Београдске новине

Slrana 2.

13. septerabra 1916.

' SchifiKa^tu* StacjZitoi vj

Bojište u Dobruđži.

Beogradske Novine

SHjeda ’

BroJ 211.

borbi, u kojiraa su uništene tri neprijateljske letilice. Engleske su čete provalile u neprijaieljske spojne jarke južno od N e u vchapelle i zadale ncprijatelju teške gubitke. K- B. London, 11. septembra. Južno od Ancre stanje je nepromijenjeno. Dva dalja neprijateljska protivnapađa kod Glnchy odbijena su. Izmedju Neuville-St.-Vaast i LaBassee prodrli smo na nekoliko tžčaka u neprijateljske rovove 1 dobill smo njekollko zarobljenika. Južno-afrički željezničari u Francuskoj. K. B. London, 12. septembra. Reuterov ured javlja iz Johannesb u r g a, da je engleslta vlada zatražila dvije čete južno-afričkih željezničar a, koji će biti odredjeni na službovanje u Francuskoj.

Borbe u Hoćedonl]!. Francuski izvješiaj. K. B. Solun, 11. septembfa. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: Na frontu S t r u in e Englezi su prešii preko rijeke prema selu 0 r 1 j a k u i napali su pod neprijatcljskom vatrom sela N o v oljane i Karadjakon na lijevoj obali gdje se piotivnik uporno branio. U obia$ti zapadno od Vardara, pa do Dojranskog jezera francusko je topništvo žestoko tuklo bugarske položaje i upravjlo je upornu vatru protiv ncpnjateljskih bateriia. Sa fronta srpske vojske javlja se za obustavu neprljateljskih napada. Fngleskl izvještaj. K. B. Solun, 11. septembra. Zapovjedništvo engleskih C c t a. Naša odjeljenja, koja su jučer pre81a Strumu, prodrla su preko rijeke Nehore I na nekoliko mjesta naprijed. Poslijc Jakog otpora rastjerali smo neprijatelja iz sela Kara-Ormana, istočno B a g r at a r m a h a, sa gornjeg t donjeg G u d eI j a i iz Ne v o 1 j a n a. Neprijateijski protivnapadi odbijeni su. Organizacila grčkih revoluclionarnih četa. K. B. London, 12. sopteinbra. ,,T i m e s“ javljajti iz S o 1 u n a, da će revolucijonarne četc biti sastavjene u jednu diviziju. Iz ostrva Mitilenos i Tasos stigli su mnogi Sobrovoljci, kojl hoče da | stupe u prvu maćedonsku vojsku.

Sarrail izmijenjen? (Naročiti bn.ojav »Beogradskih Novina«; Lugano, 12. septembra. Po saopštenju pariškog dopisnika lista „Secolo“ sasviin je izvjesno, da će general S a r r a i 1 u najkraćein vreinenu biti opozvan sa svoga položaja. Njegov nasljeđnik general G o u r a n d več je na putu za S o 1 u n. Na solunskom frontu su, kako javljaju talijanski listovi, već počele da padaju jesenje kiše, koje znatno otežavaju operacije. Uništena brzojaviia postaja Sira. K. B. Atena, 12. septembra. Reuterov ured javlja da je bezžična brzojavna postaja Sira uništena po četama sila sporazuina. Krizn u Grtkol. Zaimis dao ostavku. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novlna".) Atena, 12. septembra. Ministar predsjednik gosp. Zairnis podnio je kralju svoju 0 s t a v k u. Zaimis kod kraija. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Rotterdam, 12. septembra. lz Atene se javlja: Jučer je kralj primio u audijenciju ministra predsjednika. 0 toj audijenciji nije do duše objavljen nikakav zvanični izvještaj, ali se ipak drži kao vjerovatno, da su u toj audijenciji potpuno primljeni svi zahtjevl sila sporazuma. U nedjelju u veče več se počelo sa ispunjavanjem zahtjeva, naime ukidanjem pričuvnih klubova. Iskrcane francusko čete. (Naročiti brzojav „BeogradskHi Novlna' 1 .) Lugano, 12. septembra. Kako javlja ,,Secolo“ iskrcane su uslijod atentata na francusko poslanstvo čete sila sporazuma. Poslanik je zatražio od grčke vlade da rasturi pričuvničke klubove. Grčlca prifivatila uvjete sha sporazuma. K. B. Ateua, 12. scptembra. PiVima informacijama Reuterovog ureda pregovarao je miuistar predsjeđnik Z a i m i s jučer dulje vremena sa kraljem. 1 ako nije u javnost pPodrlo ništa o sadržaju ovih pregovora sigurno Je, da ćc grčka vlada u cijelosti primiti uvjcte i zahtjeve sila sporazuma. Već je sinoć započeto sa raspuštanjera saveza pričuvnika.

Zahtievi sila sporazuma. K. B. Atena, K. septembra. Reuterov urcd javlja, da su posianici sila sporazuma pr^ Jiožili grčkoj vladi u; vjete, pod kojima o'ni sinatraju rijeSeniin dogadjaje pred francuskim poslanstvom. Prema ovim uvjetima mor.aju prvo, da se kazne odgovorni pokretači napada, drugo moraju biti kažnjeni i činovirici, koji su ; propustili da spriječe napađ, a treče mora , biti odmah raspušten savez pričuvnika u ] AtenL Ministar pi'edsjednik Z a i m i s je obečao, da će viada odmah preduzeti potrebne i odgovarajuće zapovjedi.

Austro-Ugarska. Počasna zvania austrijsklli nadvojvoda. K. B. Bcč, 12. septcmbra. Car je prenio na nađvojvodu E v g en i j a zvanje kuratora bečke akademije nauka, na nadvojvodu Karla Stjepan a zvanje protektora krakovske akademije nauka, a na naavojvodu L e o p o 1 d a Salvatora zvanje ptotektora praške akademije nauka, književnosti i umjetnosti cara Franje Josipa. Ova su počasna i mjesta od smrti nadvojvode Franje Fer; dinanda bila upražnjena. Pozivi pačkih ustaša. K. B. Beč, 12. septembra. Ovih će dana izaći naredba, kojom se pozivaju obveznici pučkoga ustanka godišta 1871. do 1866. za 2. oktobar, godišta 1892. do 1890. i 1881. do 1880. za 10 oktobar. Enver-paša u c. i kr. glavnom stanu. K. B. Bcč, 12. septćinbra. Javlja se iz glavnog stana za ratnu štampu: Turski podgeneralisim Enverpaša. pri povratku sa fronta turskih četa, koje se bore u austro-ugarskim.redovima stigao je 10. ov. mj. poslije podne u c. i kr. glavni stan. Ovo jc bio prvi susrct izmedju obiju glavnih zapovjednika savezničkih država Austro-Ugarske monarhije i Turske. Ovo je bio značajan susret, tim prije što je do njega došlo u momentu, kada se pod tako sretnim okolnostima ispoljiia oružana zajednica protivu novoga podloga neprijatelja, pa je već pokazala tako sjajnih plodova. Zalivalno priznanje za ovo vjerno bratstvo oružja našlo je izraza u neobično srdačnom prijemiv na kojem je turski. podgeneralisim n»; sve strane naišao. Enver-pašu pratio je austro-ugarski vojni opunomoćeni generalmajor P o m yankovvski, njemački vojni opunomoćenik generainajor pl. L o s s o w, turski generalpor'učnik Š e k i-paša, koji je pridodijeljen na službu njemačkome caru, načelnik saniteta turske v$ske N u m a npaša, a osim toga najngleđniji šefovi odjeljenja. Konferencije u glavnom stanu trajale su poslije podne 10. septembra, prijo podne 11. septembra. 10. septembra u večer bio je banket kod vrfcovnog zapovjednika nadvojvode F r i £đ rl c h a, na kojemu su učestvovali EnVer-lpaša i gospoda njegove pratnje, a osim toga i članovi njemačke vojne misije pri c. 1 kr. vrhovnom zapovjednišh'u, bugarski vojni izaslanik u Beču potpukovnik Ivan T a n t i 1 o v, dalje načelnik glavnog stožera general-pukovnik Conradpl. H6tzendorf, te najviši službenici vrhovnog zapovjednišh r a vojske. 11. o. mj. napustio je Enverpaša austro-ugarski glavni stan za vrijeme vožnje za stanicu i od stanice, kao i svuđa gdje se ukazao turski podgeneralisim, burno je pozdravljen od stanovništva. Eiiver-paša u njemačkom glavnom stanu. K. B. BcrTin, 12. septembra. Carsko otomanski podgeneralislm E n v e r-paša stigao je u njemački glavni stan. Na zapovjed Njegovog Veličanstva cara stavljen je Enver-paša „& la sulte“ gardskoj fisilirskoj pukovniji“.

HjemnćKtf. Posveta pravosudne palače u Nurnbergu. Važneizjave bavarskogkraija. K. B. NOrnberg, 12. septembra. Prlgodom posvete nove pravosudne palače u Niirnbergu, đržao je bavarskl k r a 1 j govor, u kojem je zahvalio njemačkom narcdu, koji je pod oružjem završio ovako veliko djeio. Svi mi ž e 1 i m o — rekao je kraij — da nam skoro vrljerae donese m i r, koji će blti za nas Jednako s 1 av a n, kao i č a s t a n, pa će nas na decenije osigurati, da nas cijeli svijet ne napadne. Poslije podne je u gradskoj viječnlci prlmio kralj poklonstva zastupnika inđustrlje znanosti, pa je kao odgovor na pozdrav vrhovnog načelnika grada, rekao: K o 1 i k o ć e još dugo t r a j a t i r a t to n e zn a n i k o, jcdino znamo da n i k a d a nećemo prihvatiti mir, koji bi nas p o n i z i o, nego samo onej mir, k o j i ć e nama z a g a r a n t o v a t i bolji poloŽaj, nego smo ga itnali doaada. Davno um prije rata rekao često, da mi ne možemo blti dovcljno Uigodarni naScm caru, koji je uvijek nastojao, da se održl m i r. Kraj sve ove ijubavi za mir našegg cara, stojimo mi danas u sred svjetskog rata. Pouzdajući se u hrabrost 1 istrajnost naSih vojskl, mi ćemo i ovo veliko zlo izdržati. Pred gradskom vijećfllcom pozdravljalo je gradjaostvo kralja sa najvećim odulevlje■j—L Njemačkl državni kanoelar u glavnora stanu. K. B. Berlln, 12. septembra. „Lokalanzeiger* javija, da je njemaćki drževni kencelar Belhuioi

H o 11 m e g otputovao u ajemačkl glavni stan, da podneae izrjeftaj o politlćkim prilikama Njegovom VeUćanstvu njemačkom caru. Uraro tast ciaršaia Mackensena. K. B. Beriin, 12. septembra. Na 10. ov. m. prije podne umro je u Beriinu Član gospodarske kuće grof O s t e n, tast maršala Mackensena.

Ensieskn l kolonile. Štrajk miinara u Liverpoolu. K. B. London, 12. septembra. U mlinoviina Liverpoola jc Izbio štrajk. Više hiljada radnika obustavili su rad, kao protest protiv naredbe što neće svi u jedno vrijemc da ručaju. Liverpoolslci mlinovi su najveći u Evropi.

p.ot ns moru i pođ morem. Zaplijenjcn holandski brod. K. B. Berlin, 12. sepfembra. Na 10. ov. m. u Sjevemom moru zapliienjen je holandski motomi brod „Z e emeeuw“, koji je vozio ratni materijal iz Rotterdama za London. Potopljen parobrod „Torrige". K. B. London, 12. septembra. Lloyds javljaju da je potopijen engleski parobrod „Torrige', sa 5036 tona.

Rajnovlle brzojovne vijeitt. Zasijedanje srpske skupštine. K. B. Paris, 12. septembra. Havas Javlja iz Krta, da je srpska skupština započela svoj redoviti rad. Štirmer kod cara. (Naročiti brzojav iBtogra'dskifi Nov’ina«; Stockholm, 12. septembra. Ruski ministar-predsjednik Š t i r m e r hltno je pozvan caru u glavni stan. U dipiomatskim krugovima pripisuje 6e veliki značaj ovom dogadjaju. Bolest švedske kraijice. K. B. Stockhoim, 12. septembra. Zvanično se objavljuje, da je stanje kraljice Viktorije bolje. Groznice je nestalo, ali snžga ostavlja sve više visoku bolesnicu.

Grctd 1 oKstics. Otvaranje arbanskih škoia u okrugu mitrovačkom. lz Kosovske Mitrovice pišu nam: Jeđna od davnašnjih želja arbanskog stanovništva u okrugu mitrovačkom na Kosovu ispunila se otvaranjem arbanskih narodnih škola u kotarskim gradovima M i t r o v ici i Vučitrnu. Svečano otvaranje tih škola bilo je u Mitrovici 4., a u Vučitrnu 5. septembra. Po pregledu uparadjenog bataljuna u Vučitrnu uputio se zapovjednik posade generalmajor baron Bothmer u pratnji cricružnog zapovjednika nadporučnika W o 1 f f a i ostale svite u prijatnu i Čistu školsku zgradu, gdje su bili sakupijeni nastavničko osoblje I školska inladež. Predsjednik predstavnišh’a središnje opštine Hafiz Redžip zahvalio se toplim i radosniin riječima na toj posjeti, punoj časti, kao i na razumnoj upravi vojnih vlasti, koje su otvaranjem arbanskih škoia potpuno uvažile kulturne potrebe Arbanasa. Tom priliicom uručila je jedna mala Arbankinja, sinovica gradonačelnika, Zeniha Sulejman-bqga, kjtu cvijeća gcneralmajoru baronu Bothmeru. Gradjanski sudovi u Crnoj Gori. Sa Cetinja javljaju: Odmah poslije postavljanja c. i kr. viasti u Crnoj Gori pristupljeno je uredjenju griadjanakog sudstva. Na osnovu crnogorskih zakona uredjeni su u svira okruzima po jedan gradjanski okružni sud. Najboiji dokaz o tome koliko je povjerenje naroda u Citnoj Gori odmah od početka pokazivao novim suđovima, jeste činjenica, da je za kratko vrijeine od dva mjeseca t. j. do kraja jula kod sedam okružnih sudova podnešeno 1200 novih tužbL Od ovih otpadalo je samo na plevljanski okružni sud 261 tužba, na nikšićski sud 206, a na okružni sud u starom Baru 223. Osira toga sudovi rade na sredjivanju zatečenih akata ranijih crnogorskih sudova; uzeto je u postupak oko 1800 zatečenih nesvršenih gradjanskih pređmeta. Kao druga i posijednja instancija u gradjansko-sudskim sporovima ustanovlieno je gradjansko-sudsko odjeljenje vojne glavne gubernije. Ovaj je sud donio definitvnu odluku dosada već po mnogim presudama okružnih sudova. I ovaj je sud zatckao mhogo nesvršenih prcdmeta crnogorskoga vellkog suda, naime 3072 nesvršenih prcdmeta koji datiraju iz godina 1907. do 1915. godine. Osim toga valja primjetiti, da su već nekoliko crnogorskih advokata, pošto su dokazait da ispnnjuju uslove crnogorskog zakona o advokatima, od strane gradjanskog sudskog odjeijenja vojne glavne gubernije ponova utvrdjeni za advokate pri uovim sudovima. Kažnjena zbog neprtstojnog ponašanja. Služavka Natalija R a d o v 1 ć, Kner Mihajiova nlica br. 32, pljunula Je u veče 7. o. mj. sa bsfkona prvoga kata u pravcu prošavše bakljade na ulicn ne pogodrvšt tom prilikom nikoga. Ona je zbog nepristojnog ponašanja kažnjena sa Četrnaest dana zatvora u zasebnoj ćeliji

Harođno pnureda. Tvoniica alamfnfja u Hrvatskoj. U svoje je vrijeme bllo već javljeno, da se u Rudopolju, opdna Bruvno u Lici, nalaze izdašne naslage rudače bauxit (nalazište zaprema površinu nad 3 klra. 1 ', iz koje se dobiva aluminij. Istraživanje je dokazalo, da je ta rudsča istovjetna s onom u Baux-u u Francuskoj, te da ova u Rudopoiju sadrži aluminija (A L^ 0 3 ). Hrvatski profesorl g.g. dr. M. Klšpatić i F. Tučan posvetiii su osobitu pažaju tome naiazištu, istražiii ga, a mdaču analizirali, te su dali o istoj svoje stručno mnijenje. Na osnovu toga je prije tri godine došao u Bruvno g. Viktor pi. C e r i ć iz Kraljevice s dva vještakri iz Pilisburga u Per.silvaniji, od tamošnje velike tvornice alurainija .Pitisbourg Reduction Comp.“, koji su to nalazište točno pregledali i ponijeli rudače za pokus sa sobom. Kako je bauxit njihovoj potrebi i svrsi odgovarao, to je bio naknadno izaslan njihov stručni vještak gosp. Andrž Couannier iHgineur des Mines u Parisu, koji je u društvu sa gosp. Cerićera ponovno istražio nalazište, te iz stotine točaka uzeo sa sobom rudaču u Paris. Glavna svrha mu je bila, da izvidi vodenu snagu u ozbiljnoj namjeri, da se u Bruvnu podigne tvornica aluminija. Politička nestalnost i komešanje u Evropi, otegnulo je oživotvorenje tog poduzeća, a konačno je ovaj rat privremeno onemogučio, da se izvede. Glavni je uzrok tomu otegnuću pomanjkanje komunikacija, bcz kojih se takovo poduzeće nalgzi u neprilici za uvoz potrepština i izvoz proizvoda. Putni trošak, osim dangube, iznosi iz Rijeke ili Trsta u Bruvno više, nego iz ovih gradova u Hamburg ili Bremen. Kada će se lička željeznica predati prometu, tada će žćljeznička postaja biti udžljena od nalazišta samo 10 klm., što će učiniti kraj svakoj zaprjeci. Istraživanje tog neiazišla, odprema rudače za analize i pokuse tvornicama u inozemstvo, troškovi za izmjeru nalazišla, nacrti, troškovi za razna povjerenstva, pristojbe kr. rudarskom satništvu u Zagrebu te porez, dosegit su već veliku svotu, koji bi izdaci mnogog učinili malodušnim, da sustane na pol puta. Postojanom istrajnošću 1 energijom, postignuće se ipak svrha i cilj, za koji se neprekidno radi. Uslijed ovog je rata potrošak aluminija znatno porasao, tim više, što je onemogućen uvoz bakra, pa je gosp. Cerić dobio nalog, da odpremi čim više bude moguće vagona rudače u njemačku tvornicu aluminija. Kod današnjih teških prilika i veoma traljavih pođvoznih sredstava, taj je zadatak veoma težak, a troškovi za odpremu rudače nadmašiće vrijednost iste. Kod normalnih prilika i dobrih komunikacija, ne će se rudača iz naiazišta u Rudopoiju odpremati u udaljene tvornice aluminija, već će ostati na snazi zaključak, da se tvornica sagradi u Bruvnu. Tvornica u Bruvnu zaposiiće saino domaće ljude, u koliko budu za taj posao sposobni, bilo to radnicl ili činovnic!. Iz rudače bauxit vadi će se aluminij primjesom od giine, koje ima u okolici Bruvna dosta, te drugih materija, a glavno će učiniti zrak. Od odpadaka praviće se aluminijevnitrid (= A L 2 O a -j- 3 C -j-2N = ALN-f-3CO)za umjetno gnojivo. Za ovu svrliu su posebno konstruirane peći od inžinjera dr. O. Serpeka u Parisu, patent od godine 1913., u kojim se pećima postizava potrebna vrućina od 1800 o C strujom od 230 volta i 10.000 ampera. Tada će moći Ličani kod kuće dobro zaradjivati, neće njima biti više potrebno, da u Americi i Pruskoj traže zarade, a povrh toga će moći ovim umjetnim gnojivom, koje obilno nadoknadjuje čilensku saiitru, za razmjerno malen novac učiniti plođnijim svoja poija i vrtove. Od tvomice u Bruvnu, misli se učiniti rudarska željeznica normalne širine do postaje Gračac, a kr. rudarsko satništvo u Zagrebu, putem kojeg će se molba na kr. ministarstvo trgovine u Budimpešti odaslati izjavilo se je, da če tu molbu poduprijeti. Da se omogući prosuditi ovo poduzeće, potrebno je, da ukiatko navedemo nekoje podatke. Industrija sladora u Evropi ovisi o ćilenskoj salitri, koja siuži kao gnojivo za sve kultume biljke, a osobito za sladorovu repu. Salitra u Chileu naskoro če se iscrpiH, jer se u množini izvaža, a drugdjeje nema. God. 1830. izvezlo se je salitre za Evropu samo 1000 tona, i tu su bacili u vodu, ne pozaavajuć vrijednost i korist njezlnu. Izvoz je ipak godimice rastao, a god.1911. izvezlo se je za Evropu 2 1 /* milijuna tona (jedna tona 1000 kgr.), a uvaža se i u Australiju za hranu žitaricama. Salitra se piaća u Chileu 70 šilinga po toni (jedan šiiing K 17 u zlatu, 20 Silinga 1 funta sterlinga). Država Chile ubire od salitre izvoznu ca« rinu, po svakoj toni 54.30 šiiinga, država ubere na godisu od ove carinare ili daće 116 milijuna iilinga u zlatu, na svakog državljana Chile otpada čist dohodak 2 L. S. (Nastaviće se) Muško 111 žensko tele. Težacl u Holendeskoj tvrde, da nogu usaprijed odredlti kako će ira se tele oteiitl: je li muško Ui jfensko. Onl vele: tko hoće, da mu krava oteli žensko tele, onda neka pripusti pod bika po dojenju. Neka ovo kušaju i našl težad. Druga žetva kukuruza u Hercegovini. Kako je bila ove godine suša, to je zemaljska vlada preporučfla svijetu u Hercegovinl, đa bl po drugl pnt sijali kakuruz (činkvantin) tako da bi mogli Hercegovcl još a novembra (studenom) ove godlne imati kukuruza.

Jedan pisak — i ovaj puta ticalo se nas. Upiavo nad nania, nad našim glavama izbačena jc bomba... Usiijediia je eksplrzija. Pt-d našim se nogatna uzdr- ■ tnala zemlja. Nedaleko od nas udariia je bombn. Jedva H*0 mclara iza crkve Sv. Marhn uzdigac se stub prašine. Preko Piazze razliježu se povici: San Marco! San Marco! Puno boli 1 bijesa gura se ljudstvo napiijed, đa vidi jei je zaista crkva u piamenu.. A!i crkvi se nijc niš f a ćogodilo. Uzbudjenost se potpuno utišala. Rombardovanje je zapoČelo t po peti put. Sa tomjcva je odzvanjao dvanaesti sat. Ponoć Je. Nad gradom su se u isto viijeme pojavile neprijateljskc lctiiice. Oovorcći o šteli koju su nanijele letilice, veli Barzini malo, ali jasno: ,,Na Veneciju nc možc da padne ni jedna bomba, koja ne b ; nanijela štetu.“ Malo tko mo2c pojmiti koliko je teško 20 ili barem 10 minuta prlje vazdušnog napada uzbuniti grad. U ovom pogledu ne mofe se Veneciju usporediti sa nikojiin drugim gradom. Ovdje dolazi neprijatelj s mora i s mora ga treba najavlti, ako se ne zakasni. Pa onda te<-kr ga }e n opšte progoniti u noći. Sve nade, koje su polagane u Francuskoj u noćnu obratra letilicama, pokazale su se kao neispravne. I u Engleskoj ne mogn ništa kraj svih veflkih priprema preduzeii prottv Zeppelina, jer tek zorom može se da počne progonitl neprljatelja. kojeg Je obično već 1 nestalo. Let’Tica Je u mraku slijepa 1 gluva. Upotreoliava 11 lettlica reflektor,

to je ona sama izgubljcna 1 može da buđe pogodjena. b' noći nam dakle ne preostaje drugo nego se braniti koiiko je lnoguće ohianbenim baterijama. Aii ovo nije dovoljno, osobito nlje dovoljno ni za Veneciju, naime grad kao što je Veneeija, ako se hoće da spase sve. Oklope za venccijanske spomehike umjetnosti nijesu još izumjeli. Oni koji Vencciju Ijube, razbijaju sebi mnogo glavu, kako bi obranili taj grad, ali nijesu ništa izumjeli. Samo je na ovaj način moguće, da od austrijskih letača, koji su napadali Veneciju mje još ni Jedan svaljen.

HSLI PODLISTIR. Da nije spavao — bio bl osudjen na srart. U Kološvaru u Erdelju stajao je pred divizijskim sadom domobran ramunjske narodnosti, optužen radi veiikog zloćina. Rasprava je bUa dovršena, javni je tužitelj predlagao smrtnu kaznu, još je imao govoriti branltelj. U sudbenoj dvorani, gdje se radilo o životu ili smrti čovjeka zavladala je duboka tišina. Tada se najednora začuje hrkanje. Tko bl spavao u tom sudbonosnora Času ? Optuženik 1 Branitelj je pokazao na njega I izustio kratak govon Slavno divizijsko sudište! Pripravio sam ae za veliki obranbeni govor, ali ga neću izgovoriti. Izvolite pogledati optuženika. Pttam, da li može biti krlv čovjek, koji mirao spava u času, kada sudlšte odlučuje o njegovom životu 01 smrti. — Sud se povukao iz dvorane 1 nakon kratkog viječanja riješio optuženlka ođ optužbe.