Београдске новине

Strana 2 .

26. septembra 1916.

Beograđske Novlne

titorak

Broj 224

Uapšenl časnid. K. B. Atena, 25. septembra. Dopisnici talijanskih novina javljaju, đa gu uapšeni mnogi grčki časnici, koji su htjeli đa putuju u Solun, da se pridruže ievolucijonarnom pokretu.

Austro-Usarska. Pitanje državne ishrane. K. B. Beč, 24. septembra. Uskoro predstoji dalje proširenje državne službe za ishranu, kojoj je svrha, da do sada postojeća uredjenja dopuni. S jedne će se strane snaga naredaba u njenom daIjem vršenju uprostiti, a s druge strane pojačaće se izvršna vlast time, što će se mjere, koje su odredjene za izvršenje, u saglasnosti sa praktičnim radom, i postojećim propisima, potpunije osigurati, nego li do sada. U prvom pravcu je glavno to, što će pripremanje potrebnih opštih naredjenja biti povjereno jednoj ministarskoj komisiji za snabdjevanje. Za blagovremene odluke vlade u važnim stvarima pobrinuće se na taj način, Što će se obrazovati jedan stalni odbor od strane onih ministara, koji su najviše zainteresovani. Radi redovnog sastanka zbog izvršenja pitanja snabdijevanja obrazovaće se u okviru ministarstva unutrašnjih dijela ured za ishranu, koji će se nalaziti pod naročitom upravom. Tom će se uredu pridodati ministarski komesari, koji će, kao nadzorni organi u opsegu svih zemalja, uvijek u dodiru sa zemaljskim i sreskim vlastima, imati da vode nadzor za jednoobrazni rad u stvarima snabdijevanja, pridržavajući se tačno izdatih pravila. U obimu pojedinih srezova stalnu službu nadzora vršiće političke vlasti, kojima če se po potrebi pridodati državni organi. Hlemtičhfl. ^ ' Bombe na Essen. K. B. Essen, 25. septembra. Vojno zapovjedništvo u Mfinsteru saopštava: Juče su se pojavili neprijatcljski lctači nad Essenoni, gdje su u sredinu grada bacili po više manjih bombi, od kojih većina nije učinila nikakvu štetu. Požara nije nigdje bilo, ali je jednom bombom povrijedjeno nekoliko djece pri igri. Njemački socijalisti i rat. K. B. Berlin, 25. septembra. Socijaldemokratska konferencija primila je sa 251 protivu 5 glasova odluku, koju je predložio poslanik Dr. D a v i d. Zastupnici manjine su se uzdržali od glasanja. U odluci se u glavnom kaže: Sojaluemekratska stranka priznaje dužnost za odbranu zemlje i voijna je da istraje u odbrani zeinlje, dok se ne dodje do jednog niira, kojim će se zajamčiti politička nezavisnost, teritorijalna ncprikosnovenost i sloboda privrednog razvitka Nj e m a č k e. ali je tako isto protivna rovenju i zahtjeviina, kojima se hoće rat da obilježi kao n j e m a č k i o s v a j a č k i r a t. Takvu politiku stranka potpuno odbacuje i najoštrije je osudjuje. Socijaldemokratska stranka stavlja na prvo mjesto pri /aključenju mira zaštitu interesa i prava svoga naroda kao najglavniji cilj ovog rata, ali isto tako zahtjeva da se v o d i r a ć u n a i o ž i v o t n i m i n t e r e s i m a d r u g ih n a r o d a.

ItDlIifl. Preduzeća talijanskih pomorskih letilica. K. B. Rim, 25. septembra. Agencija Stelani javlja, da su na 22. ov. m. pred večer bombardovale talijanske pomorske letilice uspješno bateriju i utvrdjenja kod Punta Salvatore. Naše su se letilice povratile nepovrijedjene. Gubici u časnicima n Italiji. K. B. Beč, 24. septembra. Javljaju iz glavnog stana za ratnu štampu: Po jednoj privatnoj statistiđ iz-

izadjete napolje u mrak, sve očckujete, da će vas ,,pomilovati u kakav nož ili kakva kama... Lugano je zbilja sada sve drugo, samo ne banja... E. pl. J.

HALI PODLISTAK. F. M. Dostojevskoga najveći i najslavniji roman: Ziočinstvo i kazna u vrsnom prijevodu Ise Velikanovića imamo n polpunom i dostojnom izdanju nakladne knjižare. Mirka Breyera, koja sada razašilje zaglavni II. evezak, što je netom izašao ispod štampe. Glasoviti taj roman (koji u samoj Njemačkoj ima đeset raznih prijevoda, a uz to je preveden gotovo u sve kultume jezike), ide po potresnom dubokom sadržaju u red onih nepoznatih djela, što će ih i opetovano iitati, svatko, tko želi proniknuti u iđejni evijet vellkana mislioca Dostojevekoga I dakiaa i đo viijeka jednoga od najvećih psihologa, sajvećih poznavalaea Ijndske duše. Citavo đjelo u dva omašna sveska u OđUčnoj spoljašnoj opremi, Itampano na vrlo Kjepom papiru, jasnira, vrlo Čitljivhn elovima, te ukrašeno slikom piičevom, zaprema 628 strana velike zapremine, t» stoji neuvezano K. 6 (poStom K. 6.80), a uvezano o orininalne platnene korioe K. 8, (poštom K. fl.M). — Dobiva se u nakladnoj knjižari i u svim ostaiim hrvalskim knjižarama.

gubili su Talijani od početka rata: 11 generala, 103 pukovnika i potpukovnika, 168 majora, 897 kapetana, 759 nadporučnika i 2863 poručnika. U vi'emeiiu od 31. avgusta do 16. septembra ov. g. pali su pukovnici i potpukovnici Badellino Nicola 1 Richter Giuseppo, majori Albrosini, Swinella Pietro, Saifer Achille, Lerfora Cesero, Marescelchi Umberto, Maussier Antonio, Poria Filiberto i Simi Roberto, osim toga 54 kapetana, 43 nadporučnika i 135 poručnika.

Hojnouije brzojovne vljestf. Napad letača sila sporazuma protiv jednog neutralnog broda. K. B. Berlin, 25. septembra. ZvaniČno se javlja, da su tri neprijateljske letilice navalile na holandski poštnnski parobrod „Prinz Hendric k“, kojega su Nijemci zaplijenili na otvorenom moru. Na ovoin brodu nalazili su se mnogi Rusi, koji su utekli iz njemačkih logora, za tim francuski vojnici, Englezi, koji su bili internirani u Holandiji i nekolicina neprijateljskih glasnika. Ovaj je brod opet pušten sa svim neutralnim putnicima ženama, djecom i poštom. Kada je ovaj brod plovio iz luke, praćen od njcmačkih torpednjača navalile su neprijateljske letilice i brod lako oštetile. Tri su nromara na brodu ranjena. Napad na London. (Naročiti brzojav »Bcogratiskih Novina«j Haag, 25. septembra. Prema zvaničnim izvještajima učestvovalo je u napadu na London 14—15 Zeppelina. Poginulo je 38, a ranjeno je 99. Srušeno je nekoliko manjih kuća i dućana. U Edinbourghu održat je veliki zbor, na kojemu je od vlade i vojne uprave traženo, da pređuzme energičnije mjere nego do sada za odbranu Engleske od vazdušnih napada.

Grad 1 okvlica. O g 1 a s. U smislu oglasa od 18. aprila i 5. avgusta ove godine moraju se svi kovinski (metalni) predmeti kao b a k a r, m j e d i drugo predati kod ureda za skupljanje kovina na beogradskoj stanici, pa će se ovi predmeti do 30. septembra ove god. u gotovom plaćatl. Od 1. oktobra ove godine zaplij e n i ć e se ovakovi predmeti kod koga se budu našll, a da neće biti plaćeni. Beograd, 26. septembra 1916. C. i k. zapovjeđništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Dopušten poštanski saobračaj sa Njemačkom. Prema riješenju uprave carsko-njemačkih pošta, dopuštaju se u poštanskom prometu izmedju oblasti Vojnih Glavnih Gubernija u Beogradu i na Cetinju otvorena obična pisma, dopisnice i robni ogledi (mustre). Poštarina je ista kao i za poštanski saobraćaj izmedju Austro-Ugarske i Njemačke. Za sada će ovakove pošiljke za Njemačku primati samo dolje nabrojene poštansko-telegrafske stanice. a) U Srbiji: Arandjelovac, Beograd, Čačak, Gornji Milanovac, Jagodina, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Lajkovac, Kosovska Mitrovica, Mionica, Novi Pazar, Obrenovac, Palanka (smederevska), Požega, Prijepolje, Šabac, Sjenica, Smederevo, Užice i Valjevo; b) u Crnoj Gori: Bar, Cetinje, Djakovlca, Kolašin, Njeguši, Peć, Plevlje, Podgorica, Stari Bar, Virpazar. Pismena saopštenja mora da su ispisana na njemačkom ili francuskom jeziku, a u njima ne smije biti nikakvih vijesti o vojnim stvarima. Zabranjuje se upotreba šifara, kriptografije (tajnih azbuka), stenografije ili stenotipije. Na pošiijkama i z Njemačke mora se označiti Vojna Glavna Gubernija, u Čijoj se oblasti nalazi mjesto, u koje je pošiijka upućena. Junak iz Like u Kragujevcu. Poznati hrvatski atleta Marijan Matijević, koji je ovog prolječa dao više predstava u Beogradu u dobrotvome svrhe, imaće doskora piilike da pokaže rijetku svoju snagu pred gradjanstvom u Kragujevcu. Jeđnako kao u Beogradu, gdje je njegovim preustavama prisustvovao i bivši guverner Srbije Preuzvišeni gospodin grof Salis-Seewis, biće piogram predstava i u Kragujevcu vrlo obilan. Predstave u Kragujevcu održaće se u prostorijama car. I kralj. kinematografa na30. septembrail. oktobra u 9 sati u večer, a dio je čistog prihoda namijenjen u dobrotvorne svrhe. Dozvolom vojne uprave smije i vojništvo da prisustvuje predstavama, dok će ulaznice vrijediti gradjanstvu kao dozvola, da smije ostati preko vremena. Ulazne su cijene: I. mjesto 2•—K; II. mjesto 1'60 K 1 III. mjesto 1*—K. Bogosluženje o JevrejskoJ novoj godini. Ovdašnja sefardijska jemjska crkvena opština stavlja do znanja, da će se o j evrejskoj novoj godini odtžatl bogosiuženje u ovim hramovima: u hramu Bet Israel u ulici cara Uroša broj 20, u hramu starom tiMojsijevoj ullci 1 u čitaonld Tikun Hazot u M o j s 1 j ev o j u 11 c i. U svim ovim hramovima započinje v ečernja služba na dan 27. i 28. ov. mj. u 6 i po satl, a dnevna na dan 28. i 29. ov. mj. u sedam satl izjutra. Kradja. Noću u oči 22. o. mj. izvršili su nepoznati lopovi opasnu kradju u kući Stara

Crkvena ul. 36. Ukradiene su stvarl u vrijednosti od njekih 147 kruna. Vlast tiaga za krivcima. Zaplijenjene knjige. Medju knjigama, koje su zaplijenjene u knjižsri Rajković i Ćuković nalaze se 1 note slijede6h komada: „Vesela je Srbadija", „Marš krslja Petra“, „Rado ide Srb n u vojnike", „Vidovdanska himna“, ,,Onam-onamo“ i „Bože carja hranji“ (ruska himna).

Zvanlfne oblcoe. C i k. glavna vojjia gubernija u Srbiji. S. z. i z. Nr. 822|OA. O b j a v a. 1. Sve količine rakije u c. i k. zaposjednutom području, uzimaju se za potrebo vojne uprave. Ipak svaki vlasnik smije za potrebu zadržati najviše 50 litara. Ipalc mora količinu prijaviti, i za nju platiti porezu od para 65 za svaki litar tečnosti meke rakije (od najviše 25o/o Čistavog alkohola t. j. 10 gradi stare srpske gradacije) a kr. 1.30 za ljuću rakiju. Količine do 10 litara oslobodjene su prijave i plaćanja jx>reza. 2. Svalci je ;diužan svoje količine rakije, koje prelaze 10 lilara, da prijavi kod opštinskog suda, đa na dan koji odredi okmžno zapovjednišlvo. Prijavljene količine otkupićei vojna u-prava po cijeni kruna 2.20 za lilar čistog alkohola, t. j. po hektolitru kruna 5.50 za svaki grad slare srpske gradacifo i imaju se na odredjenim mj'esfima za skuplianio, predali kupcima, koji lnidu ovlašćeni od glnvne gubernije (Središfa za iskorišćavanie žefve). Roba će se u gotovu plaćati. Gđ ; e će se roha predavafi, biće u svakom okmgu ođrodieno. Vlasnik rohe ima da sfavi na raspoloženie dobni burad. koia će mu se besplamo vrafiti do mjesta pređaie, i!i će mu se nado. knndifi (isplatiti) sa 8 helera po litnr sa-< držine. 3. Ovlašeeni prodavci pića, koji Ivkiju imaju: i žele da je zadrže, moraju se za odobrenjo obrafiti molbom okružnom zapovjedniku, i plaliti porezu na rakiju u iznosu od kmne 2.60 po litm čitavog alkohola. U slučaju neodohrenia poreza će se rra f it.i. 4. Od sada će ovlašćeni prođavci pića smjeti rakiju kupovati samo od same gfavne vojne gubernije (Središta za iskorišćavanje žetve) ili u prodavnicama, koje ona ustanovi. 5. Svaka druga trgovina sa rakijom od sađa je najstrožiie zabraniena. Trgovci, koji su rakiju već kupili. đa je na veliko prodajn, hroraju količine, koio se kod niih nalaze, odmah da prijave i plate porezu propisanu u § 3. 1 Vojna uprava će takve količine ili po umjercnoj cijeni otkupiti, ili će odohriti izvoz ili prođaiu ovlašćenim prodavcima pića, ntvrdjujući cijenu i ostale uslove. 6. Od sađa smije samo onaj peći rakiju, koji je za to dobio izrično (naročito) odobrenjo od okmžnog zapovjeđnišfva. Novo-pečena raki’a, podleži oduzimanju pomenutom u tv”. 1. j 2. Pri ođohrenju će okružna zapovjeđr>I* štva ođrediti 'd.ane, u lcoje se smije neći r*kija i *pneduzeće ođgovarajućo konfroine miere, da hi se sprijcČild, skrivanje produkla. 7. Ko protivno ovoj naredhi postupa, naročiio, ko ma koju od propisanih prijava ne izvrši, zahranjenu trgovinu sa rakiiom vodi (lcupuje ili prodaje), hez ođohrenja raki ; u peče, iii se za to odred'enih uslova ne pridržava, ili ovakve prestupe pomaže, hiće kažnjen novčanom knznom od 10—2^00 kmna krunat i ofim toga ođuzeće mu se roha, hurad, aparati za pečenie rakije (kazanice), bač(ve i fnsfali maferijal. U slučm'u da se ne može novčana kazna rapla'ifi, hićeista pretvorena u zatvor od 1 dana do 2 mjeseca. 8. Pri unošenin u podmčje jednog grada ono rakij'e, koja je uzeta za voj'ne pofrehe ne plaćaju se nikakve građske dažhine. Za količine, koje se za potrehu grada unose u grad (predaja ovlašćenim prodavcima pić.a) plaćahi se naravno dažhine. 9. Rakija se smiie samo fada prenosiH (transnortovati) želieznicom, ladjom ili jnv* nim drumovima, koda je eprovodi ortran vlasti, koii je zato naročito (izrično) ovlašćen, ili ako ie snahđievena pronisanim transportnim listom okružnog kotarskog zapovjedništva. Beograd, ’nvgusta 1916. pl. Babich, generalmajor, s. r. Oglas. Obvezani su svi trgovcl, a i sva privatna lica, koja imaju na stovarištn peći (furuna), pa biio to gvozdene peči, btlo zidane keramitske, di svu svoju zaiihu plsmeno prijave najdalje do 28. septembra ov. god. kod vojno grsdjevinskog odjeljenja vojne glavne gubernije u Beogradu, Miloša Velikog ulica br. 27. Prijaviti se moraju sve peći kakve bilo konstrukcije, koje nijesu bezuvjetno potrebne za vlastitu potrebu. Na osnovu te prijave vojno gradjevinsko odjeljenje označiće one peći, koje su potrebne za vojničke svrhe, a takve će pećl bez odobrenja vojno-gradjevinskog odjeljenja neće smjetl prodavati, niti u opšte uklonlti sa mjesta gdje sada stoje. Pećl, koje budu potrebne voj no-grad j evins k om odjeljenju otkuptćeseod vlasnika po odgovarajućim cijenama. Prijava mora bltl pismena, a u njoj ima da se naznače slijedeći podaci: 1. ime i adresa vlasnika; 2. mjesto, gdje se sada nalaze peći; 3. ime tvomice, koja je Izradila peć, vrata peći (zidana peć sa jjećnjacima, žeIjezne peći za punjenje, peći za najno loženje, obićne peći od lima Ui ijevanog gvoždja

I t. d.), dalje moć grijanja peći i vrsta goriva, za koje je ona podesna. 4. Cijena peći franko skladište (odnosno mjesto gdje se one čuvaju). 5. Jeli uz peč ima potrebni pribor i dijelove, kao cijevi za dim (sulundari), cijevi sa koljenom, okviri i rozete, zatim željezne ploče/pored peći, vatraij i lopatice za ugalj. Eventualna objašnjenja mogu se dobiti svakoga dana od 11 do 12 sati prije podne kod vojno-gradjevinskog odjeljenja soba broj 24. Peći, koje vlasnik bude propustio da prijavi, zaplijeniće se, a n,ihovi će vlasnici osim toga zbog neizvršenja ove naredbe biti kažnjeni novčauo ili zatvorom. C. i k. Zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

iiarovRa prtureda. Povečanje poštanske i brzojavne pristojbd. Višak godišnjeg prinosa — 90 m i 1 i j u n a k r u n a'. Posljeđnje izdanje državnog zakonskog zborUika i poštansko-brzojavnog zbornika objavilo je dvije naredbc, kojima su objavljene nagovještene pristojbene izmjene u poštanskoj j brzojavnoj struki. 'le izmjene stupaju na snagu već i. oklobra. Povećanje prislojbi na ovom poiju saobraćajnom, u tokn samoga rata preduzele su muogo ranije i to u većoj razmjeri, neprijateljske ratujuće države, pa i neutralne, kao što je Švajcarska. 1 u Njeniaćkoj državi moralo se pristupiti toj mjeri, koja je, kao što je poznato stupila na snagu još 1. avgusta t. g. Naročito je povećanje poštanskili i brzojavnih pristojbi u Njemačkoj bilo od vel.kog značaja za način i cbiin novog uredjenja u Austriji, jer su austro-ugarsko-njemački poštanski ugovori od god. 1872. i ausiro-ugarski poštanski sporazum od 1888. (kao i sporazumi sa bosanskom poštanskom upravom) do sada u najvažnijim tačkaina opredijelili jcdinstvene pristojbe za cijelo austro-ugarsko-bosansko-njemačko saobraćajno podrućje. Prema gore pomenutim naredbaina postignut je cilj održauja jedinstvenih pristojbi bar za austrijski poštanski i brzojavni saobraćaj. One iste pristojbe, koje će od 1. okjobra 1916. važiti u unutarujem austrijskom saobraćaju, važiće u glavnome i za sacbraćaj u Ugarskoj, Bosni i Njemačkoj. Što se samih iztnjena pristojbi tiče, mi ih za poštanski saobraćaj donosimo u kratkom izvotiu: Nova poštanska pristojba. 1. Pristojba za pismo do 20 granra težine utvrdjena je na 15 lielera, za pisma veće težine za svakili daljih 20 grama po 5 helera. 2. Pristojba za dopisne karte, i to one, koje izdaje sama poštanska uorava sa utisnutoin poštanskom markom, iznosi 8 helera, u sviin drugnn slucajima, kao i u saobraćaju sa inostraustvom 10 lielera. 3 Kou štanrpanih'spisa odredjcua je pristojba 3 ltelera za svaki pet grama. Ova pristojba važi za sporovozne pošiljke; ko želi, da nru se štanrpani spis br'zo, tako brzo kao pismo i dopisna karta otprerni, mora pri predaji položiti dodatak od 2 helera u naročitoj marki za brze pošiljke, bez razlike na težinu. 4. Za oglede robe naplaćuje se pristojba od 5 helera za svakih 50 grama (najmanje 10 helera), u poštanskonr saobraćaju za inostranstvo dozvoljena je pošiljka ogieda robe u težini od 500 graina. 5. Za „poslovne p a p i r e’\ koji su davno za inostrani saobračaj uvedcni a koji se sad uvode i u unutarnjem saobraćaju sa Ugarskom, Bosnom i Njemačkom, utvrdjetra je pristojba za svakih 50 grama 5 helera, ali najmanje 25 helera. Pristojbe označene pod 1—5 važe podjednako u unutarnjem saobraćaju kao i u saobraćaju sa Ugarskom, Bosnom i Njemaćkoin. 6. Pristojba za pisma od vrijednosti, koja je kao i do sad spojena u inostranom poštanskom saobTaćaju sa pristojbom za pisina jednake težine i pristojbom po vrijeanosti, utvrdjena je u umrtarnjem saobraćaju 5 heiera, u saobračaju sa Ugarskom, Bosnom i Njemačkom 10 helera od 3d0 kruna, najniža je pristojba za pismo od vrijednosti 60 helera. Otpada dosađanja cbveza, da se pri predaji mora oznaćiti puna vrijedirost pisma, u kome se gotov novac nalazi. 7. Kod paketa se ukida zonski sistem, uvodi se postupna težina od pet do pet kilograma, osim toga se smanjuje najveća težina na 20 kg. Pristojbe kako za umitarnji saobraćaj tako i za saobraćaj sa Ugarskuin i Bosnom-Hercegovinonr iznose: do 5 kilograma... 80 helera do 10 kilograma... 200 helera do 15 kilograma... 300 helera do 20 kilograma... 400 helera Za unutarnji sacbraćaj uvodi se još jedan stepen težine do 1 kg. sa pristojbom od 60 helera. Gornje četiri pristojbe za pet kilogramskih stepeni važe i za saobraćaj sa siijcdećim područjem njeaiačke države: priiskim provincijama Šleske i Saksonske, kraijevinom Saksonskom, tfirinskim državama, vojvodstvom Anhalt, velikim vojvodstvom Badenskim, hohenzolleraskim zemljama, kraijevinom Bavarskom (iztizimajući Rheinppfalz) i s kraijevinom Wfirtenbei gškom. U saobraćaju sa udaljenijim mjcstima njemačke države važe siijedeće pristojbe: do 5 klgr. . . , 80 hcl. do 10 klgr. . . . 240 hcl

do 15 klgr. . . . 420 hel. do 20 klgr. . . . 600 hel. U saobraćaju sa Ugarskom, BosnomHercegovinom i Njemaćkom nrora se pri predaji platiti poštarina, kao i u saobraćaju sa cijelim inostranstvom. U unutarnjem saobraćaju za sad sejoš dozvoijava neplaćanje pri predaji, ali se mora platiti jedan dodatak od 20 helera, i to za sve pakete bez razlike težine. 8. Pristojba za poštanske uputnice iznosiće u unutarnjem saobraćaju kao i u, saobraćaju s Bosnom i Ugarskom za svote do 50 kruna 20 lrelera, a preko toga za svakilr daljih 50 Kr. 5 helera više. U saobraćaju sa Njemačkom važe pristojbeni stavovi svjetskog poštanskog saveza, a to je za svakili 50 krirna 25 helera. Nove poštanske marke. Povećanje poštanskih pristojbi i*zazvalo je potrebu i izdavanja novih poštanskih maraka svih vrsta, osinr toga nove vrste maraka za hitnu isporuku. Poštanske markc izradjene su u sedam raznih tipova. Vrijednosti od 3. 5, 6, 10 i 12 lrelera imaju na marki sliku austrijske carske krune, marke od 15, 20, 25 i 30 helera imaiu razne likove cara. Marke od 40, 50, 60, 80 i 90 lrelera imaju sliku malog grba Austrije. Marke za liitnu isporuku od dva i pet helera imaju naročiti oblik (troćoškast), izr’adjene su na žutoj hartiji, da bi pošiljke snabdjevene tim markaina pale što boje u oči poštanskim organima. Poštanske marke sadanje emisije važiće još do 31. decembra 1916., prema tonre one će se moći sa svim utrošiti. Brzojavne pristojbe. Povišenje pristojbe u brzojavnoj struci sastoji se u povišenju dosadanje pristojbe za svaku riječ i to od 6 na 8 helera, a najmanje je pristojba 1 kruna za brzojav. I ova povećana brzojavna pristojba važi podjednako kako u unutartrjem austrijskonr saobraćaju tako i u saobraćaju sa Ugarskom, Bosnom-Hercegovinom i Njemačkom. Što se financijske strane tiče može se računati, da će se ovim mjerama u poštansko-brzojavnoj struki dobiti godišnje prinosa oko 90 milijuna kruna. Bečka burza. K. B. Beč, 25. septembra. Burzansko raspoloženje bilo je pod uticajem povoljnilr ratnih izvještaja čvrsto, ali poslova od značaja bilo je samo izuzetno. Intcresovanje je kao i do sad bilo upravIjeno na oružne i rudarske vrijednostL Osim toga poklanjala se pažrrja pojedinim bankovnim i željezničkim akcijama kao i petrolejskim vrijednostima. Ugbdna tenđencija održala se do kraja. Rentni trg lakodjer se čvrsto držao.

Pssiljetinje vrzcjavne vljesil. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 25. septenrbia. Zapadno bojište: Vojna skupina maršala prijestolonasljednika Rupprechta bavarskoga: Izmedju Ancre i Somine silna topnička borba traje i đalje. Propadoše djelinrićni neprijateljski naleti protiv odsjeka C o m b 1 e s-R a n c o u r t. Vojna skupina njemačkog prijestolonasljednika: 23. septembra odbijerri su kod utvrdjenja Thiaumonta slabiii, a juče sjeveroistočno od utvrdjenja Souville žestoki francuski napadi ručnim granatama. U mnogim vazdušnim borbama jučerašnjeg dana svhljeno je devet neprijateljskih letilica. Naše je topništvo u posl jednjim danima svalilo čeiiri neprijateljske letilice. Neprijateljskim bombama, koje su izbačene na Le n s ubijeno je 6 gradjana, a 28 su teško ran,eni. Prigodom vazdumog napada na Essen ubijeno je jučer jedno dijete. Stvarne štete nema nikakove. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Naši položaji, koje smo zauzeli jučer protiv napadom, bili su jučer izloženi jakim napadima, koji su svi odbijeni. Front konjičkcg generala nadvojvode K a rIa. IzmedjuZlota Lipe i Narajowk e navaljivali su Rusi uzalud na položaje carsko otomanskih četa. Gd e je neprijatelj prodro u položaje izbačeni su protiv napadom. Zarobljeni su 142 neprijateljska vo nika. Kod L udowe u Karpatima odbijeni su opet ruski napadi. Erdeljsko bojlšte: Odbijeni su rumunjski napadi kod Szurduk i Vulkan klanca. Baikansko bojištc: Frout maršala pl. M a c k e n sena. Vode se za savezničke vojske uspješni bojevi južno od C o b a d i n u-a i Topraisera. Naši su vazdušni brodovi bombardovali tvrdjavu Bukarest Maćedonsko bojište: Na 23. septembra bio je manji boj kod Le ri n a. Odbi eni su ponovni jaki srpski napadi protiv Kajmakčalana. Na Strumi su na širo'<om frontu odbijeni slabiji engleski odjeii. Prvi zapovjednik glavnog stan* pl. LudendorH.