Београдске новине

BEOGRAD, ponedjeljak 4. septembra 1916.

Izlazl:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podno.

Prodaje se: n Beogradn i n krajevima za- „ , posjednutim od carsko I kra- f] 11 Ijevskih feta po djeni od u u n HrvatskoJ-Slavoniji, BosnlHercegovini i Dalmadji po cijeni od 8 h Izvan ovog podrufja . . . 12 h

Oglasi po cljenlku.

Pretplata: za 1 mjesec n Beogradu i n krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevskfh feta K 1*39 n Hrvatskoj-Slavoniji. BosiriHercegovini I Dalmaciji K2-40 Izvan ovog podrufja . . .K3-—

UredniJtvo: BEOGRAD, Vuka Karadžifa ul. 10. Telefon broj 67. Uprava. prlmanje oglasa I pretplate : Kneza Mihajla ul. broj 38. Talefon broj 25.

Godina II.

Ulazak njemaških i bugarskih četa u Dobrudžu. — Pobuna u Grčkoj. — Iskrcavanje četa sila sporazuma u Pireju.

Posljednja nota grčkoj vladL K. B. Atena, 3. septembra. U subotu poslije podne predali su điplomatski zastupnicl notu grčkoj vladi, kojom stavljaju svoje posljednje zabtjeve. Zbog toga vlada ovdje velika uzrujanost.

RATNI IZVDESTAJI. IzvještaJ austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 3. septembra. Istočno bojiš*e: Front prema Rumunjs'toJ: Neprijateljsko je topn’<tvo Juče upravljalo svoju vatru prema N agyzsebenu (Sibirijuj. U podtučiu Oy5rgyo Rumunjt su obazrivo nadirali prema našlm položajina. Naše je topništvo opet otjeralo neprijateljska lzvidjačka odjeljenja; inače pri nepromijenjenom položaju nije bilo naročitih dogadjaja. Front konjičkog generala nadvojVode K ar I a: Naše sn čete odbile nekoliko ruskih napada jugoistočno od Fundul Molđ o v i 1 zapadno od M o 1 d a v e. PosiiJe ogorčene borbe Rusi zauzeše brdo PI o s k u jugozapadno od R a f a i 1 o \vk e. Juče propadoše nekoliko jakih ruskih naleta jugoistočno od B r z e z an y a. Danas je neprijatelj ponovo krenuo na napad. Front inaršala princa L e o p o 1 d a ba varskog: Prilikom obrane od Jednog ruskog napada sjeverno od Zborovva njemačke čete vojske generala pl. B 6 h rnE r m o 11 i a gonile su protivnika do Iza njegovih vlastitih rovova. Talijansko bojište: Na primorskom bojištu bile su topničke borbe od osrednje Jačine. U plfickenskom odsjeku u prvi mah, pošto su naše čete odblle nepriiateljski napad, vladao je mir, ali je zatim ponovo oživila topnička vatra. Na bojištu južno od doline Fleiina propadoše neprijateljski napadi na C e 11 o r j nd o 1 na urez C a u r i o l a, Jugoistočno bojište: Istočno od A v 1 o n 9 bile su taliJanske snage iznova prodrle preko V oJ u š e, ali su do sinoć najvećim dijelom opet bile prebačene natrag preko rljeke, Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmartal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 2. septembra. Zapadno bojište: Topnička bitka na Somml razvila se do najveće žestine. Jučer su u večer odbitl snažni francuskl napadi Izmedju Maurepasa i Clerya. Na desnoj obali rijeke M a a s e preduzeli su Francuzi nakon pripremne vatre, koja se razvila na cijelom frontu izmedju Thiaumonta i Vauxa, napad samo uz obje strane druma Vaux — Souville. Ovi su napadi odbijenL lstočno bojišie: Vojni front maršala priuea L e opolda bavarskog: Sjeverno od Zborowa preduzele su jake ruske snage napad. Hrabre čete, koje stoje pod zapovjedništvom generala pl. E b e n, odbile su sve uapade, dijelotn u borbi na bajunet Vojni front gcnerala konjice nadvojvode K a r 1 a: Istočno i jugo-istočno od B r z e z an y a razvili su se na pojedinim mjestima ograničeni bojevi. Borba na nekim mjestima traje dalje. U području Karpata bila su sva ruska preduzeća upravljena ponajviše protiv M a g u r e i visove oko nje. Sve je ostalo bez ikakovog uspjeha. Naprotiv su oni nakon mnogih juriša zauzeli visinu Polska. Uz otnje strane Bistrice stupile su njemačke l austro-ugarske čete na rumunjskoj granici u borbenidodirsa prednjim neprijafeljskim četama.

Balkansko bojište: Njemačke 1 bugarske čete prešle su granicu Dobrudže izmedju D u n a v a i Crnoga mora. Rumunjske pogranične čete odbačene su gubicima. i* Na macedonskom bojištu nema osobitlh dogadjaja. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorf.

Izvještaj turskog glavnog stana K. B. Carigrad, 2. septembra. Kavkasko bojištc: Jučer su na desnom kri’u zarcbljenf opet mnogi neprijateljski vcjnicl. Osim toga je neprijatelj pretrpio vrlo znatne gubitke. Jedan poru'nik i druga zarobljena vojna lica Izjavili su, da Je petnaesti kavkaski iovački puk u borbama na 30. avgusta izgubio dv'je trećine svoje momčaal, a 1 ostali pukovl su pretpjeli vrlo /natne gubitke. U sređištu preduzele su na*e Čete uspješan napad na neprijateljske rovove. One su prodrle u neprijateljska u*vrdjenja, pa su uništili četifi poljska topa, zarobili 45 vojnika 1 zaplijeii'It konje od topova. Na lijevom ic krilu i u primorju prošao dan bez borbe. Malo-azijske vode: Na 30. avgusta pogodio }e jedon noprijateljski monitor koji je bombardovao obalu kod Cesme od našeg topništva, pa se morao povući prema ostrvu Hios. Na ostalim froniovima nettia ničega novog. K. B. Carlgrad, 3 septemtra. 1 Kavkasko boiištc: Na desnom krilu utvrdiuje nepr 1 jatelj svoje položaje, pošto je kod svojih protunapada preirpio znaine gufcitke. Jedan dio naših ubojnilt snaga, Koje su navalile na neprijateljske položaje 20 kilometara sjevero-istočno od Ognota prisilile su neprljatelju na uzinak prema sjevero-istoku. U središtu i na lijevom krilu traje s vreniena na vrijeme topnički boj. U prlmor'u ubila jc jedna naša izvidnica kod prepada na neprijateljske položaje ieđnog ruskog Časnika i nekoliko vojnika, zaplijenila mnogo pušaka, bajuneta 1 bombi, Egipatsko bojišie: Na 1. septembra navalila |e jedna naša vazdušna eskadra na P o r t S a i d i pošto je Izbacila bocabe na vojna neprijateljska postrojenja, vratila se je natrag nepovrijedjena. Rnt sn Rumunlskom. Provalo Mliemaca l Bujoro o Dobrudžu. K. B. Berlin, 3. septembra. Zvanična objava njemačkog vojnog vodstva: Njemačke 1 bugarske čete prešle su izmedju Crnoga mora i Dunava na cijelom frontu granlcu Dobrudže. Rumunjske su pogranične čete odbačene svagdje sa vellkim gubiclma. Na maćedonskom frontu nema osobitih dogadjaja. Dar Njegovog Veflčanstva za erdeljske izbjeglice. K. B. Budimpešta, 3. septembra. Njegovo je Veličanstvo car i kraij Franjo Josip I. darovao iz vlastiuti sredstava sto hiljada kruna za hbjeglice iz Erdeija. CrčRo pred odlukom. Konferencija poslanika sila spor.i a. K. B. Atena, 3. septembra. Poslanici sila sporazuma sastali su se □a konferenciji u francuskom posianstvu nakon što su prije toga posjetili ministra predsjednika Zaimisa. Na ovoj je konferenciji sastavljena nota sila sporazutna, koja će biti predaca grčkoj vhdi.

Iskrcane čete sporazuma u Pireju. K. B. Rim, 3. septembra. Agencija Stefani javlja iz Atene pod 2. septembra: 42 ratna broda sila sporazuma krstare pred Pirejom. Trl su ratna broda uplovila u luku, iskrcala čete i zapllJenili tri njemačka broda, koji su stajall usidreni u lucl i izvjesili na njima svoje zastave. Drugi su brodovi zaposjeli bezzičnu brzojavnu stanicu u grčkom arsenalu. Uapšenja Nijemaca. K. B. Atena, 3. septembra. Reuterov ured javlja, da je u Atenl uapšeno mnogo Nijemaca. Mnogi se još kriju. Rad odbora narodne odbrane. K. B. Rim, 3. septembra. Agencija Stefanl javlja iz Soluna, da je odbor za narodnu odbranu pozvao pod oružje sve Maćedonce godine 1915. a ujedno zabranio, da odputuju svi gradjani izmedju 19 i 45 godina. Kralj u groznicL K. B. Atena, 3. septembra. Grčki kralj Konstantin leži u velikoj groznicl. Odgodjeni izborL K. B. Atena, 3. septembra. Ođgodjen je raspust komore 1 izbort.

Borbe u MofedonlJI. Francuski izvještaj. K. B. Solun, 2. septembra. Na frontu Strume i u predjeiu Dojranskog jezera s vremena na vrijeme trajna topnička vatra. Francusko topmštvo zapalilo je stanlca. kod Pardovice sjeverno od Gjevgjelijf, Izmedju Cerne i V a r d a r a borba ručnim granatama. Jedan bugarski noćni napad u odsjeku V j e t r en 1 k a Srbi su lako odbili. Engleski Izvještaj. K. B. Solun, 2. septembra. Na brldskom frontu pred S o 1 u n o m nij'e nastupila nikakova promjena.

Soedsko-ruskl roL Predstoji objava rata Svedske Rusijl. K. B. Zflrich, 3. septembra. U vrlo ozbiljnim ovdašnjim diplomatskim krugovima se tvrdi, da u najkraćem vremenu predstojl objava rata Svedske Rusijl.

Enilesko-franeuskn ofenzlva. Francuskl izvještaj. K. B. Paris, 2. septembra. 3 sata po podne: Na frontu Somme jaka topnička djelatnost, naročito u odsjeku Maurepasa neposredno južno rijeke. Nijemci su neprekidno preduzimali napade protivu dijelova streljačkih rovova, koje su Francuzi osvojili južno Estreesa na 31 avgusta. Pošloim je za rukom po cijenu velikih gubitaka, da povrate neke dijeiove. U C h a m p a g n i su njemačka izvidnička odjeljenja zapadno Auberive i južno T a h u r e iastjerana ritčnim granatama. Na desnoj obali M a a s e noč je prošla dosta nemirno uslijed nervoznosti Nijemaca, koji su franeuske položaje u blizini utvrdjenja Thiaumonta žestoko bombardovali i bez uzroka više puta otvarali zapomu vatru. Kod F1 e u r y i Ponta Mousson Nijemci su preduzimali napade. Kod Fay en Haye pokušali su Nijemci poslije topničke pripreme, da izadiu iz njihovih strjcljačkih rovova. Ali im je francuska zaporna vatfa osujetila pokušaj. Sjevero-zapadno od Regnieville pokušalo je jedno njemačko odjeijenje da se pomoću eksplozije mina približi francuskim iinijama, ali je lako odbijeno. Inače je noć biia svuda mirna. 11 sati u vefer: Na djelom frontu osim topnifke paljbe na raznim dijelovima sjeverno i južno od S o m m e nije bilo nlkakvih osobitih dogadjaja.

Engleskl Izvještaj. K. B. London, septembra. Južno od A n c r e potoka traje nješto življi topnički boj. Jedlno izmedju potoka Ancre 1 Somme bilo je pješadijskih bojeva 1 borbi ručnim granatama. K. B. London, 3. septembra. Zadobili smo ponovo jedan dio malog predjela sjeverno D e 1 v i 11 e, kojl je neprijatelj prošlog četvrtka bio povratio. Neprijateljsko topništvo razvilo je opštu živahnu djelatno5t. •»

vozduinl nopod no Ensiesku. K. B. Berlin, 3. septembra. Zvanično se objavljuje: U noći na 3. septembra izbacile su naše pomorske letilice mnoge bombe na tvrdjavu Lo n d o n, kao i na utvrdjena mjesta Yarmouth, H a r w i c h 1 tvornička postrojenja vojne vrijednosti u jugo-istočnim grofovijama i na H u m b e r u. Primjećen je dobar uspjeh napada eksplozije i velike požare. Svl su se pomorski vazdušni brodovi povratili nepovrijedjeni i ako je neprijatelj podržavao jaku topničku vatru. Istovremeno je izveden napad na južnu Englesku.

Rot no moru I pod morem. Potopljen talijanskl parobrod „Francesko Murner". K. B. Paris, 3. septembra. „Echo de Paris" javija, da je španjolskl parobrod „Atlante* spasio momčad potopljenog talijanskog parobroda „Francesko Murner*.

Majnovije brzojovne vijesti. Pogreb generala Žostova. K. B. Sofija, 3. septembra. Pogrebu nače'-ika glavnotr bugarske vojske Ž o s t o v a sudjelovall su u crkvi članovi vlade, diplomatski zastupnici save-znih vlasti, generalisim bugafske vojske Ž e k o v, načelnik carevog političkog kabineta D o b r o v i ć, dvorski maršal i zastupnik njemačke vojne uprave. Medju vijencima bili su vijenci svih vojnih atašeja savezničkih vojski, bugarske vlade i drugi. Lijes su nosili časnici, a čete su i izaslanstva svih vojnih dijelova kazivali počast Ve’ika tiioga Atuerike. K. B. New-Yersey. 3. se.uembra. U jednom govoru, kojim je primio isticanje za kandidala piedsjeđnika republike, branio je Wilscn vrlo živo svoju spoljnju politiku t izjavio je, da nijs nemoguće voditi i dahe našu dosadanju politiku usamljenosti. Mi >'mo u namjeri, da igramo veliku ulogu u svljetu, htjeli ili ne. Amerika za ča$tni mlr. K. B. Koln, 3. cptembra. „KSlnische Zeitung 11 javlja iz Washingtona: Wiison je primio demokratsku kandidaciju za predsjednika, pa je tom prilikom držao ^olitički govor, u kome je rekao: Budući mir mora biti pravedan, tra’an mir. Američki narod mora svim sredstvima doprinijeti tome, da se ostvari jedan častan mir. Svi narodi sviieta .noriju se udružiti radi oršte sigurnosii, đa će ono, ma što se dogodilo, čime bi mir cijeloga svijeta mogao biti poremećen. proučiti sud cijeloga svijela, prije nc što bi se preduzelo.

Harodna prlureda. Ahnerički sud o NjemačkoJ. ,,Moody‘s Investers Servise“, privredna korespondencija koja izlazi u New-Yorku piše o privrednoj snazi Njemačke: Položaj Njemačke nije nikada bio dovoljno priznat. U Engleskoj, a u manjoj mjeri u Francuskoj bili su sebi form.dno postavili zadatak da pocjene njemačko privređno blagostanje i njemačko narođno imanje. Mi cjenimo njemačko narodno imanje sa 92,5 niilijardi dolara, engleske na 81,9 milijardi a francuske na 60,5 milijardi. Po drugim ocjenama procjenjivalo se njemačko nai^dno imanje do skora još na samo 78,8 milijardi dolara, pa I još niže. No ove ocjene mogu biti tačne kađ je u pitanju prošlost, ali nikako ne odgovaraju sadašnjim prilikama. Te procjene ne vcde računa o velikom povećanju produkcije ,,per capital“ robe i fabričkih proizvoda. Za vrijeme posljednjih deset godina, za kojih imamo statističkih podataka, Nie-

mačka je proizvodnja sirovoga gvoždja porasla za 73,4 na sto, a ista engfeska produkcija samo sa 11,7 na sto, njemački željeznički prihodi sa 69,9 na sto prema 19 na sto u Engleskoj; njemačka trgovačka flota za 49,5 procenata prema 24,?% kod engleske trgovačke flote; uvoz se popeo za 89,8%, a engleski samo za 40 /)%; izvoz za 91,4% prema 71,9 kod Engleske. Depoziti u bankama porasli su za 339,7% prema 51% u Velikoj Britaniji i 86,9% Sjedinjenim Državama. Verdunska bitka neće se dobiti potcenjivanjem njemačkog narodnog blagostanja i njemačkih državnih prihoda, a ml mislimo da su ovdje navedeni brnjevi bliski istini, u prkos protivnom mišljenju drugih autoriteta. Ako je to slučaj, to će poslije zaključenja niira finansijski položai njemačke biti znatno Jačl od ma koje druge evropske zemlje, izuzimajući Rusiju. U drugom jednom izvještaju istoga Hsta nalazi se siijedeće uporedjenjc pri\ redr.e snage Njemačkc 1 njenih protivnika:

Stanovništvo 1915. g.

Natodno imanje na jcdnog stanovnik.i

Ptlrasi %

Priludl na jedttog stanovnika

Ukupnl narodni prihndi 1915. p. mlljitnadolar*

1895.

1915.

1895

1915.

d o 1

a r a:

d o 1

a r a:

Francuska . . .

39,745.000

1216

1522

24,1

150,8

137

7.432

Njemačka . . .

68,320.000

759

1355

78,5

120,2

215

14.688

Velika 'Britanlja .

46,804.000

1569

1751

11,6

175,2

196

9.173

Rusfja • • • • •

179,566 000

297

321

8,1

4G,2

50

8.978

Dugovl prije rata miljuna dolara

Ratni troškovl do 31. jula 1916. g. miljuna dolara

Ukupni državni dug 31. jula 1916. g. miljuna dolara

Francuska . . . . Njemafka . . . ‘ Velika Britanija . . Rnsija

6310 4914 3485 4537

7.619 11.095 12.071 10. 38

13.965 16.008 15.556 14.775

Na osnovu tih brojeva izračunava se, koliko jepotrebnoutrošiti či avih godišnjih prihoda dotične aržave radi isplate cjelokupnoga duga. Re zultat je da bi N j e m a č k a morala dati 1,09 puta svoj godišnji prihod, F r a n c uska 1,88, Velika Britanija 1,70. Rusija 1,65 godišnfih prihoda. Još jasnije govori drugi račun, kojim se ispituje koliko bi godina kojoj dr^u . . lo da isplati cjelokupne dugove, ako bi na tu isplatu svake godine upotrebila jednu šestinu svojih ukupnih prihoda. Rezultat je ovaj: Njemačkoj bl trebalo 6,64 godina, Francuskoj 11,28, Velikoj Britaniji 10,20, a Rusiji 9,99 godna.

Ovi izvještaji ,,Moody‘s Inves.ets Service“-a izlaze jcdanputa nedjeljno. Na njih je prctplaćen veći dio banaka, drugih novčanih zavoda i privatnih bankara. A u tome koliku reputaciju i u cijefom svijetu uživaju ovi izvještaji, dokaz je i to što se medju pretplatniciina nalazi veliki broj njernačkih banaka. S obzirom na napore, što ih ćinc protivnice Njemačke da u inostranstvu omalovaže prlvrednu i finansijsku snagu Njemačke, ugodno je konstatovati da >'e a finansijskim američkim krugoviit’a ipak može čuti objektivan sud, l da r.ijc svima ovladala bajka o predstojećem prlvrocLiom i finansijskom baukroUtva Niesimčk;.