Београдске новине

Strana 2 .

5. septembra 1916.

Beoeradskc Novlne

Utofak

Broj 203.

Rumurtjsko bojište.

Brantuer, lzneo je u svome govoru teškoče, koje su se ruorale savladati pri podizanju broda, od koga se mogao upotrijeblti samo skelet; ipak je brod samo za 87 dana preplavljen. Pod burnim usklicima na adresu vriiovnog zapovjednika i pod počasnom paljbom topova brod jc zatim pušten u vodu.

ii j e m B £ K n. Njemačko-švajcarski pregovori. (Naročili br.ojav »Bcograu'sKifi Novina«; Bern, 4. scptenibra. Švajearska je štarnpa oduševljena povoljnim ishodoih njemačko-švajcarskih pregovora, koji se već ogleua u vcćcm uvozu uglja i gvoždja. „Zuricher Post“ veli, da ovi prego vori olakšavaju vastvoliki privredni polo/aj Švajcarskc, koji je do sada lzazivao teške hrige u najširim krugovima. Izvjcsne pojedinosti rcgnlisače se na zasebnoj konierenciji. ŽoIJeznlčka nesrcća, (Naročlfi brzojav „Beosiradsklti Novlna“.) Berlin, 4. septembra. Na jednom ovdašnjem kolodvoru dogodiia se sinoć vclika željeznička nesreća. jedan voz, koji se nalazio u rnanevrisanjn, udarlo je u jedan putnički voz, u korne je bllo 300 putnika. Poginnlo je 33 lica, iina četiri teško, a 6 lako ranjenih. EnžIesRa I keionije. Nestašica vune. K. B. London, 4. septeinbra. ,,D a i 1 y T e 1 e g i a p li“ javlja iz M a n c h e s t r a, da su uslijed visokih cijena vune obustavljeni svi poslovi sa kupovinom i prodajom vunice i vunenili tkanina. Fngleskl „zabušant?" K. B. London, 4. septembra. ,,D a i I y N e \v s ‘ javlja, da je do sad preko 2000 osoba, uapšcno, koje su se ,,lz griže savjesti'' fzvukle od vojne službe. Od ovih su 11(>7 ijudi osudjcni. liir‘. Oštećena firma, koja je iniala isključivo pravo upotrebe za ovu fabričnu o>znalui u Srbiji, podnijela je krivičnu tu/.bu protivu pomenutoga. Po provedenoj raspravi kažnjen je Meš zbog prekriiaja zakona o zaštitnim iabričriitn žigovima redarstvenim putein .na tri mjeseca zatvora _odnosno 1000 kruna novčane kazne. Sa zaplijenjenili limanili kutija ima se tiidoniti fabrična oznaka ,,fmalin“ i ,,Extniiin'‘, a zatiin se iste iniaju vratiti vlasnicima. Presuđa je izvršena. C. i kr. redarstveno povjereništvo, Beograd.

ItDllJfl. Pljusak novih poreza. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'V) Lugano, 4. septembra. Izašao je ukaz o uvodjcnju novih poreza, naime povišenje opštinske poreze, poreze na zemljišle, povišenje poreze na pića, uvodjenje ntonopola žigica, povišenje poreze na ratne dobiti, porcza na željezničke prtljage i tramvajske karte, te takse za bakarske depozite. Od ovih se povišenja poreza očekuje povečanje prihoda za '00 milijuna. Žrtve zemljotresa u Itallji. K. B. Lugano, 3. septeinbra. Po jednom iscrpbienom spisku porušeno je potpuno najnovijim zemljotresom 21 mjesto, dvadeset i fVi mjesta sn t e š k o, a trideset 1 četiri o z b i I j n o oštećena. Crad i cKollca. Kažojen zbog prekršnvnnja zaštitnog žlga. Za vrijeme ovoga rata Mihajio FieŠ iz Beograiia pustio je n pfomet mast za čišćenje cipela vlastite izrade, a u origilimanim kutijama njemačke hemij•ike Eisendrath ćt Co. a pod zakon‘ i „Eilra-

LRUiUUUU pu Opšlinski koševl u Srhiji. U vrtmenima, u kojima se vodi glavna riječ o srednje-evropskom zaštir■nom gospodarstvu, neće oiri bez interesa, da se upozori na jednu narodno-nrivrednu ustanovu, kuja je u Srbiji pod imenom ,,o p š t i n s k i k o š e v i“ postojala još u tridesetim godinama prošloga stolječa, a služila je onim ciljevima, u čiju se službu žcii da stavi ,,srednje-evropsko zaštimo gospodarstvo’*. Srpski opštinski koševi imaju da blagodarc za svoj postauak jeduoj kneževskoj naredbi iz t r i d es e t iii g od i n a, doeuije su zaKonom od gocliue 1854. preuredjeni pa su najzad godine 1889. došli u stanje uko ueseidan a s n a 1 a z e. Cilj je tih opštinskih koševa biia, da se uvijek u zalihi ima izvjesna količina žita t gotovog novca radi kupovine životuih namirnica, što bi se upotrebilo u slučaju nerodne godine ili rata. Svaka je opština morala imati takav jedan koš, dokle je gradovima bilo slobodno, da rnjesto žita ulože odgovarajuću svotu novca u koji novčani zavod. Prema zalvonu od godine 1889. svaka je poreska giava, bez lazlike stanja i položaja, bila đužna, da u opštinski koš pređa 90 kiiograma kukuruza ili ođgovarajuću količinu kog drugog žita, tu dužnost imali su i oni, koji su se u opštinu doseiili, ako toj dužnnsti niiesu već u svome mjestu stalnog boravljenja odgovoriii. U gradskim opštinama je postojalo, da svaKa glava mjesto ođredjene količine žita plati po 8 d i n a r a. U slučaju, da je ncj’.ogoda u fedn onš'ini un.'štila žetvu, stanovništvo je za isbranu dobijalo iz opšr nskog koša potrebno Žito, a tako isto i sjeme za usjev, ali se iduče godine poslije žetve opštinski koš morao popuniti u svoj izdatoj količini. U slučaju mobilizacijc i rata, vojska je ovo žito u zalihi pokupovala po dnevnim cijenama radi snabdjevanja vojske, dokle su opštine dobijenim novcem nabavijalc drugo žlto. Najzad ako se žito, koje se duže vrijeme nalazilo u zalilii, nije mogio upotrebRi a postajaia je Još i opasnost da će se pokvariti, opština ga je prodavala i nabavfla svježe žito. I ako i ova ustanova nije sa gospodarskog gledišta sa svim bez pogriješaka, ipak je Srbija s njom prilikom popiave god. 1897. I nerodice god. 1904. stekla dobra iskustva, jer je opasnost od gladi za Siblju blla iskijučena. Uvijck je bila na smestištn poveča količina žita a bilo jc . novaca za kuP'Ainu. Ali se Ipak ct cia nnglasiti, da se nstatova opšfinslJ!i knševa nijc mogla sa narodom potpuno saživitl. Narod je ovo đavanje za koševe uviJek smatrao kao nepravedni i bcsciljni teret. tako da je ladije, 1 u najboljun

godinaina, prodavao žito po vrlo niskim cijenama nego ii da ono njekoiiko kilograma odnese u opštinski koš i sačuva za rdjave godine. Tome je dosfa bila kriva i okolnosl što se sa opštinskim košcvima upravijalo nc baš tako savjesno. Koševima je upravljao prcdsjednik opštine a time je već po sebi rečeno da se tti radilo politićki i da je bilo „zloupotreba" svake vrstc. I poređ svega nastojavanja od straiie vlade nije se posljednjih godira mogao stvoriti nikakav re ', jer š't najzad nije moglo utvrditi kolike su kobčine i od koga su donijete u koš, a još manje, ko i koliko 1c šu duguje. Količina zalibe u košu bila je s loga izložena najvećim promjenama. Talco jc ona iznosila god. 1900. n kukuruzu ravno 170.000 met. centi i 535.000 dinara gotovine, u god. 1904. sanio 63.000 m. c. i 640.000 din. gotnvine. u god. 19 )8. 142.000 tn. c. i 680.000 din. golovine i u gođ. 1909. popeia se na 215.000 m. c. i 600.000 din. gotovins. Koiika je kolfčiha žita bila u opštinskim koševima počctkom o\ og rata, tte može se, razume se. utvrditi, aii je ona svakako do posljcdnjeg zrnca utrošenn, a glad koja ]e najzad u Sroiii biia izbila ostavlja ot'Oreno pitnnjc o cjelishodnosti ove ustanovc. Iflflnifne cblra. O b j a v a. Dolje navedeni trgovei i zanntlije se upozoravaju, da su njihove đozvole izgubile svoiu valjanost, pn su i ukinute, jer oni ni'esu do 31. jula zatražili nove dozvole (koncesije). Alkaiay Lazar, Vatrogasna ulica 17. Alkalay Salomon, ulica kralja Milana 42. Antonović Marija,.Jove Ilića ulica 1^.9. Bešević Sofija, Pop Lukina ul'ca 24. Bošković Danilo, ulica kralja Milana 80. Bošković Jaćim, Prištinska ulica 2. Božinović Vojislav, Dušanova uiica 64. Brayer Olga, ulica kralja Milana 80. Burian Avram, Despot Gjorgja utica 10. Čavlić Ljubica, Bosanska uiica 77. Čolić Katarina, V. Brane ulica 10. Danilović Gvozdenije, Zadarska ulica 8. Djaković Vojislav, Ratarska ulica 48. Dimitri'ević Borivoj, Dobračina ulica 11. Dirriitrijević Milenko, Kosovska ulica 2. Dimitrijević Vasa, Knez Danilo ulica 16 Džemal Halil, Sarajevska uiica 9. Gjorgjević Katarina, Beogradska ulica 24. Ibrajmović Halil Ahmed, Prote Mateje ulica 23. llić Gjorgje, Šumstovačka ulica 27. Ismail Hisen, Baikanska ulica 54. Janković Draga, Sarajecska ulica 56. Jovanović Milutin, Dubljanska ulica 116. Kohen S. Avram, Saborna ulica 29. Konstantinović Jorgula, Slavujska ul. 31. Lazarević Milica, Saborna nlica 8. Lazrć Jclena, Vidinska-ulica 8. Markflvić Milisav, Baikanska ulica 49. Milišič Ljubica, Pančićeva ulica 9. Milutinović Dragutin, Bistrička ul. 21. Miljković Dragutin, oumatovačka ul. 25. Mladenović Tanasije, Ćubura. Nikolić Aleksandrar, Molerova ul. 24. Perić Dragutin, Dubrovačka ul. 8. Popovič Miaden, Ratarska ulica 29. PavioviĆ Vasilije, Slavujska ulica 31, Perović Leposava, Kuez Miletina ul. 33. Ristić Vasilija, Kralja Aleksandra ul. 73. Savić Pera, Rrimorska u ica' 1. Stakić Anka, Vidinska ulica 36. Stanković Marija, Makenzijeva ul. 50. Stamenković Ljubica, Ružina ul. 25. Stefanović Dimitrije, Kursulina nl. 27. Scherzinger Pranjo, Kralja MUana uiica. Tufegdiić Mdka, Sarajevska uL 69.

Zivanović Jevrem, Vatrogasna 20. Živojinović Bojana, Mletačka 2 . Zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda kao okr. zapovjedništvo. C. I k. vojna glavna gubernija u Srblji. EVZ. Br. 828|0 A. Objava. Da svaki znade, kako će najbolje unovčlti svoje šljive, objavljuje se slijedećez 1. Trgovina svježim šljivama u korpama (košarama) za hranu slobodna je u cijelom zaposjednutom području. Samo za izvoz šljiva izvan ovoga područja potrebna je posebna dozvola vojne giavne gubernije. 2. Suhe šljive zaplijeniće vojna uprava, te će ih platiti po ovoj cijeni: Za dobro sušene, zdrave šljive, bile velike ili male, stavljene na mjesta predaje, koja će se posiije odrediti, platiće se 60 kruna za svakih 100 kilograraa (metričku centu). Ova cijena platiće se i za male, ali dobro sušene, zdrave šljive. Slabo sušene šljive zaplijeniće se bez ikakove odštete. 3. Pekmez kuhati će vojna uprava odnosno njezini odredjeniđ. Svježe šljive za pekmez platiće se na mjestu pekmezare po 10 kruna za svakih 100 kilograroa. Ove šljive valja da budu dobro zrele, jer će se inače zaplijeniti bez ikakove odštete. 4. Rakiju (šljivovicu) meku ili Ijutu, bila nova ili stara, zaplijeniče vojna uprava po cijeni od kruna 5'50 za svaki grad i stolitar (to jest K 2 20 za litru Čistog alkohola austro-ugarskcg načina mjerenja). Po tome piatiće se za najbolju meku rakiju, ako bude zbiija imaia 10 gradi kruna 55'za svakih 100 litata (kila). Oikup šljivovice po ovoj cijeni provešće se što prije. Novu rakiju smije se peći samo sa đozvolom c. i kr. okružnog zapovjeđništva, te će se i nova rakija zapiiieniti po istoj cijeni. Iz svega toga proizlazi jasno i razumije svaki, da je dan danas u interesu svakoga pojedlnca najprobitačnije i najbolje, da šljive suši, ill da ih doveze do pekmezare, a to je i tim više opravđano, što dan danas više i nužnije trebarno hrane nego li rakije. Zastupnik glav. guveinera G. M. pl. B a b i ć, s. r. Ob j a v a. Sud c. i k. zapovjedmštva mosne brane i grada beogradskog odobrto je firmi „Erste VViener Export Maizfabrik Hauser ct SoboLKa*' za daljili deset godina u oblasii c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji isključivu ujjotrebu tvorničke oztiake „Diamalt'*, ,; spisane latinicom i cirilicrnn, za preradjevinu sladi u svima oblicima i bojama. Ovu je pznaku rečcna firma bila protokolisala kod biv. srps’.og trgovačkog suda pod br. 23477 i 23478/191)5., a prodtiženje će se računaci od 7. oktobra 1915. godine. Beograd, 25. avgusta 1916, Sud c. i k. mosne brane i grada Beograda, Upraviielj suda. Narediia. U interesu snabdijevanja beogradskog gradjanstya i radi spriječavaija zloupotreba, da se nebi pokupovaie namirnice po kotarevima a sprječavalo njihovo donošenje na beograđsku pijacu, zabranjuje se izvoz svih životnih nanurnica tz oblasti mosne brane na svako drugo mjesto nego li u grad BeograJ. Prckršenje ove naredbe kažnjavaće se novčano do 1000 kruna. odnosno zatvorom do tri mjeseca. Osim toga će se dotičua roba zaplijcniti u dobrotvorne svrhe. Beograd, 31. avgusta 1916. C. 1 k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda u svojstvu okr. zapovjedništva. Naredbx Od 1. septembra 1916. god. uvode se sedmično tri dana bez mesa, na ime ponedjeljak, srijeda i petak. Tih dana moraju kasapnice biti zatvorene, a nesmije se prodavati rneso izuzev „cubok” (pluća, džigerica, bubrej i skziu^) i kobasičarska roba. U kafanama, narodnim ktijnama i t. d. smij'e se gotoviti samo cubok, kobasičarska roba, pilećina i riba. Od 1. septembra zabranjuje se klanje svinja od ispod 80 kilograma. U slučajima, koji će zasluživati obzira, moći će izuzetno odobriti klanje ovakih svinja u Beogradu potpisato zapovjcdništvo, a u unutrašrijosti c. i k. zapovjedništvo. U slučajinia klanja iz nužde (kad je izgled da će svinjče manjkati), mora se odmah izvijestiti okružni marveni ljekar, odnosno u unuirašnjosti c. i k. kotarsko zapovjeđništvo, prije čijeg riješcnja svinja se ne sntije upotrijebiti. Prekoračenje ovih ođredaba kažnjavače se novčano do 1000 kruna, odnosno zatvorom do tri mjeseča. Beograd, 31. avgusta 1916. C. 1 k. zapovjedništvo mosne brane 1 grada Beograda u svojstvu okr. zapovjedništva. Narcdba. . Svi prođavaoci životnih narriirnica dužni su da prodaju svu svoju robu po utvrdjenim maksimalnim cij^nama. Prikrivanje robe kažnjavaće se novčano đo 2000 kruna, odnosno zatvorom do šest mjeseci. Beograd, 31. avfiusla 1916. C. i fc. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda u svojstvu okr. zajKivjedništva. Razne vijesti. Broi dosadašnfih objava rata. Obfavom rata Njemačke Rumunjskoj ćini se. da se popunio broj objava rata u ovoj svietskoj borbl potpano. Prcma tome po-

stojl ratno stanje, 1 to god. 1914, izmedju: Austro-Ugarske i Srbije od 28. jula, Njemačke i Rusije od 1. avgusta, Njemačkc i Francnske od 3. avgusia, Engleske i Njemačke od 4. avgusta, Njemačke i Belgije od 4. avgusta, Austro-Ugarske i Rusije od 5. avgusta, Srbije i Njemačke od 6. avgusta, Crne Gore i Austro-Ugarske od 7. avgusta, Crne Gore i Njemačke od 11. avgusta, Francuske, Engleske i AustroUgarske od 13. avgusta; Japana i Njemačke i Austrio-Ugar. od 23 . avg.,'Austro-Ug. 1 Belgije od 28. avgusta, Rusije, Engleske, Francuske i Turske od 30. avgusta. God. 1915.: Italije i Austro-Ugarske od 23. maja, Italije i Turske od 20. avgusta, Bngarske i Srbije od 14. oktobra, Četvornog sporazuma i Bugarske od 15., 16. i 19. oktobra. God. 1916.: Portugalske i Njemačke od 9. marta, Italije i Njemačke od 27. avgusta, Ruitiunjske i Austro-Ugarske od 28. avgusta, Njcmačke i Rumunjske od 29. avgusta, Tursk9*i Ruinunjskc od 30. avgusta i Bugarske i Rumunjske 1. septembra. Jcrnicnska grgurijanska crkva u Tur. skcj. Nedavno je u Carigradu oglašen zakon za novc uredjcnje organizacije i uprave jermenske grgurijanske crkve u Turskoj. Taj je zakon za to odredjen, da se prekinc svaka duhovria sveza otomanskih Jermena sa katolikosom od Ečmiadžina, koji stoiuje u rnskom Kavkazu. Po lome zakonu imade se izabrati vrhovna đuhovna glava Jerntena u Čitavoj Turskoj, koji Ć3 nositi ime patrijarha i katolikos i unati sjedište u Jerusalemu. Što se tiče odnošaja patriiarlie spram dva savjet'.iuća tijela. spram duhovnog i iaičkog savjeta i što se tiče povlastica njiliovih, uvodi se ovim zakoncm novi štatu-t, kojim se ukida ne saino tako zvana narodna skupštir.a, koja se je obdržavala u Carigrađu, vcć 1 previadjnji.’či upliv laičkog elementa, što ga je o\aj imao đosad u svim crkvenim i narodnim stvarima jermenskog patrijarhata, i nađomješćuje mjcšovitirn uplivom svećenika i iaika. Šfo se tiče nastave. irnaće vrliovni nadzor nad financijalnom npravom jermenskih svjetovnih škola mješoviti savjet jernrenskog patrijarha i katolikata. Ali opet će biti podvrženo opčim državnim zakonima i vrhovnom nadzoru i koutroii rriinisfarstva nastave imcnovanjo u'iitijskpg osobija i pndučavanje u sredriji:n i csncvnim školama. Dalje se liin zakonom r.aredjuje, da se ima preduzeti nova pođjela jermeriskih biskupija na osnovti broja pučanstva od naimanje 15.0-K) duša za svaku biskupiju. U Carigradu će u buduće stolovati sarno jedan biskup, koji će takocljer nositj naslov zastupnika patrljarhe. Patrijarha ili katolikos može u slučaju povrede državnih zakona iii rađi čina, koji su protiv in.teresa zemlje biti ukoren od ministarstva bogoštovja i nastave ili biti opomenut a prenta potrcbi i svrgnut zaključkoni niinistarskoga savjeta ili carskom naredbom, a tako isto i biskupi, župnici i svećenici. Zajedničke sjednice duhovnog i laičkog savjeta nisu drugčije dozvoliene, nego kako je pređvidjeno u zakonu. Kitjeginja Juiija. Ovih je datta u Beču proslavila svoj 85. rođjendan nckadanja knjeginja J u 1 i j a, supruga neumrlog knjaza M i h a j 1 a, danas udovica princa Arenberškog, c. i kr. dvorska gospodja i vlasnica rcda zvijczdanoga krsta. Svakotne je kod nas poznata istorija krrjeginje Julije. Rođjena je u Beču 26. avgusta 1831. god. kao grofica H u n y a dy pl. Kethely. 1853 god., dakle stara jedva 22 godine. upoznala se sa blaženopočivšim knjazont Mihajlom, koji je tada živjeo u progonstvu u Beču, te je pošla za njega. Svadba je bila 1. avgusta pomenate godinc. Kada se Obrenoviči poslije Sv. Andrejske skupštine vratiše u Srbiju, došla je 1 knjeginja Julija sa suprugom u Beograd. Poznato je, da joj je ovaj uzeo za nčiteija srpskoga jezika, nikoga manje nego Giuru D a n i č i ć a, 26. septembra 1860., po smrti knjaza Miloša, knjaz Mlhajlo opet postade vladajućim knjazom srpskim, ali se uskoro pojavišc oblacl u njegovom braku, uslijed toga, što kneževski par nije imao djece. Knjeginja je riješila, ,,da prinese na žrtvu sebe i svoju ličnit sreću“, što reče g. Vladan Gjorgjevič. Brak je razveđen 1865. Ne dugo vrcntcna poslije pogibije knjaza-ntučcnika knjeginja se preuđala za princom i vojvodom Karlom Arenberškim, sa kojim se vjenčala 16. januara 1876. god. I ovaj je brak ostao bez djece. Princ Arenbcrški tnnro je 1896. god. Po svojoj preudaji za vojvodu Karla, knjeginja je naizmjence živjela u Bruxel!esu, u Beću i na svome zamku u Luksenburgu. Zadnjib godina nikako nije napuštala Beč. Sada je svd 85. rodjendan proslavila, kako javlja „Neues Wiener Tageblatt“ u najužem porodičnom krugu. Cfleiijte se lažnlti vijesti. Upozorava se grartjanstvo u STom vlastltom ihteresti, da ne vjeruje 1 da se ćuva I a ž n I h v i j es t i. Tako }e u okrugu čačanskom raširena vijest, da srpska vojska stojl samo S0 kiiometara udajena od granice okruga. Ova ?e vij'est š»rl u isto vrijeme, kada su zadnji ostaci plaćtničke srpske vojskc, koja preliva svoju krv za Interese slla sporazuma, bačeni od hrabre njemačke i bugarske vojske još dalje prema Soluiiu. Naravno Je svakome slobodno. da se u svojoj unutrašnjosti podaje varavim I lažuim nadama, ali će škodui jednako njcmu pojcdlncu kao 1 njegovim sugradjanliua, ako bi ove svoia Javno izricao i uastojao svoje ue zav ' __