Београдске новине

Strana 2. 3. septenfbra 15*16. --j,. . Beogradske Novlne »■«■ ■— ■ ■ ■ ■' - ■

NeđjelJ« Broj 201.

uički napadi rumunliskih o d j e 1 j en j a protiv bugarskih pograničnih straža. Tako je stražara br. 9 istočno od Kene1 a r a ,i stražara br. 5 napadnuta noću u cči X. avgusta, a isto tako posiije stra- ’ žare broj 10 i broj 13. Na to su došle saine operacije rumunjskih čcta na granici, 28. avgusta bombardovano je Kladov o, a istoga dana R n s e (Ruščuk). 29. avgusta otvorilo je rumunjsko kralj. odjeIjenje br. 1 žestoku puščanu vatru protiv susjednog bugarskog odjeljenja; uskoro sć zatim vatra proširila na svu granicu sve do bugarske stražare br. 17. Isto tako na obali cmomorskoj izmedju same obale i Cauš-keja, rnmunjske granične straže žestoko napadaju na bugarska stražarska cdjeljenja, koja ih ođbijaju. Najzad bugars.ki poslanlk u Bukareštu, Simon Radev spriječava se od subote 26. o. mi., da opšti sa svojom vlađom, te mn se izdaju pasoši, a da kraljevsko bugarska vlađa nije svojem poslaniku izdala nikakvih instrukcija odnosno cventualnog prekida odnosa. kao prirođnu posljcdicu svega toga što je prethodilo. U medjuvrcnicmr ncću od 30. do 31. avgusfa pokušano je podizanje pontcnskog mosta preko Dunava kođ Kladova i prebacivanjc splavova preko ri;.ekc. Vara će Preuzvišcnost sama shvatiti kakav jc ishod svcga toga, ishod što ga je btjcla r n.'iinjska vlada, a koji jc nairctnnt silom Kinjenica. Pošto je položaj takav, kakvog 1 ga je baš rumuiijska vlada strovila, a pošto j je Bugarska prinudjena da primi „fait accjmp!i“, imam čast, gospodme poslaniče, da Vašoj Preuzvišenosti stavin do znanja, da Bugarska smatra, daseoManasu jutru nalazi u ratnom stanju sa R u m u n j s k o m. > Izvolitc gospodine poslaniče, priiniti uvjercnje mog odličnog poštovanja. Dr. V. Radoslavov, s. r. Poslanica aradskog vladike.K. B. Arad, 2. septembru. Ovdašnji pravoslavni rumunjski episkop P a p objavio je poslanicu, u kojoj izjavljuje: S najvećim smo zaprepašćenjem saznali, da je Rumunjska objavila rat; smatrali smo, da nije moguće da se Rumunjska može boriti protiv monarhije,' u kojoj pod zaštitom slavom uvjenćane habsburgške dinastije milijunl Rumunja žive, najljepše se razvijaju u svakom pogledu, a nepokoljebljivo su vjerni. Evo hiljadu godina, kako je rumunjski narod, koji živi u Ugarskoj vazda branio domoVinu od svakog spoljnjeg neprijatelja, a i u ovom ratu vojnici Rumunji daju po opštem priznanju dokaza o svome junaštvu, svojoj vjernosti prema prijestolu i o svome patriotizmu. Srpske čete « Runniiijskoj. K. B. Pctrograd, 2. septembra. „Petrogradska brzojavna agcncija“ javlja, da su srpske čete pod zapovjedništvoin genertilštabnog pukovnika S v. Tiadžića, stigle u Rumunjšku radi koopcra.ije sa rusko-rumunjskim eetama. Poslanlk u Bukareštu. K. B. Beč, 2. septembra. Kako listovj javljnju, sligla je do sad u rfiinistarstvo sptiljnih posloca samo jedna depeša autro-ugarskog poslanika u Btikar'eštu, grofa Czernina, datirana od 28. avgusta, kojoih javlja, da mu je dostavljena objava rata i da je iskao svoje pasošc,_i da će po prijemn ištih s poslanićkiin dsobljein otpntovati. Od tada hema ni kakVog glasa o austro-ugarskoin posianiku i njegovoin osoblju. Iz rumuiijskog parlamenta. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Ziirich, 2. scptembra. Prema jcdnoj vijestl iz Bukarešta odr-> žana je jućer vanredna šjednica rtmumjskc komore. Na sjcJniđ je Bratianu držao govor, ii kojemu jc rekao, da su se i oni, koji su hili protlvnici rata pomiriii sa sudliinoni. Tvrdi se da je Petar Carp izjavio, da u sadanjem času prestaju svc stra»vnc..-.. —■y-,—n. . —— - —~~

načke suprotnosii te da sada iina satno Rumunja. Mantiest kralja Ferdinanda. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'k) Zurich, 2. septembraRumnnjski zvanični list objavljnje maniTest kr'alja Ferdinanda, u kojeniu se veli, đa sti interesi zemlje feiskivali ovaj rat. Jeđnovremeno se objavljuje, da će vlađa izdati nove državne novčaruce. Položaj austrijskih i njemačkih podanika. (Naročiti brzojav „Beogradskih NovinV.) Ziirich, 2. septembra. Kako javljaju rumunjski listovi, sada u Bukareštu vlada mir. Podanici središnjih vlasti nijesn izloženi uvrijedama, ali su donete odredbe o njihovom interiKranju. Rumunjski poslsnik u Beriinu. Neće se vraćati u Rumunjsku. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) •Berlin, 2. septembra. Rumunjski poslanik u Beriiuu izjavio je, da se neće vraćati u Runiunjs k u, već daćeu Danskoj saćekati krtj rata.

BoriK n KstećonljL Fraitcuski izvješiaj. K. B. Solun, 2. septembra. Zapovjeđništvo istočne vojske javlja; Nema novili dogadjaja. Na raznim injestima fronta i dalje traje topnička vatra. Štampa traž* Sarrailovu akciju. K. B. Bern, 2. septembra. Pariški listovi vele, đa je došao čas za rad ententne ekspedicije kod Soluna. Stvarna jačina saveznika kod S o 1 u n a iznosi 400.000 ljudi, od kojih su 300.000 borci. ,,T e m p s“ u svome pisauju izvodi, da se protivu B u g a r a mora uskoro izvišiti odlučan udarac. B u g a r i znaju, da od nas ne mogu očekivati nikakvu poštednju. Ako pak naša akcija nebi bila dovoljno spremna, onda bi njemački istočni plan bio osiguran, i središnje vlasti našle bi jedau nov oslonac . . . ,,Temps“ dalje veli: Neosporno je Hindenb u r g jedan encrgičan čovjek, koji će glcdatl da svoj teški uđarac izvedc, pa možda neće oklijcvati, da svoj front jako razgoliti da bi na drugome đobio snage. Ali svakako možemo biti uvjereni, da će francuski glavni stožer u! mjeti da osujeti smjerove H i n d e n| b u r g o v e.

Enžlesko-ftflncissK« ofetuiva. Francuski izvještaj. K. B. Pariz, 2. septcmbra. 1. IX. 11 sati u veče. U toku dana nije bilo važnijih dogadjaja iztizev dosta žive topuičke borbe na frontu Soinine, u odsjeku Fleury i na đesnoj cbaii Maase. * Letačka služba: Posiije podne naši obranbeni topovi oboriše njemačke letilice ; prve dvije padoše na đesrtoj obali O i s e; a treća kod D o u a m o n t a. Oko tri sata poslije podne bacio je jedan neprijateijski leiać d\ije bonibe na Girotnagni, od kojih je ranjeno jedno liče, a priredjetia neznatna mflteiijalna gieta. 2. septembra, 3 sata posiije podne : Na frontu S o ni e djeiovaio je francusko topništvo u oblastima Estreesi Šoyecour. lzmedju Gise i Aisne Ffaiićaži izvršiše prepađ na njemačke rovove pred Nouvron-om i dovedoše nekoliao zarobijenika. U apremontskoj šumi propao je jedan njeinački prepad, isto je tako jedan njemački napad kod C roi x-St.- J e a n a, istočno od šume Le Pretre onemogućen francuskotn predgradnoin vatrom. Na ostalom dijelu froiita noć ie prošia na miru. Letačka služba. U prkos tome što je duž cijeloga fronla biio oblaćno i

maglovito, francnski su letači bili veorna akthmi. Na frontu Somme oboreno je četiri njemačka ietaea; jedna od njih, koju je iz vclike blizine gadjao podčasnik Dorme iz mašinske puške, pa je razmrskana kod Malancourta. Uvo je osma letilica koju je oborio Dorme, ostde tri oborene su jugoistoćno od Penonne. U istoin su kraju, kako smo utvrdili, onesposobljene za borbu još dvije letilice. U Champagni u toku jedne vazđušne borbc ozbiljno je pogođjena jedna letilica tipa „Avijatik", pala je iza njemačkih ređorva na Sommi. Druga jedna njemačka hetilica, pogodjena od naših odbranbcnih topova, spustila se sjeveroistočno od Somme kod Suippesa, letači su zarobljeni. Druga jedna Ietilica tipa ,,Avijatik“ mofala se uslijed defckta na motoru spustiti iza irancuskilt redova kod Rehebourga na Oisi, oba Ictača zarobljena su.

Engleski izvještal. K. B. London, 1. scptcmbra. Jučer je neprijateij preduzeo na frontu u dužmi cd 3000 yarda izmedju G i n c h y i brdovite šume ođ N i g hw o o d-a pet protivnapađa. Pri petom napadu prodt« je na dvjema tačkama u jedan kratak frcntni dio naših unaprijcd povučeniii rovoa. Prouzročiii smo u odjelu Besuraine velrkn eksploziju. U istaknutom frontnom dijclu od Y p r a p^stili smo sa zadovoljavajućiin uspjehom gasne dimove. Večernji izvještaj: Pojedinosti o njemačkom napadu dokazuju, da su neprijateljski gubici uslijed udtužene vaire iz rovova, nagomilanih mašinskih pušaka i poljskih topova biii vrio ozbiljni. Bilo je mnogo vazdušniii borba. C)d neprijateijskih letmca pet je razoreno, a sedain povrijedjeno i orimorano na spuštanje. Britanska pred.izeća za bacanje bomba bi!a su uspješna. Propalo je pcf britanskih letilica.

Krlza u Crčkc]. Venizeios na poinolu? (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina ’.) Atena, 2. septembra. Poslije jcdne konferencije sa Venizelosom, ministar predsjednik Zaimis primljen jc u audijenciju kod kralja. Grčki kraU abdicirao? Venizelos pomoćmik ministra p t e d s j e đ »4k a? (Naročiti br^o^av »Beogradskih Nov'nr.Kj K. B. Bcč, 2. septembraPrema brzojavima iz Iiatjga što ih donose bečki večernji listovi, engleski listovi saznaju, da je kt'alj Konstantin abdicirao, a p’rijestolonašljednik G j o r g j e proglašen za helenskog kraija. Zaiinis prema tim vijćstima ostaje miflistar predsjednik, ali će mu kao pomoćnik biti pridodat V e n i z e 1 o s. >iEJ v Grčki odinethfci u Solunu G r č k i ^arni/on 1 u i n t e r ti i r a n« K. B. Soittri, 2. septetnhra. ,Reutei -ova agen.ija javlja, da s.i no:as aružn.ci i iiafudni doluovuljci opki liii kasaiuu u Solunu, čiji se garhizon protivio ua idc s njima, i obustavill su domšenje vode i životnih namirnica. Oko čet.n sata u jutru pokušaliu šezdeset ljudi iz kasarne da jednim ispadom nabave namunice, i tom je prilikom s obje siraite pucano. Ccte stt blle primidjene na po\ lačenje u kasarnu. Dva vojnika i jedau oružnik ubijeni su. a dva su dobrovoljca ranjena. Gcncral Sarrail intervenisao je da bi Spriječio dalje krvoprotiće. Garnizon je primio posreaovanje i prcdao se Francuzima pod slijedećim uslovima:. Čele će biti obezoružane i internirane u logoru u Z a j t e m I i k u izvan gi a da, časnici zadržavaju sv_ : e sablje i /.a-

daju časnu riječ, da neće ništa preduzimati protiv buntovnika. Kasarna je privremeno posjcdnuta Fra r cuzima. I garnizon maie tvrdj'avlce K a r a b ur u n bio j'e opkoljcn i preriao se brzo po predaji četa u Solh'u. Očeknje nc, da će jedan odbor bcntcvtpka preuzeri kontrolu nad upravoin tih dije'o'.a Maćedonije. Venizelos profiv Ita'ije. K. B. Lugano, 2. septembra. Venizeios jc izjavio saradniku atcnskog lista „Kiriks'* slijeđeće: Grčki narodnosni osjećaj pravi znatnu razliku izmedjn prisntnosti Engleza f Francnza u Solunu i prisutnosti Talijana u tom gradu. Engleska i Francuska su zaštifnice i garantue sile Grčke i njezinih intcresa, te bi kao takve rado vidjelc pojačanje grčke moći, dok Italija nićim ne pokazuje, da želi ili da smatra mogućim izmirenje grčkih i talijanskih interesa. Stoga bole jako G r k e iskrcavanie talijanskih četa u Solunu, jer moraju da strahuju, da prisutnost Talijana može jcdnog dana postati opasno po grčke interese. Zatim je Venizelos đokazivao, kako bi sve to drugće bilo i da se u Grčkoj ne bi vidile talijanske čete, da je se Grčka upravljala po ujcgovoj politici. Malo je taliianskih listova, koji se ti opšte trude da obilježe taiijansko stanovište. Austro-Ugarska. Jubilej generala F. Z. M. Kuka. (Naročiti brzojav „Beogradskih No/ina".) Lublin, 2. septembra. 31. avgusta u veče uputišc se upravni službenici vojne glavne gubernije guverneruF.Z M. Kuku, da ga pozdrave povodom njegove čeirdesetogodišnjice službovanja. Na pozdrav zastupn.ka guvernerovog, general-majora G r z os i c k o g, zablagodario se slavljenik izjavivši, da zahvaljuje svoje uspjehe toj srečnoj okoinosti, što je svagda imao za rad voljne i u đužnosti revnosne potčinjene, koji su utnjeii njegove ntredbe uvijek najbolje da izvedu, što i u svom sadašnjem djelokrugu sa zadovoljenjem utvrđjuje.

Karta za mast i zejtin. K. B. Beč, 2. septembra. Otpravnik poslova minlstarstva unutraš* njih djela određio je sedmičmi količinu sirove masti, preradjevine masti i lejtina za jelo za jedno Jice na osnovu zvaničnih legitimacija. Prema toj odredbi slijeđiče svakome sedinično 120 grama preradjevina masti i zejtina za jelo, odnosno 140 grama žive mastf. L"ca, koja vrše teške fizičke radove priinače 150 ođnosno 180 grama. ,

Enšleska I Kolonlje. Flnansijska blokada protiv Njemacke. K. B. London, 2. septembra. Pri ministaTstvu spoljnih poslova ustanoVIjeno je novo finansijsko odjeljenje koje ima da izvodi finansijsku blokadu Njemačke. Londonske banke pozvale su svojc poslovne prijatelje u neutrainim državama, da potpišu izjavu, u kojoj se obavezuju da svoja londonska primanja neće upotrijebiti na transakcije sa firmama u neprijateljSkira državzma. EkspIo7ija tt Yorkshire-u. (Naročiti brzojav -Beogiadskih Novina«; London, 2. septembra. Po Jeđnoj „Reuterovoj* vfj'esti je prilikom eksphzije mun cijone tvornice u Yorkshire-u poginulo 30 osoba, a 60 ih je ranjeno. Hojnovile fcrzojavne vijesti. Pitanje željezničkog štrajka u Americi. K. B. Washirtgton, 1. septembra. Wilson i vodje stranačkog kongresa složili su se na jedan sporazum na prijedlog radr otklanjanja željeznićnog sukoba uvodjenjem osmo-časovnog rada. Vodje radnrka izjavdi su, da će trgnuti naredbu o štrajku čim se parlamentu podnese prijedlog o osmočasovnom radu.

zm I CKOiiCH Kažnjena zbog drsfcog ponašanja prema c. i k. vojnim lichna.

Nove poreze. K. B. Beč, 2. septembra. Sufra će izaći c,rska uredba, kojom se uvodi raini dodatak neposrednim porez. nia 1 u glavnom opšte povišenje sviju biljegovnih i neposrednih pristojbi, osim toga taksa na debiti od trkačih i »bookmaker-skih* oklada, kao i pristojbi pri zaključenju ovih posljednjdi oklađa. Najzad uvodi se poreza na žižice i razne vrste upal^ača. Širok finansijski program radi pokrića sviju dosad ratom prouzrokovaiiih većih izdaDka do sada iz razumljivih razioga još se ne može donijeti, ali finansijska uprava dužna je, da pored staranja o zadovol^enju fatnih zaht eva na putu kredita vodi računa i o osiguraniu pokrića interesa za rauie zajmove i time da apeluje na srećom dobro razvijenu i od strane naših protivnika potcjenjivanu poresku snagu. Prema tome u pitanju je prije svega stvaranje redovnih većih prihoda raui osiguranja isplate interesa posljednjih četiri ratnih zajmova, od kojih kamata ukupno iznosi oko 750 milijuna. Ovo je djelimično već postignuto povišenjera poreze na rakiju i cijena duvanskih preradjevina, koje ćc m.ere dati zajedno povećanje prihoda od sto milij.una krurta. Ako pak još uzmemo, da će sadatije nove poreze dati za 320 milijutia kruna više pr hoda, i ako imamo u vidu izvjesne mjere, koje če se preduzeti u oblasti poštsnskog i željeznlčkog saobraćaja, to će se pokriti sav iznos kamate za ćetiri ratnili žajraova. Previšnje priznanje poručniku Baniieidu. K. B. BeČ, 2. septembra. Car je naredlo, da se pomorskom poručniku B a n f i e 1 d u izrazi Njegovo pohvUno priznanje za hrabro držsnje pred neprijaltljtm. Oospodja Ana Krisković, sa sfanom u Miioša Velikog ul. 19, osudjena je od strane redarstva na tri mjeseca zatwra zbog drskog ponašanja prema jednom visokom austro-ugarskom časniku i zbog uvrijede c. i k. vojnika. Ova stroga kazna neka posluži za opomenu svima onima, koji bi se svojim šovinizmom, švo,om prošlošću ili svojim temperamentom dali zavesti da učine kakav ispad prema osoblju c. i k. oružane sile. Ižrijebanje velikih zgoditaha 37. kralj. ug. povl. razredue luUije započimlje kako nam je to sa pouzđane strane priopćeno na 27. i 28. septembra. I ovaj puta biče ižrijebano pod državnim nadzorom kroz pet m;eseci 55.000 zgoditaka u iznosu od 14 milijuna 459.000 kruna. Pobliže o tom u današnjem listu poznate: Glavne kolekture kralj. ug. povl. razredne lutrije Banke Krbnfeld d. d. Zagreb. Pronadjen dječak. Redarstvo je pronašlo na ulici jednoga diečaka od svojih 6 do 8 godina. Dječak je malouman i veli, da se preziva K o s t i ć. lme, kao ni stan ni ime roditelja, ne umije da kaže. Odjcven je samo košuljoin i prslukom, ima veliku glavu, smcdju kosu, sive oči i veoma pripljošten nos. Pati od bolesti očiju. Do iznalaženja fljegovih roditelja dječak je predat na čuvanje bolnici za uniobolne. Uhvaćeni bikovl. 30. avgusta oko podne uhvaćena su u bllzini željezničke stanice dva bika. Sopstvenik ih može dobiti u c. i k. mljekarniku u Nemanjinoj ulici.

CSrio o čtfkome nacfia. U ovo se ratno vrijcnte mnogo piše o narodima monarhije, o njihovom udjeln u sasta\u monarhije na razriim podrućjrnia. O Hrvatima izašle su dvije knjige (K o v a č e v i ć, M i 1 6 i n 0 V1 č) o Sio\ tncima tK r e k) jedna, o Sroima jeina (pritf. M u r k o). Poljaci fmadu poscbnu re\iju, koju uredjuje bivši galički minisiar dr. vitez Jaworski. U Ruaima felaze listovi i brošure, koji imadi; Svrliu, da apoznadu strani i doniaći svijet o njihovom narodnom znainenovanju. Magiari i Njjemci takodjer ,se pobrinuše, da u raznim brošurarna, pa i u raznim djelima omašnog sadržaja (knjiga „Deutsehland ira Weltkriegc“ većim se dijeiom havi sa Nijemchna u Austriji) feuesu momentc svojega laiamenovanja. Sivi ti spisi lmadu unatoč cenzure jcdnn tcndenciju, a ta ie političkai Uz to hoče da potkrijept švoji'n djelovanjem na dmgini područjuna svojfc sad vcće, sad manje političke aspiracijc za jcdnakopravncšću i vlašću. Mora se irairoc znati i naglasiti, da sc narodi monarhje unafoč vctikih tr\-enja i svakidašnjem politiekog, kuliurnog saobračaja, niJesri poznavali, bar ne pmvo poznavah. Jer da su se poznavali, mnogo bi politickih trza' ica nestalo. Najnovijc dfclo o Česima neroa politčkc fendencje. To jc osnovno djele, 5to ga fe izduu dr. Zo'cnek V. T o b o 1 k a. Djelo jc napisao njcrnačkim jezikom i nosi naslov »,D a s b 6 h m i s c h c V o 1 k“. VVohnge-

biete, kurperlichc Tiichtigkeit, geištige und malerielle Knltur. U predgovoriu vcl: se o svrsi djeia sljedeće: „Ovim opisom Česi nadoknadjuiu ono što itn je nanijelo za reprezentaeiju u tudjini o svojeni utirtHiu, o njihovim selištima, o njiliovim fizičkirtt pređnostinia, o njihovoj materijalnoj snazi i duševnim silama. Svc ako se i tema nije niogla iz izvar.jlh riazloga posvema iscrpsti i izraditi, to će ipak prikazi, koji sti shemjeni napose za ovo djelo odgovarati zasriovailoj zacjaći. Gni će 5 večesirii javnost poueiti na objektiven način o češkome narodri i giavnim smjerovima njefcove kulture i tako doprinjeti ncšlo do praveg razumijevanja i ocjene riašega nartoda a od strane onih, koji ne Vlađaju češkim jrizikom. Jeđno proizlazi bez sutnnje i pesve jasno iz cssaya sabranih u ovome djelu, da se češki narod sve ako i nije velik brojem, inorta pribrojiti onim zspadnim naroditna, koji sn tjclesiio vrlo razvljeni, koji u napredovanju svjetske kulture imadu znatan udjel, upnćujući na nj l druge narode, kojlin se ponositi niogu i kad bi se taj udjel prcgledatl ili JoŠT više htio zanijeVati, da bi to bLo čin najveće nepravde. Ceškotn narodu nri pada na nm da zahijeva, da ga se neispravno i pi'ekomjerno iznad njegovih zasluga ocijeni, ali poput svakog drugog naroda u opće, 1 on bi osječao, da bl bila golcma nepravđa, kad bi se htjelo osporavati, što je učinio za naprcdak ljuđske kulture i kad bi se kao narođ podcjeijivao, ignorirao ili kad ga ne bi raznmjeli“. I s tira je pregovorora svaka knjiga

jastio ocrtava. Ona nauinice neće da se takne politike, jcr je i onako u ovtm nepolitičkim esšay!ma ccnzura nutogii rcčenicu precrtala. Sadrižaj knjige bolje reći popis essaya broji samo sedamnaest članaka od raznih najpoznatijih autofa na raznim područjima sarnih stručnjaka. Mnoge jc članke pounence one gospodarskog sadržaja napisalo više strtučnjaka. U prvotn se redu bavi knjiga sa područjem, koje nastavaju Ccsi. Pri toin treba spomenuti đa -se knjiga ogranifuje sanio na zemlje češke t. j. kraijevinu Čcš* ku, inarkgrofiju Moravsku i Šlcsku. Clanak taj napisao je dr. Antonls B o h a č (Siedlungsgebiete und Statlstik der Bohmen). O ffeičkim snagama i tjelcsnoin izrastu i plenienskoj pripadnosti le o bojnfm sposobnostima napisao je člair.k ptof. dr. J. Matiegka (Die physische Bcsehaffenhei$ und die Kriegstiichtigkeit des hfilimischen Volkes). Sad dolazi kulturtrii rađ češkog naroda u prošlosti i to na religijoznom i nastav<nom području. Tu se najprije pokaznje iičnost Jana Husa i Jana Amosa Komenskoga, najvećeg pedagoga. Prvi je članak od prof. dr. V. N o v o t n o g a, a drugi od dr. J. V. N o v a k a. Prelazeći preko dekadcnse češkoga naroda bez ikakovog prikaza piše Jan Jakubcc poznati češki kritičat*x> književnom preporoda čcškoga «aroda. Tu su spomenati Jan KoRar, Dobrpvsky, Havliček, Macha, Safarik. Po> znatl češki literami historik F. V. K r e jći prikazuje pridružujući se u ncku ruku ovome prikazu dva najveća modefua

češka pjesnika Jana Nerudu i Jaroslava Vrchlickog. Suvislo sa književnim preporodom bilo Je naravno uuždiio, da se prikaže i djelovanje i znamenovanje Celia na umjetničkoin području i to u likovniin Uinjetnostima a poimence u g’.nabi. kojoj jc posvećeno posebno jcdno poglavljc. Prvi je članak napisao dr. Anton Matajč e k, a drugi dr. A. š i 1 h a n. Vanredno je zanimiv čianak o 'feškom školstvu i o češkim i njemačkim utakmicama na području narodne prosvjetc. Brojevi govore o gelemom b«ju ćcškoga naroda za svoju prosvjetu i za osvjcitavanje i naobrazbu svcjega naroda. T:n su postigli, da u njih nema nijcduoga analfabeta i aa je prosječno naobrazhi iiarodna jednak malo onoj u Belgijk IJ tim bfojevima vidimo onu sustavnost kojom se provodilo prosvječivanje narodu. Autor članka dr. Ottokar Kadner prika/ao je to tako jezgrovito i prcgledno, da lii bilo upravo dobro, kad bi sc i naši ljudi ugledali u ovakovo pisanje o sfanju naše uarodne i pučlce prosvjete. Uđjcl čcških nauČenjaka u znanosti te pravoslovja prikazan je u iri člauka, n kojfroa su sudjelovali B y d ž o v s k v, F. KaderžaVek, B. N e m e c, F. Z« v i ška, prof. dr. J. Krčmari pro? dr. Bohuslav B r a u n e r, proL Emil V o t o a k i proL Jos. H a n u š. Sadanje stanje narodnag grspodarstva napisao je dvorski savjetnik prof. dr. Julije Steklasa, o razvirku novc 2c*ke industrije i češke trgocme pišc lr. K. PranzLao češkom novčaistvu dr. Josip Horak.

Knjiga završuje sa prikazo n o sumoupravi u kraljevini-Ceškoj a člankom pric. docenta dra Vaclava Joaahmia, HflLl PODLISTAK. Kancelarijski odjell u brzim vozovima. \ rijetue je tiuvae . . To je jedan od vodećht pi ineii a liašega stuljeea. Vidhno guje u Krubnuin posluvnorn svijetu svakiin danom uiču nove ustanove, pronaiasci i edredoc, kojim je cilj uštede u vreiueuu. — Udavno kfupni finanstjeri i industrijalei, koji bi najradije iskoristili svaki tienutak svojta živo f a radi privredjivan.a i iKivih kouibinaeija, osječaju kao vtlo nelagudan gubitak u vrcmenu šlo ga p.rouzrokavaju duža putovanja ua željeznicaina. Na večim ameriekim ?ejezničk-im prugama američki manji ij; veći milijonarl odavno vcć ne putuju na željeznici bez svoga ličncga sekictaia i bez pisaće mašipe. Sada se u drugoj jednoj zemlji, gdje se isto takc cijcni vrijeme u Njemačkoj — na pcnovljene predsta\ke poslovnoga svijeta ozbiljno radi na tome, da se trgoveima i industriJalcima omoguCi obavijenje koresponđenđje itd. za vrijeme dužih putovanja. Kako čitamo u njetnačkim listovima, glavna uprava pruskih državnih željeznica proučava plan, da u brzfm vozovima uvede naročite posiovne odjele. U ovim bi odjeilnia bili naiočiti veći stolovi, pribor za pisanje, ađresne knjige i L d.