Београдске новине

15 . septembra 1916.

Strana 2.

Beogradske Novina

Petak '.

Broj 213.

Osoblje niemaCkog poslanstva. (Naročiti brzoiav „Beoeradsklb Novina".) Stockholm, 14. septembra. Osoblje njemačkog poslanstva u Bufcareštu još je jednako na finskoj granrci, pošto ga ruska vlada za sada ne pušta da produži put. Odputovao poslanlk. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«i Sofija, 14. septembra. Rumunjski poslanik g. Derussi, odpufbvao je za Peštu i Beč, odakle će proJdužiti put za Berlin, da se pridruži tamošnjim rumunjskim diplomatama. Pri polaisku je dobio vijest o padu Sillstrije. Po'slanik se malo trgao, ali je zatim odmah rekao, da ga to ne interesuje.

Borhe ns zapndu. Francuskl izvještaj. K. B Paris, 13. sepftmlira. 3 sata poslije podne: Sje.verno Somme trajila je sinoć bo.’ba ša potpunim uspjehoin za francusko oružje. Selo B,ouchavesnes Fran’cuzi su zauzeli. U toku noći francuska še pješadija utvrdila u zauzetim položaijima. Nijemci nijesu pokušavali protivnapadom. Jutros su Francuzi nastavili svoje prodiranje preina is:oku i uzeše na juriš majur B o i s-L a b e. koj: lcži '600 metara istočno drurna za B e t ii un e, jugo-istočno od Bouchavesnesa. Francuzi su dobili mnoge zarobljcnike i zaplijenili su mnogobrojui ratni inaterijal. Tačan broj još mje poznat. Jeđan •ispad upravljen protivu njemačkih ro:vova kod Andehy, sjeverno Avreša, donio je Francuzima zarobljenfke. Na đesnoj obali M a a s c nešto snio napredovali u sjeverit,mt dijelu Šume Yaux i Chapitre. 'Fopnička borba u predjelu F I e u r y—L c C li e n o i s traje još u svoj žestini. Inače je noć na cijelom frontu bila mirna. Na frontu S o m m c izazvale su juče francuske Ietilice scJain borbi. Dvije • ieinačke letilice su oboiene, jedna kod Aizecourta, druga nađ Moinas, sjevcroistočno od Peronne. Druga četiri sfroja izgleda da su ozbiijno pcgcdjena. Noću na 13. septembra bacila je francuska eskadrila za bombardovanje nngobrojne granate, i to 87 kalibra 12 na kolodvor i barake kjd Ciuiscarda, gdje su izbile eksplozije i požari, 24 na kolodvor RotzePi sinjcstišfe kod Heudicourta, 74 na neprijateljska postrojenja u predjelu ,Etaine, 32 na smjestišta u predjelu Darnvillersa i 7 na kolcdvor Montmedy. Iste noći .zvekt je druga fraHcuska grupa siijedeča pređuzeća: bacila je 105 granata na kulcdvor Diedcuhofen i 60 na topionicc kod Uckingena. U toku tog bombardovanja jc jcd-na letilica prcšla Jva pu>a svoj put i vratila se nazad. Na topionice kod Donibaclia bačeuo ie 6 granata, na žeIjezničku prugu kod Pont-a—Mousona tako isto 6 grar.ata. Krctanje englesklh četa? K. B. Rotterdam, 11. septembta. Zapovjcdnik rotterdamske luke javlja, da su u noći od poncdjeljka na utorak bile zatvorene sve engleskc luke za ncutralnc brodove. Englesko poslanstvo u Haagi; potvrdjuje ovu vijest. Drži se, da se iu radi o kretanju engleskih četa ili o nekom preduzeću engleske mornaricc.

Austro-Ugarska. UgarsiU sabor. Budimpešta, 13. septembra. Govorgrota Tisze. Andrassy u produženju svoga govura veli: Ministar spoljnih poslova veli da je znao za rumunjske namjcrc. 'Fo oslobauja odgovornosti poslanika u Bukareštu, all tiin više optužuje vladu, koja je to znala, a nije sve preduzela. Dalje detaljno obrazkižs svoj predlog i veli, da neutralnost u jednoj državi monarhije dovođi u opasnost i ustav u drugoj državi. Ministar-predsjednik grofTisza odmah odgovara A n d r assy - u. N'eb da nema faktora u UgarskoJ, koji ne želi pravilncf funkcionisauje ustavnog života u Austriji. Dužnost niu je da u đebati o spoljnoj politici u paiiarnentu njegovi protivnici imaju to pfeimačstvo, što on o mnogim stvarima mora ćntati. U izvjesnim se pak stvaritna može govoriti, jer pripadaju povtesfi. Dokazuje na osnovi Čitavog niza Čitijer.ica, Ja piema Italji ništa nije propušteno u inieresu mira, ali da Je talijanska vlađa od poČetka bila neiskrena. Odnosno Rumunjske neće da daje nepotpnns izj.tve. Veli da žali gubitak Rumur.iske kao saveznika, ali da je zato Jobijena B u g a rs k a, koja u veliko izravnjava taj gubitak. Za Rumunjsku će kucnuti Čas kada će biti kažnjeua za svoj postupak. Izjava grofa Apponvia. (Naročiti br/o.av »BeograđsiiiU NoVinav Bndintpešia, 14. septcmbra. U 10 i pol sati oivorlo je prcdsiednik ajednicu parlamcuta. Prlje prelaska na dnevni rcd uzima r*ječ grof A-p p onyi I izjavljuje sljedcće: JU današnjem broju ^e^ti Hirlap"-a nafazi se dopls

o koncentracijonom kabinetu. To su pisma, izmijenjena izmcdju mene i ministra predsjednika. Pošto se ne da pretpostaviti, da je nunistar predsjednik mogao ta pisma da stavi na raspoloženje jednom opozieijonom lisfu, to se može uzeti, da sam ja to učinio. Ja polažein mnogo na to, da izjavint, đa ta publikacija nije mojc djelo“. Ugron veli: „Vojni obveznici iz napuštenih predjela, došavši u giavni grad. pozvani su, đa se prijavo opštinskom uredu. Ovi su nesrećnici posiije innogih tegoba dospjeli ovamo, ncmaju krova, ne znaju gdje im je porodica, pa ipak su slijeđovali pozivu. Oai su dobili legitimacijone karte, a koji su od njih zanatlije, povrh svega i poziv na vojnu službu. Nije pravo, da sc ovi sirotani primoravaju još i na rad. Molim da se protiv toga pređuzmu poirebne mjere“. Ministar predsjednik Tisza uvjerava parlament i poslantka, da će odmah stupiti u dodir s mmisirom domobranstva, da ovaj naredi što treba. Prešavši na dnevni red, uzeli su riječ grof Mihajlo K a r o 1 y i i grof Bela S e r e n y i. Organizacija Nijemaca u Austriji. K. B. Beč, 14. septembra. Pod predsjedništvom puslanika d-r. D e n k a obrazovana je njetnačka radnička zajednica, koja sačinjava samostalnu grupu narodnog saveza. Pravac novoobrazovane grupe biće, da svoje narođno-političke privredne ciljeve izvodi zajednički sa drugim grupama narodnog saveza. Grupa pak sadržava sebi u danora slučaju samostalno držanje prema stano.vništvu i vladi. Njemački narodni savez sastao se prije podne u pun zbor i riješio, da earu jednim brzojavom izrazi svoju odanost, bezuslovnu gotovost požrtvovanja narodnog saveza za otadžbinu i da ponovo da izraza svojoj želji, da caru bude sudjeno, da sa svojim vjernim saveznicima pobjedi sve svoje neprijatelje i časBim mirom priprremi srećnu budučuost. Predsjedavajttći dr. Gross saopštio je o osnivanju njemačke radničke zajednice, u kojoj su se prikupili člaaovi dosadanjeg njemačkog narodnosnog saveza, kao i oni poslanici narodnog saveza, koji do sad nijesu pripadali ni jednoj podgrupi. Izmjene praviia koje su ovim novira osnivanjem potrebne, podnijeće predsjednik idućem punom zboru. Poslije punog zbora narodnog saveza održana je sjednica njemačke agrarne stranke, u kojoj je riješeno, da se sve snage udruže u službi čvrsto spojenog zajedničkog rada.

GrčkB. Kablnetsko pitanje još neriješeno. * K. B. Atena, 14. septembra. Prema jeduoj Havasovoj vijesti kabinetsko pitanje nije još riješeno. Danas nije bilo nikakvog zvanićnog savjetovanja. Šta je sa Zainiisom? K. B. Lugano, 14. septetnbra. Dokle „Secolo" iz Atene javlja, da sporazum nagovara Z a i m i s a da ne ostane pri svojoj ostavci, dotle „Corriero deiia Ser*a“ javija iz L o n d o n a, da je tamošnje grčko poslanstvo saopštilo, da je kralj uvažio ostavku Z a i m i s a. Političko stanje u Ateni i suvjše je zamršeno. Napad na franeusko poslanstvo. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Haa&, 14. septembra. Iz Atene javljaju, da je pri atentatu na francusko poslanstvo prvi pucanj opaIjeu u samoj zgradi poslanstva i da je ovo utvrdjcno pouzdanim svjedocima. Stigao poslauik. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina".) Sofija, 14. septembra. Pretna obavještenjima sa zvanične strane, barun Schenk, bivši niemački Poslanik u Ateni, sa austro-ugarskim i njemačkim podanicima, koji su tako isto moiali napustiti Grčku, prispjeo je na limja bugarskih predstraža.

Rusljfl. Zabranjen boravak u Petrogradu. K. B. Berlin, 14. septembra. »Vossische Zeitung* ima iz Siockholraa brzojavnu vijest, prema kojoj je redarstveno odjeijenje stavilo do opšteg zranja, da je od sada dolazak u Petrograd dozvoljen samo s vremen3 na vrijeme po predhodnom odobrenju. Licima, koja stalno ne stanujn u Petrogradu dozvoljeno je bavlj'enje najdužz od četirl nedjeije. Dogadjaji u Turkestanu. K. B. Kopenhagen, 14. septembra. Zvanični organ turkestanskog glavnog guverttera objavjuje slijedcćtt zapovjest generala Kuropatkina: „Vojni guverner područja Fernaga general Gipp i u s prihvatio se pfethodnih radova oko mobiiisanja tnjesnog muslimanskog stanovništva za radove u pozadini vdjske. U svome pozivu na stanoGštvo protuma•čio je dotični carev ukaz u smislu, kao da se za te radove vrbuju samo d o b r ov o 1 j c i. Uzimajući n obzir, da je Gippius to učinio u dobnoj namjeri, jer je tako shvatio carev ukaz, zadovoljavam se time, da generaia Glppiusa samo opozovem sa njegovog položaja bez da ga ne predam vojnorn sudu“« U Taškentu izlazcći Iist „Turkestanski Golos“ predstavlja dogodjaje u Taškentu ovako: „Pošto je objavljen carev ukaz o pozivu muslimanskog stanovništva na radove u pozadlni vojske, skupUo se 31. jula oko 10.000 musrtmana

u ulicama Taškenta 1 napadoše redarstvo toga kotara, pri čemit su nekoliko redarstvenih činovnika više manje ozlijedjeni, a jedan redarstveni stražai* ustrijeljen. Redarstvu je pošlo za rukom, da uapsi 35 muslimana, koji su po naredbi glavnog zapovjednika turkestanskog vojnog kotara stavijeni pred sud. Parnica se vodila pri zatvorenim vratima, a Gptuženi sn imali tri branitelja. Pošto je rasprava oglašena javnom, izrečena je slijedeća presuda: 5 osoba osudjeno je na sraft, 10 na đvadesetogodišnju robiju i 5 na trogođišnju tešku tamnicu; 11 osoba je oslobodjeno, a više njih dobilo je omanje kazne. Turkestanski vojni guverner Kuropatkin potvrdio je izrečenu smrtnu kaznu nad dvojicom optuženih, a ostala trojica na smrt osuujenih pomilovana su na po 5 godina robije. Kazna đevetorice na dvadesetogodišnju robiju osudjenih smanjena jc na po dva mjesca, a sviju ostalih osudjenilt na po jedan rnjesec zatvora« i

EnžitsKn 1 Holonile. Prekiiiuta veza izntcdju Engleske 1 Holandrje. K. B. Amsterdarn, 14. septcmbra. Poštanska uprava u Haagu saopštuje, da je poštanski promet i preko Engleske prckinut do daljega. Reuterov ured saopšuije novinama, da od jttčer j e d a n s a t u j u t r o nijestigaonijedan brzojav iz Londona i ako je prema saopštenju brzojavnog uređa brzojavna veza sa Londonom posve norrnaina. Svi neutralni brodovi, koji su stigli do pred engleske Iiike vraćeni su natrag. Eorbfl u liflćedonijL Francuski izvještaj. K. B. Solnn, 12. septembra. Na ffontu S t r u m e nema promjene. Topovska vatra traje i dalje vrlo živahno. U predjelu pianine Bielasice stupile su talijanske ćete u borbu protivu Butkova i Džume. Sa ovu i onu stranu V a r d a r a gadjalo je savezničko topništvo zesioko bugarska utvrdjenja. Sjeverno Mačikova i Majdagova, na lijevom krilu, traje vr!o živo ofenzivni rad srpskni četa. I pored živahnog otpora aeprijateljskih četa sjevero-zapadno ođ Kb'vila, Srbi su poslije borbe zauzeh jedan važan položaj, koji je neprijatcjla stao teške gubitke. Srpske predhoUnice prodiru boreći se protivu Ajvačina Sjevero-zapadno i zapadno Ostvovskog jezera traju žestoke borije. Jugp-zapadno jezera SfM su ozbJjno napredovali. Topnieka je vatra.zapalila mnoga sela, koja drže Bugari. Talijani se šire u Epirti. K. B. Ženeya, 14. septembra. Prema pariškim vijestima šrtcarskili listova, tamo se čuje o neptekidnom prodiranju Talijana u Epiru.

Itfllijfl. Talijanske operacije. (Naročiti brzojav »Beogradskih Nov’tna«/ Berlin, 14. septembra. „Echo de Paris" javlja, da je zastoj talijanske ofenzive u Trientu i na liniji Soče sanio prolaznog karaitera. Talijanska vojtia uprava ima vrfo smio ratni plan od velikog značaja, koji misii da izvetle u najkraćem vremenu. ~r i ■■ ■ . ■ * M i oKolica. Zajednički središnjl ured za obavještenje u Beogradu. Kako nam javljaju grupe zajedničkog srcdtšnjeg uređa za obavještenje (Gemelnsames Zentralnachweisburcau) o srpskim. vojnim zarobljenicima i interniranitn gradjanima preseljena iz B e č a n B e og r a d. Od sađa će ta ustanova nositi naziv „Zajednički sćedišnji ured za obavještenja filijala Beog r a d“ (Gememsames Zentralnachweisbareau Filiale Belgrad). Uredovne prostorije nalaze se u Dobračinoj ulici br. 16. Upravnilc ureda je kapetan v. s. Franjo Lenz. Iziožba s.’ika. U zgradi ,,K o 1 a r c a“ na gornjem boju ieložene sn razne slike u masnoj boji, večinom pejzaži, koje se prodaju po vrlo umjerenoj efjeni. Čist rrihod od prodaje narnljenjen je dobrotvornoj svrsi. Izložba će trajati do 20 o. mj., a otvorena je svakog dana od 1 1 pol do 3 sata po podne. Nesretan slučaj. Vojnik K. od c. 1 E 37. dopunskog bataljuna, kojt je kao bolničar odredjen u pnčuvnu bolnlcu ,,Brčko“, neobazrivo je ruicovao sa jednom kaplslom za dinamitske metke, tako da je ova eksplođirala i teško ga povrljeđila. Morala su mu se aniputirati trl prsta sa lijcve ruke.

Mna prfvredn. Prfoređno rtnnje SuedsKe. BeČki nedjeljni iist ,,D a s H a n d e I sm u s e u m“ đobio je iz Stockholma slijedcći tzvještaj o piivrtMfnom stanju Švtdske: Ptivređua godlna 1915. pruša n toll-

ko jednu jednostavniju sliku nego li 1914., što se od početka do kraja nalazila u znaku svjetskog rata, te su pod njegovhn uticajem privredne prflike iskusile velike protnjene, odnosno nova uredjenja. Mjerama ratujučih sila ometane su i neutralne zemlje u svortie trgovinskom pfometu sa inostranstvom, pa je i njihov privredni život jako oštećen. Teškoće za brođarstvo postale su još veće, prcvozni troškovi u opšte su se ogromno povećali; neprekidne naredbe o zabrani izvoza i opsežno miješanje države radi uredjenja izvoza i uvoza svelo je slobodnu trgovinu na najmamju mjeru. Trgovinska politika je kako su se prflike razvijale — postala najmjerodavnija činjenica u spoljnoj politiki neutralnih država. Statističkog materijaia o šveđskoj spoljnoj trgovini godine 1915. nema, jer je obustavljeno redovno objavljivanje statističkih izvjcštaja o izvozu i uvozu zemlje. Ali se ipak može tvrditi, da se šved• ski privredni život neočekivano dobro priiagodio tim tešklm priKkama. Industrija je svoj rađ ne samo održala, nego je u mnogome znatno proširila. Naročito su inđustrfjske grane, koje rađe za izvoz, uslijed'povoljnih uslova, koji za njihove oroizvode vlađali, mnogo Hradile, jer je u opšte pošlo za rukom, da se vanredno povećani proizvodni troškovi izravnajtt povećanjein crjena gotovih tvorevina, a djelomično da se šta više postignu i znatni čisti dobici nego li ikađa prtje. To je bio slučaj naročito kod brodarske, električne, kovinske i str.ojevne industrije kao i kod onih inđustrijskih grana, čiji su proizvodi upotrebljavani za izr*adu ratnog materijala. S druge strane nijesu se mogli zbieći gubici kod raznih vrsta industrije usiijed poskupljivanja sirovine, naročito u slučajima gdje su tvornice bile vezane ugovorinna za ranije nabavke. Kemijska je industrija dobila uslijed rata jak polet za dalji razvitak. Radnička besposlenost — ne uzimajući u obzir gradjevinski zanat i inđustriju ltamena za popločavanje — nije nastupila; šta više se osjećala oskudica u dobroj radničkaj snagi. Novoa je bilo dovoljno. U martu 1916. objavljeno ispitivanje kraljevskog bankovnog nadzorništva o učincima rata na švedski privredni život iznusi ovakav ishod: ,,U koliko se ispitivanjeru moglo saznaii, izgleda da svjetski rat nije nepovoljno uticao na privredno stanje zemije. Povećanje uloga kođ raznih banaka i blagajna kazuje prije o to«ie, što se naše zemlje tiče, da je razvitak povoljan. Pri tome pak nc treba previditi, da je bogati novčani prinos, kako se on u pođacima banaka i štedionica ogleda, u većem obimu posljeđica prodaje smjestišne fobe, plovnih srestava itd, i desetkovanj'a stočnog i konjskog stanja u zernlji, naročito u toku 1915. godine. Može se dakle reći, da novčanom prinosu bitno nije uzrok u obrazovanju novih kapitala nego u pretvaranju ranije mrtvog kapitala u živ prometni kapital. Dalje ne treba previditi, da izmedju povećanog ulaganja svijeta kod pojedinili banaka i njegovog povećanog primanja u inostranstvu postoji jedna unutarnja veza; da za primanja, njihovu napiatu na način, koji je za zemlju najpovoljniji, nahne u obliku robe, postoje velikc teškoća“ Potreba kredita bila je više nešto slabija nego fi u redovnim godinama, sposobnost plaćanja dobra, odnosno poboljšana. Domaći zajmovi (države, opština, hipotekamih banaka, prometnih preduzeča i industrijskih društava) iznosili su u god. 1915. cjelokupnu svotu od 217.3 mifijuHa kruna prema 176.7 milijuna kruna u prošloj godini, odnosno oni su iznosili od avgusta 1914. do decembra 1915 oko 289 railijuna kruna, u god. 1913. oko 123.8 mllljuna kruna. Kod 443 štedionice u zemlji bio je uložni račun (bez interesa) god. 1915. mnogo veći nego li ikada prije toga; on se popeo od 986.6 milijuna kruna 31. decembra 1914. na 1015.8 milijuna kruna 30. novembra 1915. „ U daljem karakterisanju 1915. privredne godine valja još navesti, da je u toku iste zavedeno novibosnivanja 578 đioničkih društava i banaka (prema 563 u prošloj godini), koji prestavljaju cjelokupni kapital od 94.6 milijuna kruna (prema 81 milijun kruna u prošloj godini), od kojih su 80.2 milijuna kruna, odnosno 85°/ 0 uplaćeni. Od ovoga je bilo 299 trgovačkih preduzeća (oko 51 milijun kapitala), 145 industrija, odnosno poijoprivrede (oko 15 milljuna kruna), 59 prometnih preduzeća (sa 2i j a miiijuna kruna), kao i dvije banke. Svakako je ed važnosti, što je u god. 1915. umnožavanje kapitala već postojećih društava bilo većeg obima, nego H novo osnovanih preduzeča. I broj preduzetih stečajnih postupaka nije ratom povećan, jer ona iznose: 1915. 1914. 1913. 1912. 3541 3537 3803 3919 Državne željezniee imale su od kako je rat otpočeo da savladaju ogromco povećani saobraćaj uslijed provozne trgovine, koja je tada nastala, i jako pevećanog izvoza izvjesorh proizvoda. Prema prlbližno 10 railljuna t. u obe prošle godine iznosio je cjelokupni tranaport rob^ 1915. skoro 13 mlUjuna. — Istina je, da se osjetila oskuđica o podvoznom materijalu, što je mnogo smetalo; dalje je Išlo vrlo teško sa nabavkom potrebne kolfčine oglja 1 drugog goriva, koji je prema slaboj kakvoći bio jako po skuplo. švedska trgovinska flota — kao f neutralno brodarstvo u opšte — poatiglo

tatima 1914. vidi se, da su oni i pored znataih prekidanja, daleko povoljniji nego li što se očekivalo;- bruttoprihodi naime iznosili su 148.8 milijuna kruna prema 169.3 milijnna kruna u god. 1913. — Ishod u god. 1915. svakako će nadmašiti ranije godine. Cijene giavnih zemaljskih proizvođa u god. 1915. bile su povoljne; prosječna cijena od t. švedskog sirovog željeza, prema izvještaju kraljevskog trgovačkog koilegija, bila je: 1915. 1914. 1913. K r u n a 126-88 94-61 93-29 Proizvodnja god. 1915. bila je dalcko več« nego 11 god. 1913. I cijene drvima (jelovina i borovina) skočile su. Kađ se uzme mjesečne prosječne ’izvozne cijene sa 100, onda brojevi krajem 1915, dolaze do 160, odnosno 175, i dalje su skakali na svršetku godine. Drvarska je industrija u ostalom veoma napredovala i sjajno 6e razvijala. . (Nastaviće se.)

Rsžne vijesti. Ruski car za biblioteku u Louvainu. Kako javlja „Neues Wiener Journal , ‘ ruski je car odobrio osnivanjem odbđra pod pređsjedništvom velikog knjaza Nikole M i h a j 1 o v i č a, kojemu će biti zadatak da potpomogne ponovno uspostavljanje čuvene biblioteke u starom belgijskom gradu L o u v a i n u (Lowenu). koja je, kao što je poznato, potpuno postradala uslijed ratnih dogadjaja 1914. g. Imperatorska Akademija Nauka, Narodna Biblioteka, Petrogradski universitet i mnoge druge naučne korporacije, knjižnice i univerziteti obećali su, da će iz svojih zaliha pokloniti veliki broj knjiga •za novu louvainsku biblioteku.

Zranične olijcvs. Naredba. Sve trgovačko-zanatlijske i ostale povlastice (koncesije), koje nijesu potpisate od strane glavnih gradjanskih povjerenika baruna L a n g £ i pl. S o m ogyia, moraju se do kraja septemb r a neminovno zamijeniti novima. Prema tome stare koncesije 1. oktombra gube svoju važnost. Prilikom te zamjene moraju se jednovremeno podnijeti i nova uvjerenja. Beograd, 13. septembra 19 i 6. C.i k. zapovjednižfvo mosne brane i grada Beograda, Upravno odjeljenje,

Posmedšijg tejsMijKH, Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 14. septembra. Zapađno bojište: Front maršaia princa Ruprechla bavarskoga: Na S o m m i traje obostrani žestoiri topuičl.i boj. Krvavo su .odbiieni mnogi ncprijatefiski napadi Ižmedju Ginchy-a i Somme. Protunapadima zauzeli smo mjestimice neke položaje. Učinjeni $u mnogi zarobljenici i plijen. Front njemačkog prijestolo* naslj ednika: Na đesnoj obali rijeke M a a s e razvifi sn se pješadijski bojevi izmedju T h i a u m o n t a i šume C h a p i t r e. Istoćno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Položaj je nepromijenjen. Front konjičkcg generala nadvojvode K a r 1 a: U Karpatima nije uspio jedan ruski napad na brdo C a p u 1. Zapadno ođ Capula sc vode bojevi. U E r d e 1 j u ne-t ma osobitiii dogadjaja, Balkansko bofišie: Vojna sknpina maršala Mackcn« sena U Dobrudži napreduju uz uspješne borbe njemačke, bugarske i turske čete. Maćeđonsko bojište: Razvio se življi boj uz obe strane ostrovskog jezera, na frontu M o gi I j e n l c e 1 istočao od Vardara. Odbijeni su snažniji neprijateljski napadi na C i g b n s k o j planini, na Kukuruzu f kod Kovilja. Bugarske su čete zaposjele Kavalu. Prvi zapovjednik gtavaog stana pL Ludendorff. Kavalski voinl zbor. Pozdravi njemačke štarape. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina**.) Berlin, 14. septembra. ,Lo ka lanze iger" označujespđrazum, koji je postignut izmedju zapovjednika četvrte, grčke vojske i njemačkog vojnog vodstva kao jedinstven u svietskoj historiji. On je nastao uslijea jedinstvenog i nenaravnog nasilja sila sporazuma prema gTČkoj vojsci, koja je uslijed uspješnog nadiranja bugarske vojske došla za ledja Bugarima. Njemački narod sa mnogo simpatija očekuje dolazak razboritog geneiala i njegovib vat ljanih četa.