Београдске новине

Iz I a z I: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beograđu I u krajevlma za- „ , posjednutim od carsko i kra- Q J] Ijevskih Ceta po cijeni od u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl i Dalmaciji po cijeni od 8 h Izvan ovog područja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajcvima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K 1-50 u Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovini I Daimadji K2-40 izvan ovog područja . . . K 3-—

Oglasl po cijeniku.

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje ogiasa i prctpiate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Teiefon broj 25.

Gođina II.

Uzet jurišem daljnji pješadijski položaj u Bukovini. — Svaljene dvije talijanske letilice kod Vašcne.

RATNI IZVJESTA3I. | Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 23. avgusta. Rusko bojište: Zapadno od Moldave uzele su njemačke čete jurišom daljnji ruski pješadijski položaj, kojom je prilikom zarobljeno 200 rnskih vojnika, a zaplije,njene su dvije mašinske puške. Kod Z abie su odbijeni ruski napadi. U okolici Kukula traje boj u položajima. Dalje sjeverno vode se neznatni bojevi, kod potpuno nepromijenjenog položaja i bez osobitih dogadjaja. Talijansko bojište: Na p r i m o r s k o j fronti podržaje neprijatelj topničku paljbu protiv pojedinih dijelova naših položaja. Talijanski letači su razvili dosta znatnu djelatnost. Kod Bohinjske Bistrice pala je u naše ruke jedna neprijateljska dvoplošna letilica. Letači su zarobljeni. U T i r o 1 u smo kod jednog uspješnog preduzeća zarobili 80 neranjenih neprijateljskih vojnika i zaplijenili 2 mašinske puske. Jugo-istočno bojište: U području Valone razvio jeneprijatetj dosta živu bojnu djelatnost. Stožerni narednik A r i g i svalio je u vazdušnoj borbi sa četiri neprijateljske Farman-letilice dvije. Jedna leži na ušću S k u mb e, druga je pala u more, pa je spašena od jednog neprijateljskog razorača. Zamjenik glavara generalnog stožera pi. Hofer, podmaršal. Izvještaj turskog glavnog stana K. B. Carigrad, 22. avgusta. Irakško bojište: Nepromijenjeno. Kavkaško bojište: Na desnom su krilu odbijeni pojedinačni naj>adi na naše istaknute polo'žajc, pa je neprijatelj kod našeg protunapada pretrpio izvanredno teške gibitke. U odsjeku Ognota izgubio je neprijatel; v i š e o d 3000 m r t v i h. Kod borbi oko naših položaja kod Kig i j a izgubio je neprijatelj 400 mrtvih, medju njinu 4 časnika. U središtu traju izvidnički Lcjevi. Sa ostaliii fronta nema nikakovih osobitih vijesli. Uđar protiu udara. Od 4. juna cio sporazum vodi ofenzivu. Toga dana grunuše Rusi na austro-ngarski i njemački front u G a 1 iciji i Wolyniji, nekoliko seđmica docnije podjoše Talijani na juriš protiv austro-ugarskih četa, koje su bile pro'drle na taiijansko zemljište a u poeetku jula otpočc strahovita borba na Sommi, gdjn Englezi i Francuzi zapeše da probiju njemačke redove. Medjutim u Evropi postoji i četvrto bojište, mačedcnsko, gdje sporazum već duže vremena cdrzava znatnu vojsku, ali glavnokomanđujući na tome frontu general S a r r a i 1, kao da do sada neće da podj: rrimjerom Brusilova, Cadorn e i J o f f r e a. Sada su pak na tome bojištu, koje je u vojničkom pogledu možda sporedno, ali politički zbog mnogili protivnih struja koje se ovdje sukobljavaju vrlo važno, čete središnjih sila preduzele ofenzivu, koja je fldmah prvih dana donijela lijep uspjeh, zauzećem L e r i n a. Protivu tidara udar. Poslije dvije godine rata, sporazum, pošto je izvukao nauk iz neuspjeha na svima bojištima, jedva se riješio da ostavi u stranu separatne interese svakog pojedinog člana, te da pokuša sreću jedinstvom akcije. Aii ipak nije potpuno iednostavan saveznički front. a naro-

čito u Maćedoniji pokazao je veliku prazninu, u koju sada prodiru Bugari. Mi s naše strane naravno ne možemo da prosudimo koji razlozi rukovode sporazum, da baš na tome bojištu, koje je prema njihovim vlastitim podacima važnije za r.jih nego za središnje sile, ne mogu da sc tignu do one iste energije kao reeimo na francuskom ili ruskom front'.i. Mi vidimo fakt, da jedinstvo, svečano proklamovano u sporazumnoj štampi, ipak nije tako čvrsto, kao što to hcće da se predstavi. Prema tome, protiv udar kojim su središnje sile ovdje potegle, pogadja sporazum na vrlo osjetljivo mjesto, te mora jako djelovati. Značaj maćedonske ofenzive daleko prevazi’azi okvir njenoga poprišta. Na tri strane danas sporazum napada, a centralne sile. — kao što je to prirodno s obzirom na manji broj vojnika, kojim raspolažu, — u glavnom su upućene na odbianu. Isto je tako prirodno kad sporazum ovdje i ondje izvojuje uspjehe, čije je djelovanje jako ograničeno, i koje rak ni sporazumna štampa, kojoj svabako nedostaje fantazije, ne može da prikazuje kao odlučne pobjede. Ni u kcm slučaju dosad postignuti lokalni uspjesi, kako se sa one strane i priznaje, ne stoje u srazmjcrl sa gubitcima, kojima su tl uspjesi plaćeni. Današnji način vodjenja rata, kojim se od svake gruđe zemlje pravi utvrdjenje, a iz svakoga brežuljka tvrdjava, na f jernje u napred napadača da računa sa mnogo v-aćim gubicima nego li branilac. S tova on. ako želi dovesti do odluke u njegovu korist, mora raspolagati takvim masama, da u prkos pretrpljenih gub'-.aka, njegove operacije ne prctrpe rikakav zastoj. Uzmiino za primjer Ianjsku majsku ofenzivu austrijskih i njemačkih četa, kada su jedniin jedinim naletom, bez ikakvog oduška potisli Ruse iz Galicije i P o 1 j s k e sve do one linije, koju su sami bili odredili kao cilj svoje ofenzive. A uz to njihova brojna nadmoćnost ni iz daleka nije bila onakva, kao nadmoćnost, kcjoin danas raspolažu Rusi na istočncrr. frontu i E n g I e z i i Francuzi na S o m m i. Svega sa tri njemačka zbora pojačane su čete kod Gorlica, sa jedva 150 hiljada ljndi, ali je to pojačanje bilo dovoljno da dovede do istinske odluke u tadašnjoj iazi rata. Ni G r e y ili P o i n c a r e, a Još manje kakav t a 1 i j a n s k i državnik moći će tvrditi da je njihovim vojskama pošlo za lukom da izvojuju neku od 1 uk u. Poslije jednogodišnjih naleta, 1 alijanima je jedva pošlo za rukom da prodiu u potpuno razorenu G o r i c u, ali za tu su ,,pobjedu“ zakukate mnoge hiljade talijans k i L. m a j k i i žena za sinom ili mužem. Na Sommi su E n g 1 e z i i Francuzi cteli Nijemciina nekoliko kvadratnih k i 1 o m e t a r a, ali je za to prostor izmedju njihovih početnih i sadašnjih položaja g r o b n i c a kakvu đosad nije vidjelaratnaistoiija. Ovu ste rcčenicu prije nekoliko dana mogli doslovce čitati u samom „Tirnesu". A Rusi? Svakako da su oni od sviju savezriks imali jedan veći uspjeh; oni su od P r i p j a t a do r u m u n jskc granice znatno pomjerili svoj front. ali c i 1 j e v e, što su ih sebi postavili. naime otvajanje Kovela i L a v o v a, liijesu do sada dostigli, u prkos gubitaka, koji, prema samim izvještajima ruskih dopisnika, već znatno prevazilaze ruske gub i t k e tt lanjskoj karpatskoj bici, pa iznose oko tri četvrtine milijuna. A uz to nijedna od tih ofenziva ne napreduje <icL;o. Cas zapne na ovom

ntjestu, čas na onom. Sve češće mora ncprijatelj da ce odmara, te da pribavi snage za nov napad. Kolike su te snag^, naravno r.e rr.ožemo znati. Ali jedno znamo sigurno: Mi imamo dosta snaga, da se uspješno obranimo od kolikog god bilcg protivnika. A dokaz za to jeste ofenziva u Maćedoniji. Sa tri strane napadnuti od kolcsalne silc, središnje vlasti i njihovi saveznici još su dovoljno jake da na četvrtoj strani podju u napad. U tome leži značaj zauzeća L e r i n a, koje će izmijen'ti iačuna sporazumnih generalštaba o liašoj snazi, te pokazati da sa nama ne itoji onako, kao što su oni mislili. Heutrokl o „njematkcm sistemu". U „Nieuvve 'Rotterdamsche Courant“ izvještava holandski profesor dr. I. H. T. K o h 1 b r u g g e u dva dulja članka o prilikama u Njemačkoj, prema svom vlastitom opažanju. U svom se izvještaju pisac trudi, da bude potpuno objektivan i prikazuje stvari onako, kako one u istini stoje. Dr. Kohlbriigge dolazi kod toga do zaključka, da se teška vremenost aprila, lnaja i juna mjeseca ove godine neće više ponoviti, pa Nijemac poučen iskustvom u ovim mjesecinia neče više gladovati. „Obzirom na ovogodišnju dobru žetvu", p'še dr. Kohlbrugge, „isključena je glad i tečajem gcdine 1917. Neće dakle uspjeti politika sila sporazuma, da skuče Njemaćku gladju. Sa ovom politikom sile sporazuma ne mogu ništa drugo da postignu ncgo sukobe i razmirice sa malim neutralnim narodima. Nepravda, koju Englezi nanašaju malim narodima, osvetiće se jednako, kake se osvetila i Napoleonu. Na putu, na kojem sile sporazuma nanašaju s dana u dan nepravde neutralnim državama, neće one moći ništa da posttgnu.* Ko'i'brugge upozoruje, da odluka mora da padne samo na boiištu, pa sile sporazuina moraju nadvisiti Njemaeku u tehničkoj ratnoj spremi i snazi finansijskih vrela. Kohlbriigge je u NjemaČkoj putovao većinomti najradje u trećem razredu na željeznicama, da na taj način dodie u dodir sa Ijudima iz naroda, što mu je pošlo za rukom, jer govori njemački bez stranačkog naglaska. Iznenadilo ga je pouzdano raspoloženje, koje je bilo još šire i živahnije obzirom na dobre izglede žetve. Osobito ga je začudilo, kojim se mirom i promišljenošću radi u Njemačkoj. Nijedna država na svijetu nije mogla u ovom ratu da pređvidi koliko će biti silna potrošnja municije u ovom ratu. U našim novinama može dnevno da čita, da se u Engleskoj. Erancuskoj i Rusiji riješava i organizuje pitanje proizvodnje municije. U Njemačkoj se čini, da slavni Krupp iz zemlje vadi municiju, jer se Njemačka oamah od početka bila boIje spremila. Kod toga valja imati na umu, da su Engleska kod toga, a osiin nje Frnncuska, Rusija, Italija i Amerika uprle svu snagu, pa ne mogu one zajedno da produciraju toliko municije, koliko Austrija i Njetnačka zajedno. Ali u Njemačk'oj o tome niko ne piše ni nemisli, svatko to smatra kao nješto običnoga i posve razumljivo. Niko u Njemačkoj ne misli, da rađnicima produlji radno vrijeme ili oduzme praznike, a središnja uprava čini se nezna što znači nervoza. Tako su u Njemačkoj rekvmrana sva orahova stabla za pravljenje kundaka na puškama. Ovo je učinjeno samo zato, da se vidi koliko imade orahovog drveta u zemlji, a kada se vidilo, da imade dovoljno, dozvoljena je odmah slobodna trgovina. Slično ie bilo i sa rekvizicijom bakra. Naiveći dio količina bakra nalazi se još u skladištima kod opština. I ovdje se radilo samo za budućnost. da se zna koliko imade bakra u zemlji, koliko se može potrošiti u godinaina 1917. i 1918. Makar je žetva uspjela dobro, prof. jc Kohlbrugge uvjeren, da se više neče dozvoliti slobodna trgovina hljeba i brašna. Ovakov bi se postupak protivio opštem sistemu, jer valja računati i na godinu 1917., za koju se nezna kakova će biti žetva. Računa se danas već i sa godinom 1918., oupšte, kao da rat neče nikada prestati. Napokon i poslije rata ne može se još raeunati sa direktnim dovozom. Nezna se još, da li neće poslije rata vlađati ko_d sila sporazuma g 1 a d, pa se mora raćunati sa svakom mogućnosti, osobito, da trgovina i industrija ne budu iznenadjeni ncočekivanim mirom.

Prof. Kohlbrtigge je mišljenja, da bi bilo bolje, kad bi mjesto riječi ,,njenmčki militarizam“ reklo se „njemački sislem“. Ovaj sistem itnade sa svojom uredjcnorn snagotn i svoju lošu stranu, ali se mcra priznati, da je za vrijeme ovog rata djelovao nesramnjivo.

Eorbe u Maćeđonljl. Bugarskl izvještaj. . K. B. Sofija, 22. avgusta U dolini Strume potukli smo potpuno neprijatelja. Ostaci su se spasili samo bijegom na desnu obalu rijeke. Cijela je okolica oko sela Jenikej, Nevola i Top a 1 o v o puna lješina palih neprijateljskih vojnika. Dosada je nabrojeno više od 400 mrtvih, medju njima mnogo časnika. Zaplijenjene su 8 mašinskih pušaka, velika množina puški, topničkog materijala i sanduka sa municijom, a osim toga smo zarobili 190 neprijateljskih vojnika, 4 časnika i 60 ranjenika. Množina opreme, koja leži na bojištu dokazuje, da je neprijatelj potpuno poražen. Jedno neprijateljsko konjičko odjeljenje, koje je spretnim manevriranjem namamljeno u blizinu naše pješadije, uništeno je potpuno u pravom smisiu riječi. Prema izjavama zarobljenika, sudjelovao je u ovoj borbi — osim francuske ,brigade i jedan engleskl puk. Napadi Francuza protiv naših položaja južno od Dojranskog jezera, i koji su potrajali punih deset dana, potpuno su suzbijeni. Ovo je sigurno i ponukako giavni stožer generaia Sarraila, da javi zauzeće važnih nekih vojničkih tačaka, koji su i dosađa bili uvijek u rukama Francuza, kao na primjer stanica u Dojranu. Na desnoj obali Vardara zarobill smo jedan cijeli odjel Francuza i zaplijenili jednu mašinsku pušku. Francuzi su ostavili na bojištu 70 mrtvih. Desno kriio nastavlja daije svoje operacije, Francuski izvještaj. K. B. Solun, 23. avgusta. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: 20. avgusta savezničke snage preuzeše oienzivu na cijelom solunskom frontu, na desnom krilu Englezi i Francuzi predjoše preko Strume i napadoše neprijatelja na frontu K a v a k 1 i—K a 1 e n d r a—T o p o1 o v a sjevero-zapađno od S e r e z a, te su došh i u dodir sa uporno branjenim nepiijateljskim položajem kod B a r a k 1 ij a (osam kilometara jugo-zapadno od Demir Hisara). U sred žestoke topničke vatre na južnim padinama B e 1 e s planine te na obim obalania V a r d a r a u oblasti izmedju Vai'dara i Dojranskog jezeća saveznici su se ■ utvrdili u položajima zauzetim zadnjili dana. Na lijevom krilu S r b i u planinskom kraju izmedju Crne RekeiMogljenice zauzeše prednje bugarske rovove. Na Kuruškim visovinia zauzeše utvrdjenja K a kb I a t a r a. Na krajnjem lijevom krilu saveznici su morali da se povuku, pošto su Bugarima, koji su nadirali iz Lerina i Banjice nanijeli teških gubitaka. Posljednje je mjesto napušteno; saveznici su se utvrđili na visovima istočno od njega, gdje borba još traje. K. B. Paris, 23. avgusta. Istočna vojska. Borba je 21. o. mj. trajala na cijelom frontu savezničke vojske pred Solunom. U središtu su Francuzi i Englezi žestoko gadjali bugarske položaje na obim stranama Dojranskog jezera. Na zapadnoj obali V a r d a r a održala se naša pješadija izuzamši jednog jedinug mjesta. I pored žestokih protivnapađa neprijatelja, srpska je vojska produžila svoje prodiranje u brdskoj zoni izmedju Cerna i Moglenice. Svi ciljevi, koji sa pjcšadiji bili odredjeni, u opšte su postignuti. Na oba krila pošlo je neprijatelju za rukom da po cijenu velikih gubitaka potisne naša istaknuta odjeljenja. S jedne se strane povuklo zaštitno odjeljenje, koje jc zapadno od Strume napalo na bugarsku boračku snagu od jedne divizije, da bi njeno prodiratije zadržalo, na Strumu, s druge se strane krajnje lijevo krilo srpske vojske, pošto se puna dva dana borilo, da bi usporilo marš desnog bugarskog krila, povuklo na svoje glavne obranbene položaje u blizini Ostrovskog jezera.

Tailjanska cete u Soiunu. K. B. Lugano, 23. avgusta. Iz vrlo velikih izvještaja talijanskih listova o dolasku talijanskih četa u Sclun dobija se utisak, da broj četa jedva iznosi jačinu od jedne divizije. Čete, koje su većim dijelom učestvovale u borbama u južnom Tirolu, oprcmljene su za brdsko ratovanje, njihov je logor još u blizini Soluna, ali će, kako se govori, uskoro biti uvedeue u borbeni front * '

Enjlesko-frontuskfl ofenzluo. Engleski izvještaj. K. B. London, 23. avgusta. 1 Na frontu kod Posicresa mi smo prodrli za pola milje napiijed i proširili smo osvojenja. U istaknutoin odsjeku ,,Lcipzig“ primakli smo mi naše položaje do 1000 jarda bliže T h i e p v a I u i dobili smo 100 zarobljenika. V e č e r n j i i z v j e š t a j: Izmedju Martinpuicha i Bazentina zadobili smo daljih 100 jardi neprijateljskib streljačkih rovova. Južno od Guillem o n t a izvršili smo uspješno preduzcće protivu ncprijateljskih linija. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 22. avgusta. 3 sata popodne: Sjeverno od S o mra e traje topnička djelatnost na velikom frontnom dijelu. Erancuzi su u blizini C1 e r y a nešto napredovali, zaplijenili su dva nova topa, kalibra 7.7 cm. Izmedju Guillmonta i Maurepasa osvojili smo jednu šumicu. Južno od Somrne pojedina preduzeća dozvolila su Erancuzima da se ugnjezde u rovovskim komadima jugozapadno Estrćesa i istočno Soyecourta. Francuskim odjeljenjima ispao je za rukom jedan ispad protivu streljačkih rovova na visoravni kod V i ngra sjevero-istočno Soissona. — 21. avgusta danju oborio je jedan francuski letać jedan ,,A 1 b a t r o s“ kod L a n g u evoisina. Četiri njemačka đvoplošnika savlađana su od njihovih francuskih protivnika jugo-istočno od N e s 1 e s a. Noću 22. avgusta bacila je jedna francuska eskadrila 79 bombi na kolodvor Tergnieresa i Nyona. Na željezničkim postrojenjima kod PontiEvequeina kolodvoru Appilly zapažena su velika djelovanja paljevine. Eskadrila se vratila nepovrijedjena. il sati noću: Topnička borba na obim obalama S o m m e i u predjelu Eleury. Jednim ispadom, koji nam je ispao za rukom sjeverno od Maurepasa, zadobili sino nekoliko zarobljenika. Odbili smo napade ručniin granatama protiv naših utvrdjenja u šumi C h a p i t r e. RliSijtl. Ruski zajmovl. K. B. Kopenhagen, 23. avgusta. Kako javlja „Berlinske Tidende“, ministar financija B a i k vratio seuPetrograd, pošto je u glavnom stanu car odobrio njegov izvještaj o zajmu u inozemstvu. U isvještaju se veli, da je u Italiji, Japanu, Norveškoj i Švedskoj okupno smeštena jedna miiijarda ruoaija ruskih zajinova za isplatu ratnih nabavaka.

tl j £ Rt 0 Č k R. Uvodjenje karte za iueso K. B. Bcrlin, 23. avgusta 2. oktobra stupa u snagu za cijelu Njemačku karta za meso. Ona će važiti za po četiri sedmice. Po njoj će- pripadati sedmično na glavu 250 grama mesa od klane stoke sa kostiina. Djeci ispod šest godina pripadaće polovina pomenute količine. Stanje ljetine. K. B. Berlin, 23. avgusta. Prema odgovorima na anketu, Što ju je o stanju ljetine u N^emačkoj priredio „Berliner Tagblatt'. može se očekivati d o b r a, a mjestimično vrlo dobra srednja žetva. Tako isto i žetva u stočnoj hrani, pokazuje odlične rezultate. Zimski krompiri obećaviju u glavnom dobre rezult. ie. Zasadjeno tlo za šečernu repu, zrnastu hranu i u 1 j astu hranu mjestimično je znatno prošireno; broj sviju vrsti stoke stalno raste.

Austro-Usarska. Tobožnjc grozote austro-ugarskiii vojnika. K. B. Beč, 23. avgusta. Iz glavnog stana za ratnu štampu saopštavaju ovo: Medju mnogim bajkama, koje listovi sporazuma svojim čitaocima prepričavaju, pojavljuje se jedna ponovo, ki.ja priča o grozotama, što ih vrše austro-ugarski vojnici nad zarobljenim Talijanima. Po toj priči dol'ile su austro-ugarske čete od svojih zapovjednika nalog, da nikoga ne zarobljavaju, već da ubijaju sve Taiijane od reda, čak i kad bi ovi u znak predaje podigli ruke. Pošto ti listovi vcle, da mogu da označe i pojedine slučajcve takvog varvarstva, to je naredjena stroga istraga i ova je utvrdila lažljivost neprijateljske štampe. Ako je. ovdje ondje ubijen koji zarobljenik, to je bilo samo u slučajevima, gdje su se Talijani poslužili odvjatnim ratnim lu-