheidemann, treba i z d r ž a t i d o k r a j a, i ne treba ometati našc ratnike na bojištu. Predavanje je primljeno sa velikim usnjehom. Lojahiost sociiaMst'čke stranačke uprave. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Beriin, 14. avgusta. Po Bcrlinu i po unutrašnjcsti carstva dijele se plakati, u kojima se njemački radnici pozivaju da pomoću generalnog štrajka prisile vlasnike na zključenje mi.a. Uprava njemačke socijalističke stranke opominje radnike da ne obraćaju pažnju na talcve publikacije. Berlinskom je redarstvu pošlo za rukom da uapsi pisca, širioce i štampara toga napisa. fl'jska otenzlua. Glavni stan iinperatorov. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Bern, 14. avgusta. Glavni stan ruskog imperatora nalazi se u Kamenjcu-Podoljskom, i to u starom gr'adu, nekadanjem starom poljskoin zamku. Na krovovima starog kaštela nalaze se odbranbeni topovi za letače, a na tornjevima opštinskog doma i saborne crkve liamještene su osmatr'ačnice. U blizini grada ulogoreno je mnogo četa. Vodi se stroga kontrola o licima, koja izlaze iz grada i ulaze u nj.

ka opština, da su neki srpski trgovci đobili izvjesne privilegije, sa kojima su učinili zloupotrebu, te s togr na njih treba m o t r i t i. U slučaju da se još tako što desi, veli se, oduzcč im se rečene slcbode. Što sc ostalib tiče, koji nemaju tib sloboda, — a izuzimajućl Poljaka Gjorgja „(1 o 1 ds c h u t z a“, — na ime Grigorija Isakovog. Pet r a Gjorgjevog, D a n i 1 a Pisa Gjorgja M i Ii a j 1 o v i ć a, Petra £ u k o v ić a i Aslana M i h al ovaj je posljed”ii očigledno J e r m e n i n), to će se oni uskoro morati uldoniti iz Beča. Ova je naredba u više pogleda zanimljiva. Prvo zato što iz nie doznojemo imena srpskih i ,,srnskih“ trgovaca, stalno nastanjenih u Beču, dok iz ostuIih miblikacija vidimo samo imena onih ; koii su doiazili sa robom u Bcč. a koji su biii upućeni na ove prve, bečke, Srbe, koji su im nala7ili kupce u Beču, pa i van m'ega, za njihovu beogradsku i budimskn robu. Pomemiti Franjo Ojorvje ,.G oldscbfit z“, zvao se u stvari Krlczyski. i pročuo se 7a vriieme drtnrcg turskog napada na Beč. 1683. g. Vidi se da ie ovai čovjek, koji se' orema p'ilikama izdavao čas za Srliina, č ?. s za Poljaka, (mogućrt da je bio tr.elez). vodio l'grvinu sa uvnzoni isicčniačke robe u Beču. Oč'vledno ie ovai nrcpredcni ,,ma!ior“ (što bi danas rekli) uin ! o s"bi pribavitl više ili manje nedozvo'jemh koncesiia, te je zbog toga stradao n! kriv ni dužan nravi i zaslnžni Srbin Oiorgje M i< h a j 1 o v i ć, kojl je zbog K u I c z y s-»