Београдске новине

fzlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogrado i u krajevlma za- „ , posjednutim od carsko i kra- Q h Ijevskih četa po cijeni od 8 Hrvatskoj-Slavoniji, Bosni* Hercegovini I Dalmadji po djeni od 8 b izvan ovog područja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu I n krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K 1*50 u HrvatskoJ-Slavoniji. BosniHercegovini i Dalmadji K 2-40 Izvan ovog područja . . . K 3*cijeniku. : u i

llrednlstvo: BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretpiate: Kneza Mihajla ut. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

RATNI IZV3ESTAJI. Izvješta] austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 25. septembra. Istočno bojište: Front piotivu Rumunjske: Odbijenisu rumun;ski naleti izmedju szurdučkog i vulkanskog klanca. Na istočnom erdeljskom bojištu vladala je življa borbena djelatnost. Front konjičkog generala nadvoj,Vode K a r 1 a: Sjeverno i istočno od Kirlibabe borba se ustaliia. Rusi ponovo uzaludno napadoše u oblasti L u d o w e. Sjeveroistočno od Lipnice Dolne neprijatelj je jurišao protiv položaja turskih četa. On je svuda odbačen, i to u jednom odsjeku protivnapadom. Front maršal 2 princa L e o p o 1 d a bavarskog: Rusi sinoć opet pokušaše da prodru sjeverno od Perepelnika. Svi njihovi napori ostali su bez ikakvog uspjeha, a gubici su im bili teški. Taliiansko bojište: Vatrena djelatnost nepriljateljeva na primorskom frontu bila je danas po podne nešto življa u pojedinim odsjecima. Prošle noći preletila je jedna letilica predjeo oko Komena i bacala je bombe, ali nije nanela nikakvu štetu. Na frontu f a s s a n s k i h Alpa napala su dva alpinska bataljuna u mraku odsjek Gradinal Cima-Bussa alta, pošto ga je predhodno danju neprijateljsko topništvo žestoko obasipalo vatrom. Taiijani su posbje ogorčene borbe iz neposredne blizine odbijeni. I protiv Forcell di Coldose pokušale su neprijateljske grupe da podju u napad. 52 alpinaca, medju ovima jedan časnik, dopali su ropstva. Na brdu Cimone nalaze se zatrpani ali još živi Talijani u zaklonima. Njih 24 sami su se izbavili ispod ruševitia i predali su se. Ostali zapomažu za pomoć, ali ova ne može da im se ukaže-zbog neprijateljske topovske paljbe i sve će zavisiti od toga, da li će neprijatelj da usvoji iz čovječanskih razloga ponudjeno mu pomjesno pri,mirje. Jugoistočiio bojlšte: Kod c. i kr. trupa ništa novo. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, pođmaršal. lzvještaj turskog glavnog stana K. B. Carigrađ 24. septembra. Na frontu Felahije traje izmjenično pješadijska borba i borbe bombama. Podlistak. SliKc Iz luscna. „ Javljaju iz Lugatia...“ Stanovništvo švajcarskog pogranič!nog grada Lttgana sada se sastoji iz novi'nara, besposlenih diplomata, špijuna i nekoliko — Švajcaraca. Ovo nije šala tzbilja je tako. Ja satn lani proveo nekoliko nedjelja tamo. Lugano se u mirtio vrijeme ttekako cdveć malo isticao. To je mjesto moglo poslužiti kao odlična vazđušna banja, ali St. Moritz t Davos nijesu mu dali ni oka otvoriti. I još nešto: domaće je stanovništvu do duše po državlj. švajcarsko, aii to je samo spolja; u stvari, ono već pokazuje sve izrazitc talijanske narodne osobine. Svijet tamo traži laku zaradtt, bez motike. U Davosu i St. Morttzu ozbiljnije se radi i više se vodi račnna o posjetiocima, pa ih je zato tamo u svako doba pttno. Ltigano, kao god i Lausanne kao da je izraslo iz jezcra; ali ovo je malo talijansko jezcro nekako drukše nego li ženevsko je'zero. U njemu se ne ogleda krtipni svijet kao u onom drugom. To vam je jedno, da se tako izrazim, palanačko jezerce. Okružavaju ga visoki brijegovi, koji sputavaju izgied, a sunce teško dopire do njega. U grotama i pukotinama stjenovite obale jure se salamandri i druge vodene životiInje. Možda je u prastaro doba neka od tih životinja zalutala iz svoga skrovišta i nije više našla puta za povratak. Može se sa,stab. sa kakvom seoskom djevojkom, te se tako izrodilo ovo pokoljenje. Ovu sam bajku izmislio već posmatrajući Lausannu, ali Lugano me još više podsjeća na nju. I ovdje kao i ondje žive neki ljudi u pola čovjek u pola riba. Polutani, koji se nazi-

Perzijsko bojište: Neprijateljska odjeljenja, koja su pokušala da se približe našim četama, koje leže utaborene kod Kordišana 25 kilometara sjeverno od Hamadana bile su odbačene, a mi smo zaposjeli selo B a n e. Kavkasko bojište: Na desnom krilu traju omanji bojevi a na nekim mjestima topnička paljba. Naše su izvidnice zarobile nekoliko neprijateljskih vojnika. Na ostalim dijelovima fronta nema nikakovih novosti. Kod preduzeća na 21. septembra, koje je imalo za zadaću, da se odbiju jaki napadi rumunjskih četa kod Enghezia sudjelovale su uspješno i naše čete.

Izvjestaj bugarskog giavnog stožera. K. B. Sofija, 24. septembra. Maćedonsko boiište: Oko L e r i n a nije nastupila nikakova promjena položaja. Juče je neprijatelj nastavio svojim napađima na visinu Kajmakčalan. Poslije duge i žestoke topničke vatre, prešla je na napad neprijateljska pješadija, pa je uzastopce navalila na desno krilo, s boka a konačno i na sređište naših položa : a. Branioci pustili su neprijatelja, da se primakne na 50 do 60 koračaja njihovim rovovima, pa su onda otvorili iznenada veliku puščanu i vatru iz mašinskih pušaka, uslijed čega je neprijatelj odbijen sa velikim gubicima. U dolini Mogljenice iuz obe obale V a r d a r a traje slabi topnički boj. Na podnožiu B j e 1 a s i c e planine vlada mir. Na fronti S t r u m e razvio se žestoki topnički boj. Više neprijateljskih bataljuna pokušalo je napad na sela Nevoljen, Donjo Karadževo i Gudeli, ali su napadnuti od naših četa bačeni na desnu obalu rijeke. Na obalama Egejskoga mora vlada mir. Rumunjsko boiište: Uz D u n a v vlada mir. U Dobrudži traje topnički boj i neznatna pješadijska preduzeća. Na obalama Crnoga mora traje mir.

Sloša na sjeueru. Konferencija švedskih, norveških i danskih ministara, koja je zasjedavaia u Christianiji izdala je notu o rezultatu tih savjetovanja u kojoj se prije svega manifestuje sloga u smislu stalnoga održavanja lojalne i istinski nepristrasne neutralnosti za vrijeme svjetskoga rata, a uz to jednovremenD izražava i volja odlučnije saradnje protivu vrijedjanja prava vaju Švajcarcima i valjđa iskreno žele to da budti, ali koji na sebi imaju toliko talijanskog. Uslijed toga, to su vam kao neki neizraziti, nedopečeni ljudi, medju kojima čovjek vrlo teško može da se orijentiše. Gdje sam god imao posla sa domaćim ljudima, oni su uvijek bili učtivi i voljni da zarade novaca. Ali što se ispunjavanja primljenih obaveza tiče, to je bila druga stvar. Ako bi nekog poslao n kakav dućan da mi kupi nešto, davši ttm novaca, našao bi ga mnogo docnije u kafani, gdje se kocka. A kad bih ga zvao, on bi se još i ljutio. Postepeno sam se naučio, da sve svoje poslove svršavam sam, a gledao sam da što više izbjegnem dodir sa domaćim življem. S vremena na vrijeme nalazio bih kakvoga gradjanina na vojnoj dužnosti. aktivnili vojnika ovdje nema, ali taj obično nebi bio iz ovoga kraja talijnnske Švajcarske, nego pravl Švajcarac. Sa njime bih poduže šetao, a on bi mi pričao o njegovoj službi, tako da sam zavoleo švajcarsku narodnu vojsku. Pokatkad bi pogledali na susjedne planinske vrhove gdje se vidjaju talijanske pogranične straže. Možda i u švajcarskom ticinskom kantonu zbilja postoji kakva iredenta, ali Ticlnac ne želi da se odvoji od Švajcarske. U ono vrijeme bjesnila je u luganskom municipiju, — opštini — žučna borba. All i ovdje je isto ono, što čovjek posmatrti u zapadnom dijelu republike — francuskoj Švajcarskoj. Kad bi neko nešto ozbiljno ponudio Lugancima, da se pridruže Italiji, oni bi to odlučno odbili. Takav je ljudski duh: rado se podaje fantomima, čije stvarno ostvarivanje u istinu ne bi ni želio. A još kad čovjek sluša i posmatra ljuđe u Bellinzoni, glavnom mjestu u ticinskom kantonu, onda će se uvjeriti da su lednodušno protivni piidruživanju ItalijL

neutralaca od strane zaraćenih država. Ova konferencija triju skandinavskih država — već treći sastanak te vrste od početka rata — sastala se u času kada je engleski pritisak na te države dostigao već nesnosan stepen. A sa kolikim je podozrenjem gledao sporazum na ovaj sastanak skandinavskih državnika, pokazuje činjenica, što je engleska vlada baš tih dana protiv sviju triju država jednovremeno odlučila obustavljanje dovoza životnih namirnica. Isto je tako i predaia oštre note u ; tockholmu od strane sila sporazutna u švedskoj i norveškoj štampi prikazana kao pokušaj tih sila, da utiču na tok pregovora u Christianiji. Iz note pak koja je izdata po završetku konferencije vidi se, da je Engleska tim svojim postupcima postigla baš suprotno onoga što je htjela i da je mimo svoje volje pripomogla, da se stvori složna Skandinavija. Bezuslovna neutralnost, koja je „az i ižica“ politike triju skandinavskih država, zagrožena je santo od strane sila sporazuma, a na po se od Engleske, koja bi najradije od ovih tri u s evernih zemalia načinila nov Balkan, tako da bi te još neutralne države Švedska, Danska i Norveška postale vazalne države poput Portugalske i Grčke. I prije konferencije u Christianiji niko nije sumnjao, da kod ovih triju sjevern h država postoji čvrsta i odlučna želja, da se od toga obrani i da svoje pravo samoopred,eljivanja kao narod i država brane do krajnjih granica. Doduše otpor protivu engleskih grivrednih potiskivanja koja su ih snašla kao kazna za njihovu neutralnost, veoma jerelativan, pošto im nedostaju materijalna sredstva da im odIučnije stanu na put. To ne bi mogao izmijeniti ni savez sviju neutralnih država, dakle pomenutih triju skandinavskih zemalja, a uz njih jc-I Holandije i Švajcarske, ako bi u opšte došlo do toga saveza. Sve mjere, koje bi takav savez preduzeo radi sticanja zajedničkih privrednih interesa toga saveza neutralaca protiv Engleske, u naprijed bi se mogle nadati samo nepotpunim uspjesima. Za središnje vlasti značaj christianijskih odluka leži u svečanoj potvrdi, da te države i dalje misle održavati bezuslovnu neutralnost i da svim sredstvima misle braniti protivu kakvoga napada na njihovu državnu nezavisnost. Središnje vlasti i nemaju nikakvog drugog interesa što se tiče tih triju država, r.ego da one budu složne u tome da sačuvaju bezuslovnu neutralnost. No drugojačiji su interesi i namjere sila sporazuma odnosno sjevernih država. Kad se već one nijesu mogle natjerati, da stupe u rat na strani sporazuma, onda se teži da

Duž jezera provlače se aleje i putevi za šetnje; na klupama sjede stariji ljttdi, neki put u društvu svojih žena. Ljudi, za koje se vidi, da žive u uspomenama i da se još nijesu pomirili sa sadašnjošćtt. Besposleni diplomati. Rat ih je protjefao iz Italije. Naviknuti na jug, oni su ostali ovdje da sačekaju kraj rata. Oni još jednako govore o mjestima, u kojima su služ'oovali 0 ljudima sa kojima su radili, jednom riječju o vremenu prije rata. Svakodnevno oni i'azmišljaju i govore o tome, tako da nije teško dobiti ,,interView“-e od njih. Oni 1 brzo pristizanje talijanskih listova preko bliske granica čine Lugano obetovanom zemljom publicistike. „Corriere della Sera“, na pifmjer, stiže ovamo tri sata poslije njegovog izlaženja. A „Corriere" je hitar list U đruštvu sa ,,Temps“-om i ,,Times“-om on glasno dirigira vječitu pjesmu sporazumne štampe. A uz to on još ima svoj južnjački tempećamenat, kcjim i suviše lako izmedju redova izdaje rzvjesna raspoloženja, koje je želio brižljivo prikriti u grudima, tako da je on vrlo dobar barometar talijanskog narodnog raspoloženja. A i ostali nebrojeni talijanski listovi vrlo brzo dolaze ti Lugano, koje je mirnije, a ujeđno uredjenije rnjesto Chiassa, koje je još bliže granici, — tu vam je ,,Tribuna“ i papin organ „Osservatore Romano", tu vam je socijalistički ,.Avanti“, ili, tačnije rečeno, odlomci toga lista, koji ostanu poštedjeni od cenzure. Tome još vab'a dodati bezbroj talijanskih ilustrovanih časopisa, koji se radi propagande u ogromnoj mjeri izbacuju na neutralnu pijacu. Iz ovih listova možete vrlo lijepo steći pregled o dogadjajima i raspoloženju u Italiji. Treba samo malo čitati izmedju redova, kao što gore naglasismo, a sem toga se o tome mogu ispitivati i pojedini Taiijani iz kraijevine, koji a vremeoa aa

se one bar sklone na to, da Baltičko more, koje one zatvaraju otvore za operacije engleske flote. No takvi početci povrijede neutralnosti, koje bi stvorili korisnu vezu izmedju Engleske i Rusije, povukli bi za sobom iste posljedice, kao što ih je povukla prvobitna popustljivost Grčke. No uzalud će sile sporazuma očekivati od skandinavskih država ono, što im je pošlo za rukoiii da izrade od Grčke. Ako bi se upotrebila sila, ona bi naišla kod tih država opet na silu, na najjači otpor što ga te države samo mogu dati. Nikada se ni Švedska, ni Norveška, ni Danska dobrovoljno neće pom'riti, da postanu vazali E' 1 gleske, Francuske i Rusije. Sve one znaju, da je opasna stvar vezivati svoju sudbinu za sudbinu sila sporazuma, a uz to su uvjerene, da im ni eventualna pobjeda četvornog sporazuma ne bi donijela nikakve koristi. Eegleska uzalud traži novih saveznika, koji bi bili voljni, da svoju kožu iznesu na pazar. U Evropi više za nju nema novih saveznika, a pomoćne čete kojima se ona jo; iriože nadati. jedino bi se još mogle iz drugih di elova svijeta dovući u Evropu. Po treći put, a sa sve većom odlučnošću izjavljuju skandinavnske države, da žele ostati neutralne, a tu neutralnost neće moći pokolebati ni obećanja ni prijetnje. Rdl sa R'imunjSKom. Povratak poslanika grofa Czernina. K. B. Berlin, 25. septembra. Sinoć je posebnim vozom stigao na Steftinskoj stanici austro-ugarski poslanik grof Czernin, sa cjelokupnim osobljem poslanstva i mnogim pripadnicima austrougarske kolonije. Na stanici ie doče.kao putnike austro-ugarski poslanik princ Hohen1 o e sa gospodom od posianstva i glavnc.g konzulata, prisutnih austro ugarskih časnika, članovi austro-ugarske koionije, a došao je i bivši njemački poslanik u Bukareštu pl. B u s c h e. Poslije kratke stanke produžio je posebni voz put za Beč. Srpska divizija u Dobrudži. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina J Berlin, 25. septembra. Kako saznaje berlinskl ,,Lokalanzeiger“, ruski listovi, a naročito „Odeskij Listok" javljaju, da je srpska divizija u Dobrudži imala vrlo velikih gubitaka, a naročito izmedju Mangalije i Azeplana na Crnom moru, gdje je od 16. do 19. septembra neprekidno trajala borba. Došlo je do užasnih borbi na bajonet. Njemačka je konjica prema tim izvještajima satrla veliki dio srpske divizije. Naročito su osjetni njeni gnbici u časnicima. Bugarski list „Balkanska Pošta“ saznaje, da je uslijed jednog nesporazuma došlo do sukoba izmedju ruslcih i srpskih četa. Rusi su na iine mislili za jedno srpsko odjeljenje, da su to Bugari. Tek kada su učinjeni prvi zarobljcnici, stvar se objasnila.

vrjeme prelaze ovamo. Kod sasvim krupnih dogadjaia možete se podrobno informisati kod gospode besposlenih diplomata, o kojima je gore bilo riječi. Dovođeći na taj način u vezu pisanje listova sa pričanjem diplomata i putnilca, luganski publicisti sebi stvaraju umjesno ali i istinite slike o dogadjajima, koje su od velike važnosti. Može biti, da ovdje-ondje poleti i kakva manja ili veća novinarska patka, ali ko je sasvim čist, neka baci prvi kamen... U brzini rada, čitaoc sve želi imati što prije, ne tnože se sve baš toliko savjesno provjeriti. Ostaje mi još đa govorim o špijunima. To je tugaljiva tema. U mirnim godinama, koje su prethodile ratu, ini smo uvijek sa izvjesnom zebnjom čitali senzacijone romaite ili sudske pretrese o pravim špijunskim aferama. Za vrijeme čitanja bilo bi vam nekako nelagodno, žmarci bi vas prožimali. A još i za vrijeme rata čovjck bi se osjećao kao nekako zapiašen kad bi čitao kakav špijunski roman. Englezi sada za vrijeme rtata ni najmanje nijesu štcdili objavljivanjem bilježaka i uspomena o takvome radu, iz kojih sa divljenjem moramo vidjeti, kako im je taj zanat izgledao sasvim prirodan i kako su čak i neki generaii vršili „obavještajnu", — kako se to služberio veli, — službu u tudjim zemljama. Vidimo, kako su rtadili bez ikakvih skrupula ne zazirući ni od najsramnijih sređstava. I u Austro-Ugarskoj su oni mnogo radili. Poslije svih tih utisaka najednom sam se sain nailazio usred čitavih Iegija špijuna iz sviju mogućih zemalja. Tu su vam bili i „ljudi od zaiiata“ i ,,amateri“. U početku nijesam nikada znao ,,u čemu je stvart". Počelo je time, što su jednom jcdnog krasnog starog gospodina pravo sa tućka dva isto tako fina ulada gospodina !

Topnički dvoboj kod Svištova. (Naročiti brzojav •Beogradskih Novina«; Ženeva, 25. septembra. ,,Temps“ javlja, da se izmedju Zimniceae i Svištova vodi ogorčen topnički dvoboj.

Ofentiut nn znnnSu. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 24. septcmbra. 3 sata po podne; Sjcvcrno od Somm e bilo je francusko topništvo u toku noći vrio aktivno. Nijettici su prije podne slabo odgovarali. Jedan njemački napad na majur Bois l‘Abbs i francuske položaje južno od toga majitra dočckan je žestokoin paljbom našili mašinskih pušaka i topova. Nijemci su rastjerani prije no što su mogli stiči do francuskih redova. Ostavili su za sobom mnogobrtojne lješeve. Na desnoj obali Maase odbili su Francuzi olako po više njemačkih naleta protiv ,.biberskog sljemena" i južno od rhiaumonta. U toku jučerašnjeg dana bila je i njemačka letilačka služba življa nego obično. Francuske lovačke eskadrile izdržale su na većem dijelu fronta prave vazdušne bojeve. One su imalc velike uspjehe i pokazale su nesumnjivo svoju nadtnoćnost nad prtotivnikom. Na frontu Somme bilo je 29 vazdušnih bojeva. Tom prilikom su oborene četiri njemačke Ietilice. a tri su tako ozbiljno pogodjene, đa su se bez krme spustile na zemliu. 11 sati u veče: Osim prilićno žestoke topovske borbe južno od Somme i u odjelcima Thieaumonta i FIeury na desnoj obali Maase nije bilo nikakvog dogadjaia od značaja. Na cijelom frontu vodi se vazdušni rtat. 24. ov. mj. bacile sti naše letilice 50 bombi na fabrike u predjelu od R o mbacha t Diedanhofena. Kaoetan de Beanchonye i poručnik D a uc o u r t. svaki sa svojom letilicom poletješe đatias u 11 sati prije podne i baciše na fabrike u Essenu (Westfalija) 12 bombi. Poslije Tijeta oa 3C2 'ri’CTRStaca vratiše se letači nepovrijedjeni. Nnću u oči 23. ov. mj. prteletio je jedan Ze p p e 1 i n predjeo od C a 1 a i s a, ali napadnut od naših letilica i obranbenih topova niorao se povratiti, uslijed čega nije imao prilike da izbaci ma samo i jednu bombu. Fnciesfri v Francusko-engleska ofenziva. K. B. London, 24. septembra. Izvještaj od poslije podne: JuŽno od A n c r e tokom noći vladala je s obje strane znatna topnička djelatnost. Istočno od N e u v i 11 e a nadrle su naše čete u neprijateljske rovove i zarobili izvjestan broj neprijatelja.

Krizn u GrčKoj. Nadzor nad grčkom plovidbom. K. B. London, 25. septembra. „Daily Telegraphe* javlj'a iz Atene, da sile sporazuma vode oštar nadzor nad grčkim lukama i pregledavaju sve brodove, koji plove iz luka.

odveli u opštinsku policiju. Špijun i policijski ,,civilni“... Od toga sam časa uvijek tačno zagledao svoje susjede za stolom i odao se stuđiranju fizionomjja. Još mnogo njih gledao sam kako isto ovako sa ručka vode u policiju. To vam je nervozan svijct, koji je uobrazio da neprestano vrtijebaju, a koji sa svoje strane vrijeba. Jedno veče, u sali za pušenje, posmatrao sain, kako se dvojica dohvatiše. Očevidno ie jedan odveć podozrivo gledao driigoga. Tada je ovaj pošao k njeniu riječima: , Gospodine, zauimajte sc bolje samim sobom; ne osvrćite se više zamnom, ako vam je živct mio“. Moram priznati, da me je uhvatila kao neka jeza; udaijih se iz sale. Jednoga dana uhvatiše ženu jednoga tnlijanskoga oficira i odvukoše jc u policiju. I meue saslušaše kao svjedoka. Nisnm znao ni za šta. Nijesmo ni riječju govor'ili o ratu ni o mojoj domovini. Zašto i izazvati sukobe. Pustili su je. U predsoblju policijskog komesara A. sjcđili su redom na klupi krivci. Mnogi su svakako bili potpuno nevini, a došli su ovamo samo zahvaljujući svojoj prekomjemoj nervoznosti i prtetjeranom straliu od špijuna. Ali ma kako bilo, sve je to grdno, grdno neugodno. Samo je saslušavanje jako neprijateno. Bio čovjek optuženi ili svjedok, formalna vas inkviriraju A napolje peče sunce, da čovjek pomisli, e je u sredovjekovnim mletačkim „Piombaina“. A policajac jednu po jednu „svlači“ vaše misli, ispituje vas, kao da će vam sada otvoriti lobanju i zagledati šta se radi u vašem mozgu. Pa ma i ne mogao ništa drugog vidjeti, nego ono što govorite. Jednoga vidjeh prvi put u kockarnlci. Tamo on vrijeba svoje žrtve. Tu viditc rusku groficu, — kao u nekom roinanu, francuske ,,desperade“ i talijanske protuve» svi tu sjede jedan pored drugog. A kad