Београдске новине

Broj 201,

3. septembra 1916.

BeogrfTdslce Novlne

Nedjelja

Strana 3

Mno prM. RamunjsHa. Goblne 1913., a kao epilog drugome balkanskom ratu, rumunjska je stečijna lista zibilježila 725 stečaja i 80 moratorija. Ta činjenica daje maha veoma sumnjivitri izgledima za rumunjski trgovačkl svijet u pogledu posljedica, koje će za nj imati ovaj rat sa Austro-Ugarskom i njenim saveznicima. Opravdano je predskazivanje, da će Rumin ska svoje miješanje u svjetsld rat platiti svojom finansijskom i privrednom propašču. Niko ne može sumnjati u , da je rumunjska narodm privreda, s jedne strane uslijed geografskoga položaja zemlje, a s druge strane uslijed suštine svoje proizvođnje, upućena na središnje vlasti. Iz slijedeće tabeie može se vidjeti iznos runiunjske spoljne trgovine za vrijeme zadnjih triju godina prije rata, i to kako sa središnjim vlastima, tako sa silama četvornoga sporazuma (brojevi su u lejima, a prema podaclma rumunjske zvanične statistike);

Središnje vlasti:

Sporazum:

U vo z u R u

m u n j s k u:

1911.

335,819.851

191,458.404

1912.

396,184.625

201,334.475

1913.

392,777.096

141,421.494

Središnje vlasti:

Sporazum:

Izvoz iz R

u m u n j s k e:

1911.

122,837.346

424,605.489

1912.

174,363.533

374,973.708

1913.

194,768.784

368.105.367

Iz ovih se brojeva vidi, da je Rumunjska pokrivala svoju uvoznu potrebu u mnogo većoj mjeri kod središnjih vlasti nego kod sila sporazuma, čiji se ukupnl uvozni iznos poslije osrednjeg penjanja 1912. g. zadnje mirnodopske godine smanjio za čitavih 50 milijuna leja. Produkti, koje Rumunjska izvozi, jesu u glavnom: žito, petrolej i benzin. Godine 1913. izvezeno je žita za 448^/a milijuna leja, petroleja za I 3 U /2 milijuna leja, što ukupno čini 580 milijuna leja pri ukupnom izvozu od ; 670 milijuna ieja. Ostatak od 90 milijuna u glavnom odpada na zrnastu hranu (19 milijuna), drva (19 milijuna), uljastu hranu (13 milijuna), jaja (S 1 ^ milijuna) i kože (3 milijuna) i t. d. Rumunski pak izvoz veći je za sporazumne države, nego li za središnje vlasti i njlhove saveznike; ali i u tome pogledu nastala je ovdje promjena u toliko, što se udeo središnjih vlasti u rumunjskom izvozu stalno penje, dok udeo sporazumnih država stalno pada. Prema tome ukupna vrijednost rumunjskog uvoza i izvoza iznosi kao što se vidi po slijedećoj tabeli; Vrijedoost uvoza: Vrijednost izvoza:

1911. godine 569,745.027 leja 1912. » 637,905.560 , 1913. » 590,012.640 , 1911. , 691,720.408 , 1912. . 642,103.783 , 1913. . 670,705.335 ,

Svi mi još dobro pamtimo, kako je u ioku ovoga rata s vremena na vrijeme učestvovala u *ratu umoreniem giadju“ protiv središnjih vlasth U jesen 1914. god. bili su luipci iz Njemačke i Austro-Ugarske po skupe i prcskupe cijene kupili za 25 milijuna kruna rumunjskog žita i robu platili. Iznenada tada rumunjski mimstar finansija Costinescu izdade zabranu izvoza; tada je već imao drskost da u parlamentu izjavi, da će on u momcntu rumunjske objavc rata ovo žito, koje prfpada središnjim vlastima kupiti po cijenama, koje će one same odrediti. Ovo znaoi prevedeno s rumunjskog, isto koliko prosto zaplijcniti to žito. Do te pljačke doduše nije došlo s toga, što Rumunjska nije bila 11 stanju da stupi još onda u rat, kako su se to bili nadali gg. Colinescu i drugovi. Na protiv Rumunjska se vidjela prinudjena da ovo žito, pošto je godinu 1 po dana ležalo u zemlji, ipak izda središnjim vlastima, a da im uz to još proda neke proizvode nove žetve. Naime ruski porazi, do kojili je u medjuvremenu bilo došlo, prinudili su Rumunjo, da još duže odlože svoje ratničke namjere, a medjutim oskudici u Indiistrijskim proizvodima, koja je vladala u Rumunjskoj, moglo se stati na pnt samo putem razmjene za rumunjsko žito. Tako je došlo do poznatog ugovora sa središnjim vlastima, prema kojemu je AustroUgarska upućivala „Merkurske", a Njemačka „Carmen“-vozove sa robom, koju je izvoziia u Rumunjsku u zamjenu za pšenicu i kukuruz. Kao što se sad vidjelo, 1 ovaj se đo ugovor s rumunjske strane psnivao na laži i podlostu Kinansijski položaj Rumunjske znatno sc pogoršao ovim ratom. Već 1914. god. osjećao se rat u ograničenju kredita u zastajanju Izvoza uslijed velikih transportnih teškoća 1 u velikoj oskudicl inostranih srestava za isplatu. Postepeno uvučene su u tu krizu I državne finansije, pošto je rumimjski budžet od toga časa čitav niz godina pokazivao dobre rezultate. Od Rhansijske godine 1904.—1905. javljali su se stalni budžetski suficiti, koji su doduše svakom godinom postajali manji, dok jc za sadašnju računsku godinu čak predvidjen I deficit. Naime državni su prihodi bili 1915.—1916. godine predvidjeni na 600 milijuna leja, doV su u stvari prvi jedanaest mjeseci te računske godine donijeli samo 447,7 milijuna. Ukupni državni đug Rumunjske Iznosio je 1. aprila 1915. godine 2.078,7 milljuna leja, a 1. aprila 1915. godine bilo je neizžrijebano 2711,6 milijuna leja. Zajmovi što ih je RumHnjska realizovala izvan zemlje iznosiće okruglo 1,9 milijardl leja, od kojih su u opticaju iioš 1.6 milijardi. Glavni je povjerilac Rumunjske bila NjemaČka, za koju se 'Cijeni da drži '/» svlju rumunjskih

generala Brusilova dolazi tako malo na selo. A šlgurno je, da bl fatnl zarooljenicl rado obavljali poljske poslove. Pa 1 Rusija vidi iz toga, da su te brojke većim dijelom upravo samo na papiru.

PosiueSnle brzolovnevilest!. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 2. septembra. Zaoadno bojiite; Sjeverno i južno od S 0 m m e traje žestoki topnički boj. U odsjcku F 0 ur e a u x—L ongucvall bio se boj ručnim granatama. Južno od M a ur e p a s a nije uspio jedan engleski napad. Kod Estreesa uzeli smo neprijatelju jedan rov, koji je bio još u njegovim rukama. Na desnoj obati rijeke M a a s e traJe s vremena 11 a vrijeme živa vatreua borba. Istočno bojlšte: Front maršala princa L e 0 p 0 1 d a bavarskog: Rusi nastavljaju svojim naprezanjima protiv četa, kcje stoje pod zapovjedništvom generala H i t z m a n n a, a u okolici L u c k a. Njihovi napadi velikim snagaiua imaii ■su na čas uspjona kod Koritnicze. Našim je protunapadom bačcn neprijatclj natrag u velikom ueredu. Jučer i danas je na ovom mjestu zaroi'ljeno 10 časnika I 1100 neprijate , j.>k h vojnika Sjeverno od Z b 0 r 0 w a napredova'e su naše čete, koje su predt.zcle pro'itnapad. Front konjičkog generala nadvojvode K a rIa: Sjevero-zapadno od M a r i a m pola odsiupile su napadaj i<:e tieprijateljske snage u vairi našeg topmštva. L Karpatima nijesu uspjela mnoga neprijateljska djelomična preduzcća. Lspjeli našili šleskiii pukova na K u k 11 1 u je prošircn. Broj zarobljemh neprijatcijskili vojnika sc povisio 11 a 2 časnika i 375 vojnika. Zapbjenjene su 7 mašinskih pušaka i dva bacala mina. Balkansko hojišie; Nema osobitih dogadjaja.

vratiti, a tl javi koli^o sl mu dao, A takodje kažl Danilo, ako je moguće da se I on lično i*vf j dali je oslobodjen vojske. mr, .C*o za njegovi pozdravljaju i tebc i bla-’ godare ti na izvješću. — Izvjesti Milana' Ignjatovića, da je njegova žena sa djecom zdrava u Nišu. I Todor je ovdje f radi. 21. V. dobio je sina, za njih • -'ta ne brine, neka se samo on češće javija. Kuma Zofa kao i svi njeni zdravi su. Svi pozdravljaju Milana i Velička. Nikodije i Todor Ignjatović pekari. — Izvjesti Dragoljuba Pribiškovića. da su njegovi ovdje svl zdravi. Pribišković te moli da se izvjestiš za njegovoga zeta Rađovana Raclovanovića. kapetana u 8. pukii, I. poziva i za Vb ''’ Stanojevića, kapetana artiljcriiskog ' 'ečafa, koji je sa znt Milc n, r 1 ć i ni javiš. — Molim te izvjesti sc jo.š za brata Stanišine Anke. Stevir S. Nešića, maturanta, 11 posljednje vrijetne saobraćainog činovnika pri željezničkof stanld 11 Djurincl. Izvjesti Jovana Nikolića, ćurčiju, da je njegova žena Anka zdrava u N su i pozdravlja ga. — Izvjcsti Stavru Jejčića, Sotira Blagojevića i Ljubu Zojića, da se njihove familije nalaze u Nišu i da su zdravi. i molc te da im i u buduće javljaš o njihovim. i mnogo ti blagndare njihove žene. — Sad molim te izvjesti se i javi za slijedeće: Milana Stojanovića, kočobiju, Vladimira Talića, inžinjerskog majora, polubataljona, I. čete, 1. poziva, moravske divizije, Vlajku Bogdanovića i sina Miodraga, bakalina, Spiru Stamcnkovića, Žikinog ortaka II. puk, 2. poziv, moravske đivizije. Ako mu je potreban novac ti mu daj, a metii će gospodin Žika ovd.ie vratiti. javi koliko buđeš dao. Kostu Mitića, kapetana I. klase, kom. 3. čete, 3. bataljon, 4. kadrovskog puka, drfnske divlzije. To je muž Kostanđine Pecine. Milntina Savića, pekara. Vladimira Milenkovića, porttČnika 3. pješ. pnk, moravska divizija. Todora Tikića 2. ptik, 2. noziva nri pukovskom štabu. .Meksandra Mitića i’--mjerskog majora, šumadijske divizijc, d. poziva pioner. To je mttž Pcrse Vankin'e. piagoja Pavlovića, p.ieš. poručnika XV. puka. 3. četa, 4. bataljon, 2. poziva. Tndora Pavlovića, narednik konjičke muzike, Jovana Obućinu, inžinjerskog kapetana pri štabu. drinske diviziiske obInsti. Miloša Obnćina, koji je otišao sa Skopljanskom ložionicom. Jciisaveti Pantića, reštaratera moli da javis za njenog mnža Lazu i sina Aleksandra, Mio'jmca St. Ignjatovića, diak arliitektnre iz Nišn i njegovog lriaka Milana Pnića, žclisz'ii^! sekcioni inžinjer. I za Dinu Klonfera do Makedoni.ie kafane. Svetomira Mirčića, artiljerijskog majora XI. pnk, šnmadijske diviziie. Milomda Gjorgievića, pođnortičnika XVI. puka, mor. divizije. — Svi te mnogo po7.dravl.iaju i mnogo blagodare na tvom prijateljskom trudu, miiogo te pozđravi'a tvoia Andia. F. 48

z a j m 0 v a. Ostatak otpada na F r a n c u s ku, B e 1 g i j u, H 0 1 a n d i j u, Š v a jcarsku i samu Rumunjsku. U toku ovoga rata pokazala se uRumunjskoj u vezi sa naomžanjinia u više maha potreba za novim zajmovima. Posljednji zajam prije rata realizovala je Rumunjska 11 N j e m a č k 0 J, i to 250 milijuna lcja, .čiju je posljcđnju opciju izvršila „D i s k 0 n 1 0 Gesellschaft" juna 1914. godine. U početku rata rumunjska je vlada biia prinudjena da se za zadovoljenje svojih vojničkih potreba obrati neposredno R u munjskoj Narodnoj Banci, sa kojom je zaključen zajam od 200 milijuna Ieja na osnovu blagajničkih bonova od 4 %. Uskoro se zatim pojavila vijest, da je Rumtinjska i u L 0 n d 0 n u radjja 11 a zaključenju jednoga zajma, ali je to brzo iz Bukarešta demantovano. Nekoliko mjeseci docnije Rumnnjska je zbilja zakijučila zajam u iznosu od 30 milijttna franaka u L 0 n d 0 n u. Zadnju je krcditnu operaciju preduzela Rumunjska aprila ove godin«, i to u vidu u n u t a r n j e g z a j m a. Iznijeto je na upis 150 milijuna leja sa katnatom od pet na sto, a upisato je ukupno 400 milijuna leja. Prestanak njeniačko-lalljanskog trgovačkog ugovora. Kad se prouči posljednja zvanična talijanska statistika o Izvoznoj trgovinl onda se mora steći uvjerenje, da se Italija samo uslijed velikog engleskog pritiska riješila na to, da raskine trgovinski ugovor sa Njemačkora. Jer cjelokupna statistika pokazuje na svakoj strani, od kolike je velike važnosti za Italiju bio trgovinski ugovor sa Njemačkom. Kako u pogiedu uvoza tako i izvoza Njemačka je stajala na prvom mjestu svih zemalja. Od cjelokupnog uvoza u iznosu od 3,6 miiijardi llra dolazilo je 612 milijuna, a to je 15 od sio na Njemačku. Italija će dakle u svojoj narodnoj privredi u vanrednoj mjeri osjetiti ukidanje izvozne trgovlne sa Njemačkom. Sa koliko je velikim brojevima Njemačka učestvovala u izvozu važnih talijanskih proizvoda, vidi se iz slijedećih brojeva: Od izvoza svlle u vrijednosti od 366 mhijuna lira odlazilo je 97 milijuna u Njemačku, od 64 miiijuna kudelje 21 milijun. U prvoj Četvrti 1915. god. Italija je pet puta više kudelje izvezla u Njemačku nego li ranijih godina. Dalje od cjeiokupne izvozne vrijednosti dolazi na Njemačktt. od svilenih odpadaka od 26 milijuna 6, sirovih koža od 65 mili'una 16, od svježeg cvijeća od 14 milijuna 5, kupusa u glavici od 9 milijuna 6, svježeg groždja od 13 milijtina 11, jabttka i krušaka od 34 milijuna 22, pomorandži od 9 milijuna 6, baderna od 28 milijuna 8, jaja od 48 milijuna 12 i t. d. U uvozu je Italija za mnogu važnri robu upućena na Njemačku. Tako je n. p. podmirivala cjelokupnu potrebu pojedinih kemijskih proizvoda, kao chlor-kalija, sumporno-kiselog kalija i ammoniuma Iskljućivo iz Njemačke. Nabavka teer-boje skoro punih 16 milijuna lira tako isto je dobavljana iz Njemačke. Povodom ogranlčenog njemačkog izvoza teersklh boja Italija je u prvoj četvrti 1915 god. jedva mogia da dobije polovinu svoje ranije potrebe. Od 22 roilljuna lira, koje je za cellulose trošila u inostranstvu, đolaziio je na Njemačku 8 ntilijuna. Lzvjesne vrste kovačkog željeza i čelika ntbavljala je Italija isključivo u Njemačkoj. Za naučne instrumente optike itd. plaćala je Italija 28 milijuna inostranstvu, od kojih 19 milijuna Njemačkoj. Ti brojevi kazuju, koliko je cjelokupna narodna privreda italije upučena na N.emačku. Budućnost će pokazati, da li će Italija u stanju biti, da kod svojih novih prijatelja nadoknadi izgubljeno. Njena iskustva sa englcskim ugljenom govore svakako 0 tome, da to neće biti slučaj. Bečfca burza. K. B. Beč, 2. septembra. Burza se više bavila raspravljanjem o no\im jx>rezaina, i o ratnom položaju nego li samim poslovima, koji su se uslijed toga kretali u uskim granicama, tim više što je 1 kralj nedjelje utucao na poslove. Mali broj t ransakcija osnivao se na čvrstom raspoloženju, dok se u kulisima pokazalo iieznano popuštanje. Medju inali broj papira, na koje je obraćana veća pažnja, spadale su nekolike petrolejske oružne i ugljarske su nekolike petroiejske, oružane i ugljarske njeno čvrsto. Ojjranlčenje Izvoza durana iz Bagarske. Da bi se stalo na put oskuđici u duvanu, donio je bugarski ministar inancija raspis, kojim se odredjuje, da se od duvana u listu prijavljenog za izvoz zadrži 25 na sto za unutrašnju potrošnju. Momentano u Bugarskoj leže 20 milijuna kila duvana. Pošto Bugarskoj za njenu vlastitu •ripotrebu nije potrebno više od četiri milijuna kila, to se ovom mjerom pokriva bugarska potreba u duvanu. Pošto su sve fabrike u zadnje vrijeme proizvodile cigaretc saino za izvoz, to je zabranjen izvoz sviju duvauskih preradjevina.

Zvanlčne o&lave. Naredba. Od 1. sejitembra 1916. god. uvode se sedmično tri dana bez mesa, na ime ponedjeljak, srijeda i petak. Tih dana moraju kasapnice biti zatvorene, a nesmije se prodavati me90 izuzev „cubok” (pluća, džigerica, bubrej i siezinM i kobasičarska roba. U kafanaina, narodnim kujnama i t d. smije se gotoviti samo cubok, kobasičarska roba, piledna i riba. Od 1. septembra zabranjuje se klanje svinja od ispod 80 kilograma. U slučajima, koji će zasluiivaii obzira, moći će izuzetno odo-

briti klanje ovakih svinja u Beogradu potpisato zapovjedništvo, a u unutrašnjosti c. i k. zaporjedništvo. U slučajima klanja iz nužde (kad je izgled da će svinjče manjkati), mora se odmah izvijestiti okružni maneni ljekar, odnosno u unutrašnjosti c. i k. kotarsko zajx>vjedmttvo, prije čijeg riješenja svinja se ne smije upotrijebiti. Prekoračenje ovih odredaba kažujavaće se novčano do 1000 kruna, odnosno zatvorom do tri mjeseca. Beogracl, 31. avgusta 1916. C. I k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda u svojstvu okr. zapovjedništva. Naredba. U inleresu snabdijevanja beogfađskog gradjanstva i radi spriječavar.ja zloupotreba, da se nebi pokupovalc namirnice po kotarevima a sprječavalo njihovo donošenje na beogradsku pijacu, zabfanjuje se izvoz svili životnih nannrnica iz oblasti mosne brane na svako drtigo mjesto nego li u grad Beograd. Prekršenje ove naredbe kažnjavaće se novčano do 1000 knma. ođnosno zatvoroni do tri mjeseca. Osim toga će se dotična roba zaplijcniti u dobrotvorne svrhc. Beograd, 31. avgusta 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i građa Beograda u svojstvu okr. zapovjedništva. Naredha. Svi prodavaoci životnih namirnica dužni su da prodaju svu svoju robu po utvrdjenim maksimalnim cijenama. Prikrivanje robe kažnjavaće se novčano đo 2000 kruna, odnosno zatvofom do šest mjeseci. Beograd, 31. avgusta 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda u svojstvu okr. zapovjedništva.

Razne »ijesti. Sad sino kvit. Za vrijeme vladavine kralja M i 1 a n a desio se u sfpskom 11 arodnom pozorištu ovaj slučaj. Na Vidovdan davao se po utvrdjenoni običaju popnlarni komad „Boj na Kosovu“. Predstavi je iz pijeteta pored dvora prisustvovao i sav diplomatski kor. Kad je nastupila scena, kako srpski div-junak M i 1 0 š O b i1 i ć ubija sultana M u r a t a pod njegovim šatorom, ođuševljena publika poprati taj prizor silnim tapšanjem. TapŠanju su se pridružili i dvor i diplomatski kor, a samo je tursld poslanik mirno sjedio i posmatrao prizor. Kad je pak nastao prizor, kako dželat pred uinirućim sultanom rubi glave zarobljenog sultanovog ubijce Miloša Obilića i zarobljenog srpskog cara L a z a r a, što je na^avno publiku jako tromilo, nastao je opsti tajac, a 11 srijed te tišine začu se burno tapšanje iz điplomatske lože. Svi npraviše svoje poglede tamo i vidješe, kako turski poslanik 11 zanosu svome tapše ovoj drugoj sceni. Da je ma ko drugi, sem njega ovo učinio, zlo bi prošao od publike. Ovako se pak ćutke prešlo pfeko toga, samo što je krnlj Milan po svršetku komada prišao turskom poslaniku i pruživši mu ruku smješkajući se rekao: Monsieurma ute naut somtnes ,,quitte“. (gospodine, mi smo sad kvit). Poslanik se poklonio, primivši na znanjc kraljevu primjedbu. Kako Rusi stvaraju silan bro] zarobljonika. Kako iz Stockholma javljaju 20. ov. inj., rjipovijeda jedan švedski časnik, koji je nedavno stigao iz Kijeva u Stockholm, ovu zanimivu zgodu: Pohodio sam svoju sestru, koja je uđata za jednog trgovca u Kijevu. Sudbina austro-ugarskih ratnili zarobljenika, što stižu ovamo, pobudila je moje živahno zanimanje, pa sam upotrijebio svaku priliku, da im se, dok su bili vodjeni sa kolodvora, pridružim i s njima razgovaram. Kijev je središte šireg ratnog područ.ia pa tako stižu ovamo ratni zarooljenici. što su tihvačeni, pa se onda dalje otprernaju. Tako sain se I. avgusta upoznao s austrijskim podčasnikom Leopoldom M., koji nri je pričao potanje pojedinoti o sudbini njegovc kumpanije, koja se je morala predati, opkoljena ruskom premoći. Na 9. avgusta čitao sam u jutarnjim listovirna, da u 10 i poi dolazi 11 a kolodvor jedan dio austfo-ugarskih ratnih zarobljcnika, koji su uhvaćeni prigodom pobjedonosnili bojeva na 6. avgusta u istočnoj Galiciji. Pohrlio sam na kolodvor i baš je izlazila ona ista kumpanija, koju sam još na 1. avgusta sreo na Bibikovij Buievardu. Podča<nik M. pričao mi je, da već treći put dolazi 11 Kijev i da njegovu kumpaniju vodaju nnaokolo kao indijansku Četu, a očito s tom svrhom, da se pučanstvo osvjedoči, da se svaki dan zafobe hiljade Austrijanaca Tako se isti ratni zarobljenici četso vise puta vodaju unaokdlo po pojedinim g adovima i pokazuju pučanstvu. Usprkos tomc pobudjuju ogromne brojke, što lh svaki dan javlja ruski generalni stožef, sumnju, pošto polučeni uspjesi ne stoje u nikakvu razmjeru spram broja zaroblienika i pošto još uvijek nije osvojen Lavov. Ni ruska štampa ne može da prfguši svoje sumnje. Tako se tuži list „Novi Ekonomist“ o nestašici radnih sila za vrijeme sadanje žetve 1 čudi se, što se ne uzmu ratni zarobljenicl. Tu se medju o.stalim veh: Dok je u juž,noj Rusiji počco posao oko vršitbe, stoje centralne upravc pfed velikim poteškoćama. Ovogodišnja žetva može se nazvati povoljnom, ali žalibože uz sadašnje prilike ne može se niisliti na to, da će se moći spremiti, pošto se previše osjeća nestašica radnika. Ratm bi zarobijenici mogli ovoj nestašici pred'isresti, ali iii uprkos oeromnih brojki zarobljenika

Prvi zapovjednik glavnog siana pl. Ludendorf.

C.l k. zapovjedniStvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Podpomaže probavu m ublažuje Idseiinu.'^ ^MATTON I ev\ (GIESSHUBLER) \ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA^/ ^ BsaricS Hattoni d. d. M i Karlovsvari (Karitiad). Za trupe, zavode, menaže i za pripadaoce c. i kr. kao c. njeinačke vojske u vojnoj prodavnicl c. i kr. vojnog-General-Gouvernejncnta, Belgrad, Garde kasarna.

KOSESPOflDEtiClJd. Gospodinu Aleksi Grebenareviču, Ženeva, Hotel „Terminus". — Dragi moj Alcksa! Pismo sa slikom od 2. VIII. prinrila sain, koje nas je sve mnogo obradovalo. I poStjednji tvoj ogias pročitali smo i radujemo se, što ste nam svi dobro sa zdravljem. Molim te da nam se i u buduće javljaš i o svima našima, kao i 0 svima našim prijateljima i poznatima. Molim te pošalji Ranku nialo novaca i izvjesti nas dali je u školi. Mi smo kući svi zdravi za nas ništa ne brini. Ja u radnji ne radira ništa, pošto od naše robe ne inože ništa da se kupi. J.avi ujka Kosti i Toši da je ujka Stavra umro. Molim te izvještavaj nas 0 Dušanu i Dragoljubu češće. Laza je zarobljen kod Austrijanaca, a Jela se udala za Vasu Gligorijevića tfgovca. Mnogo te pozdravljaju svi naši a najviše tvoja Andja i majka S. Aleksa molim te izvjesti slijedeće, i izvještavaj nas 0 slijedećima. Javi Voji da su Jola i Mica zdrave i mole da im pošalje novaca. Javi Joci, da jc Keva dobra sa Vladom i da jc dobila kćerku Veru. Novce iz Topole još nije dobila, Keva je kod Jele u kučL Zet Milanu javi, da je Mica sa djecom kod pas, i da je dobio kćerku Slobodanku i one su zdrave. — Upitaj Jocu dali zna šta za Borivoja Vandefovića i dali on zna za brata Božu, njihova majka i sestra zdrave su, i mole te da ih izvjestiš za njih. Javi Dragom i Čedi Stamboliskom i Toši Džajki da su svi njihovi zđravi u Nišu. Dragom i.Čedi da im je radnja u cjelosti, i Mika je knći. Tihomir Savčlć nalazi se u Ženevi, neka se javi kako je sa zdravljem i novcem. Molc te ako što znaš za Djoku Andrejevića, blagajnika iz Beograda, neka se javi Krajnaliji pretfo „Beogradskih Novina’*. — Izvjesti Danila Radojkovića, da su njegovi zdravi i mole te da mu daš novaca ako mu je po^reban. Koliko mu budeS dao ovdie će kum meni

Drngomlr Konjovlć, Ižlce. Srpskom Crvenom Krstu, Ženeva. Molim Vas izvijeiti’e me, je li živ i zdrav moj muž Nikola Subotić, ordonans-vojnik IV. čeic, IV. bataljrna, IV. puka, III. poziva. koji jc otišao dalje sa srpskom voiskom. Mi sino ovamo svi zdravo. Blagodari Vam Tijana Subotić iz Krvavaca, opst. rodpeć, okr^ Užice. Gosp. Dr. Zivanu I«‘-šiću, Žencva. Trim'la sam 160 kruna i 90 bel. noslatili preko Wieuer Baak-Verein-a, koju je sumu preko Vas poslao moj Tilia. Blagodarnn Vam gospodin doktore tia uloženom trudu oko ovoga posla. Ovim ste stvorili neopisanu radost meni i cijeloj perodici našoj, jer je ovo prvi glas o Tihi po^iije 10 mjeseci. Molim Vas, da 0 prijemu novca izvijestite Tihu i da mu saopštite moju veliku radost, kad sam samo čula, da je živ. Micka mu je veiika djevojNca. porasla i nei)rest;.no tatu pominje. Za koji dan idem u Tekeriš, neka mi se tamo javi i ako može novaca još da mi pošalje. U Tekerišu su zdravo. — Desa sa djecom ic zdravo 11 Vranji. Ziva, Ruža, Paja su sa mnom. Moliin Vas, gospodin dokiore, da me izvijestite još koji put za Tihu, preko „Beogradskih Novina". Osta.ie Vam vječito blagodarna; Kosara Tih. Kostiča, učiteljica. Užice. Biro-u Djordjević, Ženeva. Učtivc* molim .biro, da me izvijesti preko ,,B. Novina“, da li je živ i zdrav moj sin Dragoljub Vrarieš, vojnik I. čete, IV. bataljona, V. puka, II. poziva drinske divizije, kojl mi se ni do danas nije javio, niti pak što znam o njemu. Mi smo svi živi i zdravi. — Moli za izvještaj Aleksa Vraneš, kmet opštine radobudjske — Arilje. B!ro-u Djordjevlć, Zeneva. Učtivo molitp biro, da nas -izvijesti preko „B. Novina", da li su živi i zdravi: Vojin Pantović i Božo Krdžić, vojnici mesar. čete I. poziva drinske divizije; Gliša Simović, vojnik IV. čete, IV. batalj. IV. kadrovskog puka. Mole za izvještajv Velimir i Ilija Simovićl, Milenko Dragović i Dragić Pantovič, pisar opšliti^* Radobudja — Arilje Biro-u Djordjević, Ženeva. Moliin Vas, izvijestite me, jesu li živi i zdravi Marinko Kaljević vojnik IV.«puka III, riozjva pri štabu municione kolone; Dušan Kaljević, vojnik prve čete, IV, Lataljuna, IV. ouki, drugog poziva, drinske diviziie. Dragutina Bojiča, voj-. n;l.a I. čete. IV. bat., JV. puka, II. poz., ivi iz Gribske opšt. Radobndjska, sres Arilje, okr. Užice. Moli za izvještaj Nikoliia Kaliević iz Gribske. Ki