Београдске новине

12. oktobra 1916.

Beogradske Novine

Cetvrtak

Broj 240

Strana 2 .

četka rata pisao: Da, naime, n prvom redu krupna industrija u Rusiji traži energičnlje vodjenje balkanske politike, n^akar po cijenu rata. A nainie, veii se, u prvom redu trgovci i industrijalci u južnoj Rusiji špekuljšu sa eventualnom pobjedom ruskoga oružja. Ne treba zaboraviti da je u tim krajevima, gdje se ranije širila bezkrajnja šteta, od dana kada su Višnjegradskij i Vite sa svojom politikom pojačanih zaštitnih carina dali nov pravac cjelokupnoj ruskoj privredi, stvorena znatna i ustalačka industrija. Južna je Rusija zemlja ugljenih i mineralnih ruđnika, lako da ju priroda osposobljava da fcude mdustrijska zemIja isto kao što joj je omogućila da buđe zemljoradnička zemlja. A ova inlada južno-ruska inuustrija osjeća sve ,veću potrebu za novim pijacaina. Ako Rusija želi da od Balkana načini pijacu za tu svoju novu industriju — to gorespomenuli pirac predočava svojiin rumunjsjcim sunarodnicima — onda ona to neće inoći drukčije postići nego ako bude silom natjeraia Balkan da bu'de to. Sredstvo za postizanje ovoga cilja bilo bi osvajanje Carigrada. Nj.me bi Rusija stekla silnu vojničku nadmoćnost i bila bi u položaju da u najmanju ruku znatno otežava balkanskim narodima samostalnu trgovinsku politiku. Ali više nego to. Onim danom, kada bi se Rusija ugnjezdila na nioreuzima, isčezla bi mogućnost za balkanske države da vode saniostalnu trgovinsku politiku. Sva rumunjska i bugarska pristaništa leže na Crnom moru Porto-Lagos na Jegejskom moru imao bi se tek izgradiri, a slabo da bi pod tim okolnostlmu i ostao u bugarskim rukama — tako da bi cjelokjtpui trgovački saobraćaj tih država bio zavisan od volje Rusije, da ga propušta ili ne propušta kroz Dardanele. Da i ne govorimo o tome kakav bi položaj bio, kad bi Rusiji pošlo za rukom, da polazeći iz Carigrada, sa svojom flotom izvojuje nadmoćni položaj i na Jegejskom moru, što ona sigurno namjcrava. Tada bi u stvari eijelo Balkansko Poluostrvo u trgovitisjconi pogledu bi10 izloženo milosti ili nemilosti_ Rusije. Dascovici rnia zaslugu, 5to' je na osnovu ruskih izjava sa nesumnjivo ozbiljnc strane dokazao, kuda su ciija11 ruski smjerovi. On javodi jednu izjavu petrogradskiii ,,B i r ž e v i j a V j e d o m o s t i'\ lista. kojim se vrlo rado služe ruski ministri. naročito bivši ministar vojni SuchomJinov. Ta izjava glasi: „Uzd'zanje Rn§ije do stanja balkanske sile mora biti propraćeno jednovremenim zaključenjem carinskog ugovora i vojne konvencije sa ostalim balkanskim državama po primjeru, koji je dala Pruska godine 1H66 Ali to je jedino nioguće pod predpostavkom, ako Rusija sad ostvari svoja prava (!) na Bosfor i Dardanelc i na graničnc dijelove azijsks i evropske Turske. To je sasvim jasno rečeno. Balkanske države imale bi sc prisaiedinlti privredno i vojnički ruskoj Uržavi, kao što su njemačke države, u njemaekoj carevini, prisajedinjene kraljevini Pruskoj. Što se pak u T4jemačkoj ticalo samo država jedne i iste narodnosti, koje su žudile za ujedinjenjem, dokle se od naroda na .Balkanu još nije c'ulo da oni žude za jednim tako tijesnim sjedinjenjem sa Rusijom, da osim toga izmedju država Njemačke postaje najjače privredne i trgovinskc-političke zajednice, dokle izmedjn Rusije i balkanskih zemalja nema ni traga o zajednici interesa. naprotiv postojl najoštrija utakmica (treba se sjetiti osini poljo-privrednih proizvoda i ntmunjskog petroleja). te se prema tome od strane Rusije nc možc nikada očekivati privredni razvitak balkanskih zemaIja — sve to ništa se nc tiee ruskih političara. S toga oni u svome pozivanju na pruski primjer zaboiavljaju, no u Rusiji bez toga primjera ne mogn, — da je u N.umačkoj trgovinsko-poiitičko sjedinienje n earinski savez došlo dobrovoljnr i da je posialc za čitav čovječji vij k prije političkog sjcUinjenja, dokle bi samo vojnički pritisak, da ne reknemo sila. iiK'gae pr>morati balkanske narode na prisajedinjenjc ili upra\o na podčinjenosi Rusije. S te strane posmatrano izgleda pristup Rumumje sporazumii kolikc giupo toliko i kukavički. Za nas je čvojno važno utvrdid. kakva je zadnja misao ruske balkansee politike: da se N j emačka i A i s i r o-U g a r s k a silom p o 11 s u sa trgova balk a n s k i h _ z e m a 1 j a, pp da se od ovih, vojničkim nritiskom, stvori polje za trgovinska i industrijsku eksplcataciju od strane Rusije.

Podmornltki rot no omerKKoI oboll.

Držanje Sjedinjenih Država prema Njemačkoj.

NjCmački auibasador kod WHsona. Sastanak \\ilsona i Bernsdorffa u Longbranchu. Kb. London, 11. oktobra. ,,R c u t e r o v u r e d“ javlja da je poslije jedne posjete njemačkog ambasadora kod predsjednika \V i 1 s o n a, izjavljeno, da nije bilo razgovora o miru, ali da je predsjednik Sjedinjenih

Država na protiv poveo razgovor o podmorničkim napadima na anieričkoj obali. Njemački ambasador, grof Bernsdorff, izjavio Je W i 1 s o n u da on još nema nikakvih inforinacija iz N j e m a č k e, ali da je uvjeren daće njegova vlada strogo se pridržavati izv j e s n i h 1 z j a v a, što ib je već dala u tome pogledu, Predato svojeručno pismo caru Wilhelmu. Kb. London, 11. oktobra. Reuterov ured javlja: 9. ov. mj. posjetio je njemački ambasađor Bernsdorff Wilsona u Longb r a n c h u i predao mu je s v o j eručno pismo cara W i 1 h e 1 m a. Ovo je pisitio bilo odgovor na pomirIjivo pismo W i 1 s o n o v o odnosno pi-. tanja amerikanske poinoći stanovništvu Poljske. Piije no što je predsjcdnik primio B e r n s d o r f f a, on je izjavio predstavnicima štampe da će on od Njemačke tražiti potpu.io Ispuujenie obećanja, koje je ona učinila. On veli, da nema pravo da sumnja u gotovost Njemačke da zbilja Ispuni ta obećama. Prije sastanka sa ambasadorom čulo se da je W i 1 s o n jako uznemiren podmormčkoin akcfjom na američkoj obali i >1a je namjeran da na tom sastanku obrati B e r n sd o r f f u pažnju na tu stvar. Auieričkik nadzOr nad podmornicama. Kb. Washington, 11. oktobra. Ministarstvo rnornarice odredilo je da američki ratni brodovi stalno patroliraju pored obale i da vode računa o tome, da se neutralnosc Sjedinjenili Država ne povrijedi od strane podmornica. Panika u brodarskim kiugovima. Kb. Kdln, 11. oktobra. ,,K d I n i s c h e Z e i t u n g“ dobiia izvještaj iz W a s h i n g t o n a, da je do S. ov. mj. u ponoć potopljeno š e s t brodova, a da po američkim pristaništima telegrafom bez žica po cio dan pristižu molbe za pomoć od napadnutih brodova. U brodarskim krugovima vlada veliko uzbudjenje i panika. Odložen je polazak mnogili več natovarenih brodova, a brodovima, kojima se već nalaze na morskoj pučini, jednako se izdaju naredbe telegrafom bez žica, da mijenjaju svoj pravac. Do sada su spašeni posada i putnici sviju do sad napadnutih brodova osiin .Kingston a“, ali se na putu za N e w p o r t nalazi jedan američki razarač sa spašenim putnicima sa jednog potoplienog broda, pa se misli da su to putnici sa ,.Kingstona“. Protesti u š^ainpb , ,,P r u s k i n a č i n v o d j e n j a r a t a \ Kb. London, 11. oktolira. Reuterov ured javlja iz N e wYorka da se izvjesan broj jutarnjih listova već sa negodovanjem okreće protivu njemačke podmorničke blokade amerikanskih obala. ,,N e \v-Y o r k Herald" piše: Ne smiju se trpjeti vojne operacije na plovidbenim putevima, koji vode neposredno u amerićka pristaništa. Dužnost je, veli list američke vlade da učjni kraj ovom pruskom načinu vođjema rata ti američkim vodama. „lournal of Co,merce“ (Trgovački list) pita u jednom članku. je li amcrikanska obala najedared postala baza za njemačke podmornice. Veli dalje: ,Ako je N j e m a čk a rada da na se navuče gnjev američkoga naroda, pa noće da ga dovcde dotie da ne propusii n.š'a što bi moglo pomoči neprijateljetna Njemačke, onda Nje mačka zbilja mje mogla nači boljega sredstva neg) ii što je ovaKav način vodjenja pomo’ - sKcga raia uz naše obale“. Njemačko-anieriicl odnosi. Kb. London, 11. oktobra. „Reuteiov ured“ j*vlja: ,,D a i 1 y Telegrap ii“ d ib.jj iz W as h i n g t or. a izv eštaj, da au ova torpediranja na sanioj 3inp’ - ićl<oj ohali ponova izazvali aiiivu fjz’i“ ,u američko-njemačkim ou’.osiiiia, ovo tim više, što su se n naroDtu molbu američke viade, er.gleski rattii brodov*. bili udaljili iz amcrOkih voda. Gledište ameiičite vhde. Kb. Amte.-tam, 11. oktobra. Rcuterov ured javiia iz Wasbmgtona da američke vlas/ priznaju svakoj zaraćenoj straui pr.avo da ratuje podmornicema, dokle se god hude pridržavala odgovarajučih nteđjunarodnih propisa. ah da jcdnovreineno smatraju da bi onakvi napaai kao Što je napad podmornice ,,U 53“ kod N a nt u c k e t a, mogli izazvati svakojakih političkih teškoća. Špijunaža u ko.isi podiuc.rnica. Kb. Londoii, 11. oktobra. ,,T i m e s‘ dob:ja bvje'tai b N e wYorka, da je podmomica ,,U 53“ u pristaništu Ne'vportu dobila gotov spisak svijp brodova, koj! su miali otputovati iz toga pristauišta i oniii, kuji sn se u njemu očtKivali, pj da je podniornici na osnovu toga soiska znatno olakšan rad. Propao holanskl brod. Kb. Amsterdam, 11. oklobra. Jednom ovdašnjem listu javljaju i

Rotterdamada je društvo ,L i n i j a Holandija—Amerika" izvješteno od svoga n e w-y o r s k o g zastupnika da je potopljen na američkoj obali medju ostalima i njen brod „Đ 1 o m m e r s dyk*. Listovi javljaju da je društvo izvješteno da je spašena cijela osada ,B 1 o m m e r s d y k a“ i isrcana u New-Portu. Parobrod je torpedovan u nedjelju u veče, tri milje od N a n t u c k e t a. Vrijednost parobroda cijeni se na dva milijuna holandskih forinata. Utisak u Engleskoj. Skakanje preniije za osiguranje. Kb. London, 11. oktobra. „D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ saznaje, da je riješeno da se premije za osiguranje za plovidbe iz Evrope u Sjedinjene Države udvostruče, aza vožnje za p a n a mski kanai, La Platu i Rt Dobre N a d e povise za 20 n a s t o. Kada su stigle prve vijesti, da se na američkoj obali nalaze tri a ne jedna njemačka podmornica, premije su j o š v i š e s k o č i 1 e. Pet podmornica. Kb. London, 11. oktobra. „Morning-Post“ javlja iz W a s h i n gtona: Po pričanju spašenih izlazi, da su najmanje dvije podmornice učestvovale u napadima. Neki cijene, da ima p e t p o d m o r n i c a. Od putnika potopljenih brodova spašeno je do sađa 220 lica. Prema nekim vijestima, sastavni đijelovi podtnornica izradjeni su u Americi, pa su na jednom tajnom skrovištu sastavljeni u podmornice. Podvodnl magazlnskl brodovl? Kb. Ainsterdam, 11. oktobra. „T i j d“ tvrdi, da je doznao iz njemačkog (?) izvora, da se pojava njemačkih podmornica u amerikanskim vodama objašnjava time, što sada ima podvodnih brodova ukotvljenih na sred mora sa potrebnim materijalom, te se od njih snabdjevaju ratne podmornice svima potrebama. Krhn u SrčKoj. Nova vlada stupa na dužnost. Kb. Atena, 11. oktobia. Reuterov ured javlja: Danas nova vlada polaže ,zakletvu. Ministar unutrašnjih djela u novoj vladi biče Celos, a ministar spoljnih poslova Zalosastas, ministar vojni general D r a s o s, dok admiral Damjanos ostaje ministar mornarice. Četvorni sporazum i nova vlada. Kb. Amsteuiam, 11. oktobra. Kako ovdašnji listovi pišu „Times“ javlja da je vrlo s u m n j i v o da li će četvorni sporazuin priznati novoga grčkog ministra predsjednika. Prlvremena vlada u Solumi. Kb. Paris, 11. oktobra. Havasov ured javlja iz Soluna da su tamo prispjeli članovi privremene narodne vlade. Uapšen još jcdan rumunjski diplomata. Kb. Atena, 11. oktobra. Havasov ured javlja da je rumunjski konsul u Patrasu uapšen zbog špijunaže i doveden na jedan francuskl brod. (Onomad smo javili da je od vlastitih saveznika uapšen r u m u n j s k i vojni ataše, a sada opet ovaj konsul? Uredn.) Uapšen solunski vladika. Kb. Solun, 11. oktobra. Havasov ured javlja, da je grčki vladika solunski Agatangel takodje uapšen zbog špijunaže. Odlazak lariskog konjičkog puka. Kb. Paris, 11. oktobra. „Temps" javlja, da se grčki konjički puk u Larisi, koji se onomad pridružio pobunjenicima, krenuo za S o 1 u n.

FrancusKo-englesks ofenziua. Fvancuskl izvještaj. Kb. Paris, 10. oktobra. Tri sata po podne: Južno od Somme obostrano topničko djeiovanje. U prvi mrak neprijatelj je otvorio pregradnu vatru na odsjek Deniecourt, gadjao je okolinu Lihonsa granatama koje izazivaju suze. Sa ostalih dijelova fronta nema ništa novog da se javi. Francuskl letači razviše naroćito živo djelovanje u oblasti R e m i r emonta i na Sommi. Oni izdržaše šest vazdušnih borbi, bombardovaše St.-Pierre V a a s t i izveli su mnoga izvidjanja. Englcski izvještaj. Kb. London, 10. oktobra. U zoru zapala je neprijateljska pješadija u oblasti Grandcourta na otvorenom polju u vatru našeg topništva. Jugozapadno od Givenchya izvršismo uspjeli prepad protiv neprijateljskih rovova ma da su u njima bile jakesnage. Neprijatelju smo nanijeli gubitke. Kb. London, 10. oktobra. Večernji izvještaj: Dovedeno je daljih 268 zarobljenika, medju njima 5 časnika, Jedna neprijateljska letilica oborena je sjevernoeod N e u v 111 e-S t.-V a a s t. Naše letilice su živo djelaie, jedna od njih nije se vratiia.

Austro-Ugarska. Dementi jedne francusko-talijanske vijesti. Kb. BeČ, 11. oktobra. Doplsni ured saznaje sa nadležnog mjesta, da je nelstlnita 1 izmišljena vijest, koju Je parlski ,Gaulois“ primio iz R im a, da je nalme u puljskom pristaništu jedna velika jedinica austro-ugarske flote odletila u vazduh.

tfjemaiKo. Bombardovanje Stuttgarta. Kb. Stuttgart, 11. oktobra. Slnoć u dva malia, u 8’54 i 9'23 sati u večer, blagovremeno opaženi i signalisani stigoše nad S t u 11 g a r t o m neprijateljski letači i izbaciše nekoliko bombi. Nijesu pogodjene niti kakve zgrade niti lica.

Borbe u Hoćetionlji. Engleski izvještaj. Kb. Solun, 9. oktobra. Zapovjedništvo engleskih četa javlja: Zauzell smo Kalambru i Komondos. Neprijatelj se povukao u planine sjevero-zapadno od S e r a (Sereza).

EnšIesKo I Koionlje. Engleski parlamenat. Kb. London, 11. oktobra. Reuterov ured javlja: Parlamenat se ponovo sastao. Nije bilo ni traga o kakvoj političkoj uzbudjenosti. Ministar trgovine R u n c i m a n saopštio je mjere, koje vjada misli zauzeti, da bi se osigurala stalna kontrola nad dovozom žita.

Itnlljn. Talijanski izvješčij Kb. Rim, 8. oktobra. Noču u oči 7. o. m. neprijatelj je preduzeo ponovljene žestoke napade, potpomognute jakim bombardovanjem, protiv naših novih položaja u masivu B u s a A 11 a (V e n o i C i m o n). Kako su naši osmatrači mogli utvrditi, protivnik je redovno odbačen uz veiike gubitke. Žestoka topniČka djelatnost vlada na Colbriconu (Valle Travignolo) i u oblasti C o 1 d i L a n a (Altocordevole) kao i P u n t a del Forane (Aito Boite). Naše je topništvo podjednakom žestinom odgovaralo neprijateljskim baterijama. U g a i 1 s k o j dolini naše topništvo teškoga kalibra rasturilo je jednu neprijateljsku kolonu, koja se kretala izMauthena za Fellach. Na j u 1 s k o m frontu topnička djelatnost je nešto pojačana. Na K r a s u naše su baterijc radi odmazde za bombardovanje Monfalcona, izbacile nekoliko granata na vojnički logor kod K o m e n a. U omanjim borbama zadobill smo oko 30 zarobljenika. Gadjani našom artiljerijom, bacali su bježeči neprijateljski letači bombe u oblasti Asiaga, GalllaiFonzaca, ali ne povrijediše nikoga 1 ne pričiniše nikakvu štetu.

6rad E oKofico. Zatvaranje radnji 1 kafane. Po uvedenju običnog vremenskog sraČunanja (od 1. oktobra o. g.) upućuje se s obzirom na vrijeme zatvaranja dućana, gostionica i kafana na ovooblasnu objavu od 1. marta ove godine. Prema tome odredjuje se kao vrijeme zatvaranja za gostione i kafane 9 sati u veče, a za ostale trgovine 8 sati u veče. Izuzete su od toga samo one pojedine gostione i kafane, koje imaju posebnu dozvolu, da mogu i duže otvorene biti ili takvu si pribave. Civiinom gradjanstvu je dozvoljeno na uliđ ostati od 5 sati ujutru do 9 sati u veče.

Zvonlčne otsioue. Obja va. Javlja se, đa je, prema naredbi c. I k. vojne glavne gubernije, odjeljak 10, br. 1377 od 5. oktobra 1916., najviša cijena čistom alkoholu, dozvoljena u maloprodaji, utvrdjena od jednog litra sa 7 50 kruna (sedam kruna i pedeset helera). C.i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. O b j a v a. Unatoč javnom pozivu velikl dio stranaka hotimice nije dostavljenim ili platežnim nalozlma za uporabu vodovoda i kanalizaciju udovoljio. Stranke, koje su ostale dužne pristojbu za vođovod i kanalizaciju, a piačanje u obrociraa im nije dozvoljeno, imadu istu u roku od 8 dana na blagajni vodovodne uprave, Jugoviča ulica 1. uplatitl. Po tzminuću ovog roka biće u onim stanovima, čiji najamnici ove pristojbe uplatili nijesu, vodovod zatvoren i utjerivanje pristojba prisilno izvršeno.

Harodna privredo. Nov dlrektor „Union-Banke". Kb. Beč, 10. oktobra. Alois W e i s h u t, direktor „U n i o nB a n k e“, izjavio je u današnjoj sjednici upravnog viječa, da žeii otstupiti u toku Iđuće godine. Za direktora „Union-Banke* naimenovan je Ludwig W e i n e r, član

predsjedništva. Na taj položaj on če stupfti poslijc zaključenja mira. Oskudica uglja u Francuskoj. Kb. Paris, 9. oktobra. Uslijed oskudlce uglja, moraće dvije najznatnije tvornice svjetlećega gasa (plinare) obustaviti rad, za sada na nekoiiko dana, a možda i konačno. Ovo tim više uznemiruje što je zima več na pragu. Predradnje za peti ugarsk) ratni zajam. Budlmpcštanske su banke započele sa predradnjom za peti ugarski ratni zajam.

Rnzne uijesti. Smrt jednog pravog „Sherlock Holmesa". Kako londonski listovi javljaju, umro je najveći detektiv Engleske, Alfred W a r d. Ward nije važio u Engleskoj samo kao jedan od najboljih detektiva, nego takodje i u Sjedinjenim Državama, gdje, kako je poznato, detektivi igraju veliku ulogu. Njegova spoljašnost nije odavala njegova izvrsna svojstva. Na prvi bi se pogled za njega moglo reći, da je običan redarstveni činovnik. Njegovo je držanje bilo prosto, lice prijatno i bezbrižno, izgledao je kao zadovoljan trgovac, koji za svog slobodnog vremena radi u svom vrtu, nedjeiom pak kao pobožan čovjek provodi mnoge časove u crkvi. No baš ova njegova spoljašnost tolik<) je puta bila uzrokom njegovih uspjeha, jer svojom naivnom spoljašnošću najlakšim načinom sticao je povjerenje zločinaca za kojima je tragao.

PoslMeiirzojtHMesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlm, 11. oktobra. Zapadno bojište: U pojedinim odjelcima fronta maršala vojvode A 1 b r e c h t a w fi r ttemberškog i na frontu vojne grupe prijestolonasljednika Rupprecht a razvili su Englezi npet živahnu djelatnost izvidničkih predstraža. Na hojnom frontu sjeverno od S o m m e slijedovali su vatri, koja je daleko prebacivala preko Ancre ka sjeveru u veče i u noć mnogobrojni djelčmični napadi, koji su naročito na liniji M o rv a 1—B ouchavesnes ’iili snažni 1 mnogo puta ponavljani. Ovdje se je neprijatelj jugo-zapadno od S a 11 y na uskom frontu u aašoj prvoj liniji učvrstio, dok je inače svuda vatrom jli borbom prsa u prsa odbijen. 3jevero-zapadno od Thiepva 1 a, n'ije još svršena borba zbog 'edne ma!e odbranbene tačke. Južno od S o m in e uspjeli su Francuzi, da poslije vatre, koja je trajala više dana, da potismi našu liniju, koja je u vidu luka hila ’Staknuta na Vermandovillers. U napuštenim poiožajima nalaze se inajuri Oenermont i Bowent. Naši letači oborili su četiri letilice neprijatelja iza njegove linije. Front njemačkog p r i j e s t o I onasljednika: Kod Prunay-a (jugo-istočno od R e i m s a) nadrlo je jedno njemačko izvidničko odjeljenje do trećeg francuskog rova i zadobilo zarobljcnika. Već prije nekoliko dana pojačana vatra u predjelu M a a s e oš se od vre*mena na vrijeme povećaia naročito istočno od te rijeke. U veče jc došlo do borbe s ručnim granatama u odjeiku Thiaumont—Fleury. Istočr.o od F1 e u r y-a odbijen je jedan francuskki nalet, Isiočno bojište: Sa oba fronta ovog bojišta nema da se jave značajniji dogadjajl. Erdeijsko bojište: U m a r o s k o j dolini protivnik daje još žestokog otpora. U g d r g en y s k o j dolim i sjevero-istočno od P a r a i d a opet je popustio. Istocno cd C s i k-S z e r e d e i lalje na jug u dolini A1 u t e odbačen je. Produžuje se gonjenje druge rumunjske armije, tnčene kod B r a š o v a. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Na D u n a v u i u 1) o h r u d ž i nije bijo nikakvih dogadjaja. Naša letačka eskadra bombardovala je uspješno čete u saobraćaju kod Konstance. Maćedonski ironU Pored injestimičnih Žestokih vatrenih borbi došlo ic »ia C r n o i R e c i I u ljumničkoj oblasti (z.’padno od V a r d a r a) do bezusDješnih neprijateljskih napada. t Prvi zapovjednik glavnog slana pl. L u d e n d o r ff.

Dnfnffl I Najboll« nreitrvitlvno nedslvo piollv epldemlinlb rll&liJUi bolesti (Cholcra. tiphus I L d.) leste prirodno ciso mr KRONDORFER SAUERBRUNN. «• DJelJuJe IjeKovlto, osviežavajoćl l okrepljujućl. Izvrsta# dodi.Uh vlnu I iampnnjcu. Adrcsa Kroudorler, Budopcst ZoltAngasse I0> Ginvno stovarište za Srbtju I Beograd: Apoteka Protic, - Beograd, Krelja Mllan* nllca 8Z.