Београдске новине

dnevno u j

Izlazlr utro, ponedjeljkom poslije podne.

P r o d a J e se: ■ Beogradn 1 n krajevlma za- . , posjednutlmodcarakolkra- h J Ijevskih Ceta po cljenl od v * [ • Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHcrcegovinl 1 Dalmacljl po cijenl od 8 h 1 favan ovog podruija . . . 12 h l|

P r e t p 1 a t a: za I mjesec ■ Beogradu i« krajevlma zaposjednutim od carsko 1 kraljevskih četa K 1*5# ■ HrvatskoJ-SlavoniJI, BosoiHercegovinl 1 Dalmacijl K2-40 Izvan ovog podrućja . . . K3'—

==a Oglasl po ctjeniku. -■= Urcdntitvoi BEOORAD, Vuka Karadžića nl. 10. Telefon broj 67. — Uprava, prlmanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

1. juna stupio je rat iz staJija rlječi, u stadlj člnjenica. Ova se činjenica sastoji u tome, što naši protivnici izvršuju snažan pritisak na naš front sa sviju stra'na. Ovaj pritisak je pokušaj, da nam otmu iz ruku inicijativu, da najbitniji momenat ratcvanja prevuku na svoju stranu. Ali ma koliko nam ratni dogadjaji iz dnevnih izvještaja izgledali strašni, sa time treba đa budemo na čisto, da je silama sporazuma samo neznatnim dijeloin pošlo za rukom, da uzme u svoje ruke inicijativu. Ono što sađa doživljujemo, to je vrhunac ratnih djelovanja od 1. avgusta 1914. godine na ovamo To jo priprema za riješenje, koje mi želimo isto toliko, kao god i sile sporazuma 1 u Čiji ishod gledamo s pouzdanjem. Ma koliko važno s vremena na vrijeme izgledalo ovo ili ono bojište, na kojemu se baš toga časa odigravaju važnijl dogadjaji, odluka će ipak pasti na z ap a d n o m bojištu. B i t k a n a S o mml jeste priprema za tu odI u k u. Neprijateljl ne ostavljaju nas nl malo, đa sumnjamo da misle još većma pojačati vanrednu koncentraciju snaga, koje jedino može dovesti do uspjeha, i koja već nalazi izraza u niihovoj opšto] ofenzivi. Briand i LIoyd George razumjell su da na način naml doduše neraznmIjiv, all ipak u svojoj vrsti ćulekovidan, iz zbrke raznorodnih interesa. porpuno različitih političkih ideala I čisto čovjcČanske antipatije medju pojedinim narodima, stvoren nešto kao složnu cjeIinu i zajedničkti upravu. Služeći se senatorom Hutnbertom u „Journalu“, Briand ie stalno dao trubiti, kako će se krajiija pobjeda još ove jeseni moćl da izvojuje, ako se dotle saveznici snabdiju sa nesavladivim masama topova i municije. Na isti način LIoyd George je imao na raspoloženju moćnoga lorda Northcliffa, sa njegova dva velika lista ,,T i m e s“ I ,,D a i I y M a i 1“, a 1 đa ne govorimo o bezbroju njegovih manjih i većih listova u unutrašnjostl. Dok je kod Francuza devi- f za glasiia samo „topova 1 municije!“, Englezi su dodavali još I ,,IJuđi!“. Ono, što su saveznici postigli, svakako da nije malo. No oni žeic da postignu još više, i sada se bave time, da priprcmaju velike pričuve u Francuskoj za iduće prolieće i rade na tome, da izmješaju englesku i francusku vojsku, u jedinicama od divlžije pa na više, i da razmjenjuju časnike glavnog stožera, da bi tako bili što spremnij! za velikl udar. O tom velikom udaru mnogo se govori, a može se utvrditl, da ga onl očekuju tek u proljeće. Tojeposred-

no priznanje, da saveznici smatraju da bitka na Sommi nije dal3 željene rezultate, drugim riječima, da su je Nijemci dobili Zna se, da su Francuzi i Englezi do sada bili angažovali na S o m m i nekiii devedeset divizija, a da je od tib devedeset divizija, koje predstavljaju oko 1,500.000 Ijudi, već polovina izbačena iz borbenih redova. Fnglezl I Francuzi od tih svojih gubitaka do sada već priznaju 500.000 Ijudi. Prema tome vidl se, da su Nijemci na nskom frontu na Sommi vodili borbu u brojnoj srazmjeri sa protivnikom kao 1:3, pa i 1: 5, pa su ipak ođržali položaje. Druga jedna važna tačka za današnje dogadjaje jeste njemačko-austrijsko jugo-istočno bojište, gdje R us i sa neshvatljivom bezobzirnoš':u- guraju u smrt svoje pjcša:ke mase. Kada će se jednom pisati povijest tih bitaka, pisci prosto neće naći izraza za strahovite gubitke, koji se stalno ovdje javljaju sa ruske strane. Mi bar ne znamo više kojim izrazom da krstimo obim, kojim danas svakodncvno smrt kosl u ruskim redovima. To je samttnička borba, kako ju ni jedan geiiijalni slikar sviju vremena nikada ne bi mogao predstavitl strašniju. Od kada je maršal Hindenburg uzeo upravu u svoje čvrste ruke, naš se front, prenešen u nazad i skraćen, svakim danom sve više koči. Povjerenje postaje sve veče, a svaki koji dolazi sa tamošnjeg fronta sve nanovo priča o P'nizJanju u pobjedu koje je podjednako vladalo njemačkim, austro-ugarskim i turskim vojniclma. Danas tamo operacije se vode tačno i preeizno, kao kakvorn odlično konstruisanom i dobro podmazanom mašinom. Ćete su tamo prožcte povjerenjem, a povjerenje predstavlja najčvršći faktor za vodjenje rata. Mi u domovini baš na to bojište možemo giedati s najvećim povjerenjcm, Nije daleko dan, kada će ruska ofenzivna moć definitivno biti sputana. Ruskl „parni valjak", nikada nije stajao. Čim bi on zastao u pokrctu naprijed, on bi toga časa odmah I krenuo u natrag. U medjuvremenu na Balkanu se 1 dalje ispunjuje sudbina. Tamo dolazi do zaslužene nagrade jedan pokvareni I svirep narođ, koji siluje žene i ubija ranjenike. Ratni se položaj tamo za nas stalno popravlja. Genijalna uprava FaIkenhaynova podigla Je tamo nov spomenik slave u ovome ratu. Sibinj! ta to je bio nov, istina manjt Tannenberg, bitka za uništenje protivnika, kakvu je Moltke imao pred očima kao

RATNI IZVJESTAjI. Izvještai austro-ugarskog generalnog stožera. • Kb. Beč, 17. oktobra. Istočno bojište: Front konjičkog generala nadvoj.vode K a r I a: U graničnim prostoriiua oko Sibinja i B r a š o v a stanje je nepromijenjeno. U Gyergyoskim planinama rumunjski otpor još traje. Na tromedji južno od Dornavvatre suzb'.H smo neprijatelja sa visova istočno od N e ag r e. U šumskim K a r p a t i m a i južno od D n j e s t r a odbijeni su pojedini ruski napadi. Front maršai? priuca L e o p o 1 d a bavarskog: Borbe na N a r a I o \v k i I u W o 11 n i j i još traju. Neprija*e!j je u oba ta prostora pretrpio ponovo teške poraze. Južno od Lipnicze Do-lnje do u samu noć jurišale su ruske mase protivu položaja njemačkih .'eta. Sve je bllo uzaludno. Njetnački gardijski bata>• Ijuni gonili su potisnutog neprijateija do njegovih rovova i tu se ćvrsto zadržali. Rusi su u rukama iaV.li saveznika ostavili 36 časnika, 19H0 ljudi 1 10 mašinskih pušaka. U Woliniji bili su ruski napadi opet upravljeni protiv njemačkih i austrougarskih četa general - pukovnika pl. Tersztyanszky. Poslije žestoke paljbe udariše ruske kolone izmedju P us t o m y t y-a, S w i n i u c h y-a i K i s i elina i neprijateljski juriši ponavljali su se u prkos velikim gubitciina na nekim mjestima triput, a sjevemo od Z a t u • czyčakdo deset puta. Ali ni ova udarna sila nadmoćnib masa nije bila dovoljna, da pokoleba hrabre branioce. Neprijatelj nije nigdje prodro. Naše su čete izvojevale potpun uspjeh. Talijansko I jugoistočno bojlšte: Nikakvi osobiti dogadjaji. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal.

Izvještaj njemačkog vojnog vođstva. Kb. Berlin, 16. oktobra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pp r e cli t a bavarskog: Na bojištu S o m m e traje cijel! dan topnička paljba na obim stranama. SJe,vero-istočno od Gueudecourte je pošlo za rukom Englezima, da prodru u naše prednje položaje, ali su našim protivnapadom opet izbačeni. Podlistak. Ratne seožrafske harte. Svjetskl je rat silno uplivao I na razvoj gčografskih kartl. Prvi su mjeseci rata pokazali nuždu, da se u što kračem vrertienu izdadu geografske karte, koje od veće česti — kao što je shvatljivo — nijesu mogle udovoljitl .većim zahtjeviina. Rat se pokazao izvrsnim učiteljem i u pogledu geografskih karti, koje, kao I još koješta, treba smatrati karakterističnom pojavom vremena. Ona stalnost fronta u drugoj fazi rata i ono usredotočenje ratnih zgoda oko pojedinih tačaka, gdje se iorba s obiju strana dugo i žestoko .vođila, imali su za posljedicu, da se u publici iz dana u dan pojavljivala sve veća potreba za karte u većem mjerilu. S istoga uzroka publika ne će više da neke karte upotrebljava, bilo stoga što su u premalenom mjerilu, bilo opet s toga, što one predočuju takove krajeve, koji — preko očekivanja šire javnosti — iii nikako nijesu postali ili još nijesu postali ratnim pozorištem. Ovdje ćemo u krupno spomenuti samo one geografske karte, koje su u većem mjerilu i koje mogu da pruže interesa Ijudima na fronti, u etapama, u zapremljenim zemljama i u domovini. Zapadno ratlšte. Odmah je u početku rata kartografsko. odjeljenje njemačkog generalnog štaba izdalo je-

Francuzi su ujutro i u večer navalill na naše položaje zapadno od S a 111 y-a, ali su o d b i j e n i protivnapadom jugozapadno od sela. Front njemačkog prijestolonasliednika: U Argonnima i na obim obalama rijeke M a a s e pojačala se s vremena na vrijeme topnička vatra. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Zapađno od L u c k a skršeni su neprijateljskl napadl u odsjeku Z u b i 1n o-Z a t u r c z y, koje je neprijatelj blo priprcmio velikom topničkom vatrom; neprijateij je pretrplo v r I o v e 11 k e gubitke. Odbijeni su neprijateljski napadi južno od željeznice B r o d yL a v o v, kao I u Oraberka nizinl. Jake neprijateljske snage preduzele su velik ali be^zuspješan napad na N a r a j o w k I izmedju L i p n i c z e dolnje i Skomoroch y-a; 1 ovdje je neprijatelj pretrpio vrlo velike g u b i t k e. Front konjičkog generala nadvojvode Karla: U Karpatima prošlrile su njemačke čete svoje uspjehe poslije zauzeča visine Smotrecz 1 ođbde više neprijateljskih protivnapada Z ar o b 1 j e n o je u ovim bojevlma 3 č a sn i k a 1 381 neprijateljskih vojn i k a. Bavarske čete u z e I e s u J ur i š e m na Comanu više redova neprlJateljskih rovova. Istočno od Kirllbabe odblll su austro-ugarski pukovi u navalnim borbama više ruskih protivnap'a Ja 1 ovom prilikom zarobllt preko 1000 neprljateljskih vojnlka. Jugo-zapadno od Dorna-Watre o d b a c 11 e su savezničke čete neprijatelja prelro N e a g r a doline. Erdeijsko bojište: Borbe na granicama traiu još dalje. Balkansko bojište: Front maršalapl. Macken3 e n a: Položaj je nepromijenjen. Maćedonsko bojište: U odsjeku C e r n e uz obe strane B r o d a ostali su bezuspješni svl napadajl Srba, koje su preduzell više puta kroz noć. Odbljenl su i manji napadl kod G r a n i š t a 1 sjeverno od Nidže planine. Svagd]e su neprijateljskl gubitc i v e 1 i k i. Prvl zapovjednik giavnog stan* pl. Ludendorff.

dnu izvrsnu topografsku kartu srednje Evrope u mjeriiu 1 : 300.000. Veliko a u isto doba ! jeftino izdanje u nekoliko llstova, od kojih su dva obuhvatala zapadno ratište: listovl „Beigija" 1 „MetzBelfort'T Tačnost te karte razabire se već odatle, što su u njoj bila zabilježena tako slćušna mjesta kao što su Haucourt 1 Cumičres. pak potok Eorges i šume u kraju Malancourt — Avocourt. Naravski ni ta karta nije po vremenu mogla da sasvim udovolji publici, jer se na njoj nijesu dale praviti borbe pko pojedinih visova. Tu se jedino moglo doskočiti Iistovima geografske karte francuskog generalnog štaba u mjerilu 1 : 80.000. Od te je karte izišio u Njemačkoj mnogo reprodukcija, od kojih je najbolja „Karta Franceske" od Eisenschmidta u Berlinu. u niierilu 1 : 80.000. Tu su sve tančine origtnala uprav majstorski reproducirane. Šteta je samo, što ,,Verdun“ Ieži u kutu karte i što je tvrdjavno područje prekinuto u sjevero-južnom smjeru, tako da karta zalivata u glavnome samo zapadnu obalu Maase. Ali je posiije izišlo još nekoliko karata, koje su obuhvatale čitavo tvrdjavno područje. Tako n. pr. Reimersova karta „Verdun—Saint Mihiel“, u mjeriiu 1 : 75.000, predočuje nam čitavo područje onamošnjih borba. Jednako nam predočuje znamenito područje „Somme i Ancre“ list ,,Bapaume—Peronne" Paaschove specijalne karte zapadnog ratišta, sastavljene u mjerilu 1 : 105.000.

Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 16. oktobra. Mačedonsko bojište; Prema naknadnim izvještajima, odbijen je neprijateljski napad od 14. oktobra obostrano žeijezničke pruge B it o 1 j—L e r i n sa vćlikim gubitcima po Francuze. Pred frontom satno jednog našeg bataljuna, mi smo pokopaii 485 lješeva, medju njima i lješeve četiri časnika. U toku poslednja dva dana, 14. i 15. oktobra, Srbi su činili nečuvene napore, da potisnu naš front na Ćerni izmedju sela Broda i Skočivira, ali su napori ostali uzaludni. Noću izmedju 15. j 16. oktobra preduzeli su Srbi jedno za drugim o s a m veoma ogorčenih napada u istom odsjeku, ali su velikim njihovim gubitcima odbijeni. Naša pješadija pustila ih je da dodju do samih žica svojih rovova, pa je nepokoljebivo odbila svih osam napada, zatim je Srbe svojim protivnapadom bacila u njihove prvobitne položaje. Zaplijenili smo jednu spravu za bacanje mina i jednu mašinsku pušku. Na frontu Mogljenice živahna topnička djelatnost. Našom vatrom zadržali smo nadiranje neprijateljske pješadije sjeverno od G r u n i š t a. Zapadno i istoćno od Vardara siaba topnička vatra. Neprijateljske letilice bacile su bez uspjeha bombe na kolodvor kod D em i r k a p i j e. Na podnožju planine B j e 1 a s i c e obosirana topnička vatra i jedan izvidnički sukob, koji je u našu korist ispao. Kod sela Bursuka, na frontu Struma. borba iznrdjn izvidničkih odjeljenja i mjestimice topnička vatra. Na Egejskom primorju mir. Oborili smo jednu neprijateljsku pomorsku letilicu, koju je naše topništvo uništilo. Riiiuunjsk! front: Nema nikakve: promjene. Dan je prošao u miru.

Pripmti za riisšeale. Kapetan Erich pl. Saizmann vojnl saradnik ,,V o s s I s c h e Z e ltunga“ plše: Običaj je naših protivnika, da iz dnevnih izvještaja stvaraju zaključke o opštem vojnom položaju 1 Izgledima na konačni uspjeh ra'a. Dogadjaji, koji nijesu njima u volji za njih ne postoje, ili lh onl poljepšava.’u, a Često i na vrlo smiješan način. A i u otadžbini opažam Često, da neki iz dogadjaja posljednjih 24 ill 48 satl stvaraju zaključke, a zaboravljaju vcl činu ratnih dogadjaja.

Od njemačkih reprodukcija inostranih karata spomenućemo još i drugu kartu franceskog generalnog štaba u mjerilu 1 : 200.000; ali ova nije podesna kao ona prva u mjerilu 1 : 80.000. Zatim „Kartu zapadne Flandrije“ u četiri lista I u mjerilu 1 : 50.000. Ta je karta sastavljena prema karti belgijskog generalnog štaba i predočuje ratno područje do daleko ispod Yperna. All ta karta nije do kraja jasna I osim toga ne tumači znakove. Spomenućemo još 1 kartu jugoistočne Engleske u osam listova. To je reprodukcija po karti engleskog igeneralnog štaba u mjerilu 1 : 150.000. Ali i ovoj karti oskudjeva jasnost: slova su vrlo sitna I nema tumača znakova. Svemu je tome Flemmingova kuća doskočila svojorn „Kartom Engleske i francesko-belgijske kanalske obaIe“ u mjerilu 1 : 1,500.000. U toj je karti zabilježena ratna morska zona i lagumska polja. Ona takodjer predočuje čitav kanal potanko 1 jasno, pa ima osim toga i jedan plan Londona, sa city i s dokovima. Ta je ista kuća izdala još tri specijalne karte: „sjeverozapadna fronta“, „jugozapadna fronta“ i „srednjozapadna fronta“. Merilo je 1 : 320.000. Te se karte odlikuju izglednoin jasnoćom i ukusom u crtežu, pismu i bojama. C, i kr. vojnogeografski instulut u Beču izdao je komisionom nakladom Lechnera „Preglednu kartu njemačkofranceskog ratišta". Ćitavo je zapadno ratište predočeno na jednoj karti i u

najvećem mjerilu, što je bilo moguće, biva 1 : 750.000. Izdanje je vrlo otmjeno, a izvršeno je na osnovi službene austrijske pregledne karte srednje Evrope. Istočno ratiste. Prije svega ćemo spomenuti ovdje dvije službene karte: jedna je sastavljena po velikoj karti njemačkog generalnog štaba, koju smo već istaknuli kad je bilo zbora 0 zapadnom ratištu. Njezino je mjerilo 1 : 300.000. Od te karte dolaze amo u obzir samo ovi listovi: ,,Windau—Riga“, „Walk—Rjezyka“, ,,WiIkomierzMinsk“ i „Pinsk—Ostrog". Ovaj je pošljednji list interesantan osobito stoga, što nam predočuje grdne močvare Rokitno. Ovoj karti odgovara „Pregledna karta ruskog ratišta“ (Leclmer. Beč). To je „istočni list“ slnžbene austrougarske karte u mjerilu 1 : 750.000. I ova, kao god i njemačka karta, zaiivata južni ruski tvrdjavni trokut, ali je austro-ugarska karta mnogo šire ograničena od njemačke (Wilna—MohiIew —Kijew). Naravski i njemačka i naša je karta skupa. Jeftinija je — i ako u manjem mjerilu — Flemmingova karta „Zapadna Rusija istočno od Poljske i Kurlandije" (1 : 900.000) sa jednom kartom istočnih primorskih pokrajina istočno od Mitaua i Rige. Izvrsna je najnovija Ravensteinova „Karta generalnog guvermana Kurlandije, Kowna, Wilne. južne Livlandije I susjednog područja" u velikom mjerilu (1 : 600.000). Kuća Artaria & Co. u

Beču preštampala je u novom i velikom izdanju vrlo lijepu Peuckersovu prijeglednu kartu „Zapadne i unutarnje Rusije“, doduše u manjem mjerriu no Ravensteinova (1 : 1,500.000). Ova se karta ističe krasnom plastikom, marljivom svestranom izradbom, širokim granicama i mnogim nuzgrednim kartlcama. Od povećih karata, koje predočuju volinjsko-galicijsku frontu, istaknu* ćemo sasvim novu i originalnu Ravensteinovu „Kartu Galicije" u mjerilu 1 : 600.000. Tu ćete naći sva mjesta, koja ratna ižvješća spoininju; osim toga su velikiin marom zabilježeni dani bitaka crvenom bojom. Ko lioće da prati tamošnje dogadjaje, ova mu se karta može najtoplije preporučiti. Talijansko ratište. Za ovo se ratište većina karata pokazala malog mjerila. Krausova „Karta talijansko-austrijskog ratnog područja", izdana od bibliografskog instituta u I.eipzigu u mjerilu 1 : 850.000, ostavlja daIeko za soboin sve karte jednakog mjerila, a i neke većeg. Ali se nad svitn ostalim kartama visoko ističe najnovije izđanje c. i kr. vojno-geografskog instituta u Beeu: „Nova generaina karta jugozapadnog ratišta, zapadni list tirolska fronta", u mjerilu 1 : 200.000. Ova karta, puna utiska, uprav imponira svojim mrkim brdima, plaviin vodama, zelenim šumama I obilnim znakovima i iinenima. Jadranske krajeve predočuje nam ubava Flemmingova karta „Južna Ita-