Београдске новине

Tzlazf: dnevno u ]utro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogradu I u krajevima za- . , posjednutim od carsko i kra- h ll Ijevskih fcta po djeni od w “ ■ Hrvatskol -Slavoniti. BosniMercegovini i Daimacijl po djeol od 8 h

bvan ovog podrufja

. 12 b Oglasi po

za 1 mjesec a Beogradu i o krajevima zaposjednutitn od carsko i kraljevsklh Ceta K 1*5# u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl I Daimaciji K2-40 (zvan ovog podruCja . . . K 3‘djeniku. -■

Uredniitvo: BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — UpravaT pnmanje oglasa I pretplate: Kueza Mihajla ul. broj 38. Teiefon broj 25.

Godina II.

BATNI IZVJESTA3I. Izvještaj austro-usarskog seneralnos stožera. Kb. Beč, 28. oktobra. istočno boji^te: Front konjičkog generala nadvojvođc K a r I a: Borbe južno od klanaca S z u r'd u k i V 6 r 6 s t o r n y a (Crvene kule) još traju; jugo-istočno od Predeala potisle su austro-ugarske i njemačke čete neprijatelja iz njegovih jako utvrdjenih visinskih položaja dolje u doiinu P ar a z u. Na istočnoj ugarskoj granici odbijeni su rumunjski protivnapadi. Istočno od Dornavatre prodrli smo za četiri kilometra frontne širine u ruske položaje. Neprijatelj je ostavio u našim rukama 8 časnika, 514 liudi I 2 mašinske puške. J4jegovi pokušaji da povrati otete mu visove ostall su bez uspjeha. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog; Kod vojske general-pukovnika plTersztyanskog jaka topovska borba. Pojedinačno rusko nadiranje južno od Zaturcy-a odbijeno je uz velike gubitke neprijateljske. Taiijansko bo.iište: Na južnom krilu primorskog fronta traju topničke borbe i borbe bacalima mina. Neprijateljska pješadlja, koja je operisala duž druma od 0 p a t j e s e 1 a, prinudjena je našom vatroin na odstupanje. U T i r o 1 u mjestimično postaje neprijateljska topnička paijba žešća. Jugo-Istočno bojište: Kod naših četa ništa novoga. Zamjenlk glavara generalno-i stoJera pl. H3fer, pođmarSal.

Izvjeslaj bugarskog gSavnog sfožera. Kb. Sofija, 27. oktob.ra Maćedonsko bo.IIšte: Nema nikakve promjene u stanju. Dan je srazmjerno prošao u miru. Izmedju dojranskog i prespans k o g jezera slaba topnička vatra. Na pođnožju planine B e 1 a s i c e mir. Na frontu Strume slaba topnička vatra. Na primorju jegejskog mora neprijateljska je flota gadjala visove kod sela 0 rf a n o. Rumunjsko bojište: Na obali Crnog mora mir. U Dobrudži gone savezničke čete potučenog neprijatelja. Zauzeli smo grad H i r s o v o. Na dunavskoj obali mir.

Podljstak. Dr. Prohaska: „Ženska Ilca u hrvctsko] književnostl" .Zagreb, 1916. Od jedne mlade srpske spisateljicc, prlmlli smo ovaj prikaz najnovijeg djela dr-a Prohaske, što ga je izdala vrijedna izdavačka knjižara Mirka Breyera u Zagrebu, koja se ratom nije dala omesti da baS u posljednje vrijemc obogati našu književuost mnogim iijcpim izdanjima. Namjerno ostavljamo potpuno nepromljene navode piščeve. Imam utisak da je pisac ovog djela tnlad i da mu je mladost zdrava, duh vedar, kad u danima u kojima smo ne dopire do njegovog sluha ratno koniešanje. Umjetnik, kao što bi se to po ovom radu moglo suditi, lzgleda da ima sanio čula za svoju umjetnost. To neka mn slnži na ponos, a mi mu iskreno zahvaljujemo što ćemo se i mi odvojiti za neko vrijeme od današnjih dogadjaja. Ovo je najnovijl način izlaganja književne istorije: izlaganje tipova u književnosti iz pojediniii perioda. Ovo je novo i u stranoj litcraturi, a u našoj je prvi pokušaj. I kao prvi pokušaj ne samo da je dobar nego je vrlo uspjeo. Mala knjižica od dvadeset listića zauzcla je istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti. Onima, koji su hrvatsku književnost malo poznavali, i onima, koji nijesu umjeli da opaze tip žene opjevane u

Dua mjeseco mmnnjsKosa ralo. Sinoć u devet sati proteklo je ravno dva mjeseca od historijskoga časa, kada je rumunjski poslanik u Beču, knez Edgar Mavrocordato došao u palaću austro-ugarskog ministarstva spoljnih poslova u Beču i predao rumunjsku objavu rata. Kao što se Čitaocl još sjećaju, nota o objavi rata završavala se riječima: Zadojena željoni, da ubrza kraj konflikta i primora na potrebu da zaštiti interese svoje rase, Rumunjska se nalazi prinudjena. da se priključi onima, koji su u većoj mjeri u mogućnosti, da joj obezbijede narodno ujedinjenje. Iste te subote pukoše već na rumunjskoj granicl prve puške, jer Rumunjska je našla za dobro, da ne dopusti, da izmedju savezničkog odnosa, koji je vladao izmedju nje i središnjih vlasti decenijania, i to na njenu veliku korist i ratnoga stanja ne prolekne baš nl jedan minut razmaka. Tako je to htjela politika Bratianova i njegovih pomoćnika, koji su se nadali veIikim koristima 1 odlučnim uspjesima zbog ovoga prepada. U Bukareštu odmah izbiše prave orgije ratobornosti, a štampa u glavnim gradovima sporazuma, već je sva presretna pisala nekrologe sređišnjim vlastima, računajući kao sigurno, da će im zadati smrtni uđar stupanje u akciju jeđne svježe vojske od preko po miiijuna Ijudi na strani boraca za civilizaciju i slobodu. Rumunji dotle prezirani i pominjani na zadnjem mjestu u porodici romanskih naroda, na jednom su dizani u nebesa kao plemenlta latinska brača, a svi neprijatelji središnjih vlasti slagall su se u tome, da je na Balkanu kucnuo sudjeni čas, kojim će se stvoriti preokret ne samo na balkanskom bojištu, već i u vaskolikom svjetskoine ratu. Od toga vremena protekla su dva mjeseca, a to je s obzirom na dugo trajanje ovoga rata srazmjerno vrlo kratko vrijeme. Dokle god mu nijesu stajala na suprot nikakva znatnija preprječna sredstva, ratna je sreča bila na stranl Rumunja kao god 1 pri njihovoj proslavljenoj ,,kokošarskoj“ vojni prjje tri godine. U forsiranim marševima prešli su erdeljsku granicu, pošto su na graničnim prevojima više no dvadesetostrukom brojnom nadinočnošću savladali junački otpor' graničnih četa. No što su oni dublje zadirali u neprijateljsku zeinlju, koju su htjeli „osloboditi“, to se više usporavao pohod, dok nije najzad' potpuno zapeo. A kada je počeo rat u pravom smislu te riječi, odmah je i bilo svršeno sa njehovom ratnom srećom. Danas su Rumunji svu-

hrvatskoj poeziji — ona je prava dobit. Svježim bojania podvlačeći žene u našoj književnosti daje ovaj umjetnik nove tvorevine i buđi jače interesovanje i za sarna djela. Kao putnik u pustinji pri fatamorganskoj slici što ima fizičko osjećanje kao da povjetarac hladi od bistre vode i zelene šume, koja negdje tamo, daleko ođ njega postoji, tako isto i mi, čitajući ove njegove slike, daleko od izvornih umjetnlčkih djela, u trvenju i vrtlogu sadašnjice osjećamo pravo umjetničko zadovoljstvo. Dakle, da prodjemo kroz galeriju slika ovog novog umjetnika. „Judita i Suzana čista“. To vam je zdrava i krepka žena iz kičice holandskog slikara i čista, puna zanosa u pobjedu — Jovanka Orleaiiska. Zatim pred vas izlazi čitav niz ,,napudranih markizica malih“, koje „Igrahu menuet; i miris duž saie Vejaše k‘o vetar od lepeza njinih — __ ili sam Versaj pun zgođnih staza, šumica, tajanstvenih kućica — cijela potrebna pozadina za život „Barokne gospoj e“. A kad ste kod „Romantičke duše“ pred vama se stvara scena posljednje pojave iz ,,Cyrana de Bergeraca" Roksanda za gjergjevom u tiliom manastirskom vrtu. Lišče žuto pada — jesen. Smrkava se. Sa bolniin „štimungom u prirodi stapa se bol jodne duše za izgubIjenom srećom. Momenat velike, jedine ljubavi penje se do vrhunca kad se Cyrano zaboravl i govon na pamet svoje stihove, Ovdje njoram da prekinem spon-

da prebačeni preko granice, auslronjeniačke čete stoje na rumunjskom zemljištu i n a g I o n a d i r u. Na ajihovom južnom bojištu pak, Rumunji nijesu doživjeli baš ni jedan jedini dati, koji ne bi crnim slovima bio zapisan u njlhovoj historiji. Onaj mali dio Dobrudže, koji još stoji na raspoloženju odstupajućoj rusko-rumunjskoj vojsci, svakim se danom smanjuje, a možda je blizak dan, kada će Rumunjska Dotpuno biti IskljuČena od mora. Položaj ove najlakomišljenije kraljevine na svijetu postaje sve više katastrofalnim. Već sedniicama Bnkarešt odjekuje od uzvika za pomoć, što ih rumunjska vlada odašilje na sve strane. Pomoć se traži na prvotn mjestu od Rusije. A Rusija ostaje hladna i pokazuje očigledan prezir prema savezniku, koji je imao, da joj izvojuje put za Carigrad. Nekadanji anarhista Gustave Hervć u Parisu, koji je poznat sa svoje iskrenosti ne može da se načudi što središnje vlasti na svim frontovima zagrožene brojno nadmoćnijim neprijateljima, ipak još nalaze mogućnosti, da čas ovdje, čas ondje nanesu po koji odlučan udar. Sa strahom se vidi kako r a s t e z n ač a j b a I k a n s k o g a b o j i š t a. Pri stupanju Rumunjske u rat, sporazunina štampa sama je naglašavala taj značaj, a od kada su rumunjske stvari pošle niz vodu, ona se opet trudi, da utnanjl značaj toga bojišta. Da su Rusi, I^umunji i Sarrailova vojska uspjeli, da izvrše svoje namjere, svakako bi ovo bojište bi!o važno. No za to mora se priznati, da je to bojište isto tako važno u sadašnjem slučaju, kada je liastupilo nešto čisto suprotno i kada Rumunjska ide na susret nesreći. To je bila veiika računska pogriješka Bratianova i kralja Ferdinanđa, kada su oni našli da su sile sporazuma u večoj mjeri u stanju da obezbijede rumunjske aspiracije, a u ratu se računske pogriješke još u većoj mjeri svete nego li u politici. Dva mjeseca bila su dovoljna, da doveđu Rumunjsku u ovako težak položaj, a da silama sporazutna. a naročito Rusiji navuku na vrat glavoboliu, od koje bi možda ostale poštedjene, da je Rumunjska ostala neutralna. aturdjsnla u Rumunjshoj. U času, lcada su njemačke, bugarske i turske čete zaposjele skoro cijelu Dobrudžu i kada su naše čete preš'e na cijelom frontu tansilavske Alpe i stupile na rumunjsko zemljište, zanimaće prijegled o utvrdjenjima Rumunjske. Pošto su utvrdjenja u Dobrudži pala posfoje još utvrdjenja na liniji Sereta i središnja utvrdjenja oko Bukarešta. Prema „Danzers Armeezeitung* svrha je utvrdjenja na liniji Sereta, da se odbrani Rumunjska od jednig napada, koji bi bio preduzet kroz Moldavu ili obaia

Crnoga mora uz Dunav, t. j. da se zatvori prostor izmedju Karpata i dunavske nizine u širini od 85 km. Glavna su uporišta ove odbranbene linije Galac, Namoloasa i Foksani, dok praznine izmedju njih imaće da ispuni vojska. Ova se tri uporišta, moraju smatrati po modifikovanoj Schumannovoj sistemi podignuta kao obična oklopna utvrdjenja, a od 1887. godine počivaju na načelu u glavnom topničke odbrane. Oklopljena (blindirana) orudja, brzometni topovi 3.7 i 5.3 cm., obice (haubice) od 12 cm., kao i drugi teški topovi i mužari (merzeri), prikupljeni su pod tri do pet njih u po jediiom položaju (aplasmanu), a poredjani u nekoliko redova na takav način, da u prvi red dolaze lakši topovi u pokretnim. ili vrećastiin oklopnima, a iza njih teža orudja, spojena po grupama. Galac sa utvrdjenim pojasom od 45 km, sastoji se iz 10 takvih t chumannovih grupa, smještenih u po tri uzastopna reda. Naoružana su sa 24 obica (haubica) od 12 cm, 20 mužara (merzera) od 12 cm, 160 brzometnih topova od 5'3 ctn; svega iina 204 topa, svi u oklopnim lafetima. Galački-dunavski front zbog međjunarodnog karaktera Dunava đo rata nije bio utvrdjen. Niie poznato je li to naknadno za vrijeme rata izvršeno makar u vidu poljskih utvrdjenja. Namoloasa, ima tvrdjavski pojas od 20 kin dužine, a sastoji se iz 8 Schuniannovih grupa u po dva uzastopna reda. Tvrdjava je naoružana sa 20 obica (haubica) sa 12 cnr u oklopnim lafetima i 80 brzometnih topova od 53 cni na pokretnim oklopima; svega dakle 100 topova. F o k s a n i sa tvrdjavskim pojasom dugim 23 km, sastoji se iz 15 Schumannovih grupa u tri uzaštopna reda; dakle ima jednu detašovanu stalnu običku (haubičku) bateriju kod Varteskoja. Tvrdjava je naoružana sa 15 topova od 12 cm, na oklopnim lafetima udešenim za spuštanje, 40 mužara (merzera) od 12 cm, 90 brzometnih topova od 5'3 crn takodjer u oklopnim lafetima za spuštanje i 250 brzometnih topova od 3'7 cm u pokretnim oklopima; svega dalde 395 orudja. Osim ovih triju glavnih oslonih tačaka podignut je još 1890. godine u vidu poljskoga inostobrana lijevo-krilni bočni položaj kod K o z ni e s t i-a. O dobrudžanskim utvrdjenjima nema tačnih podataka, kao što znamo iz toka događ.iaja nalazile su se kod Tutrakana i Silistre poljskl mostobrani sa pojedinim oklopnim baterijama; osim toga se tvrdi, da je glavni grad južne Dobrudže, Dobrič bio utvrdjcn. ! Kao što je poznato ove su tri tvrdj^ve sa mnogobrojnim ratnim materijalom odmah u prvom naletu pale šaka Mackensenovoj vo.isci. Osim toga je još i željeznička pruga KonstancaMedžidija—Černa Voda bila zaštićena utvrdjenjiina kod ovih triju miesta. N'o ipak je i ova mjesta posljednjih dana postigla ista sudbina kao I Tutrakan, Dobrič i Silistru. No jezgro cijeloga rumunjskog tvrđjavnog sistema sačinjava jako utvrdjena prijestonica B u k a r e š t. Značaj njegovih utvrdjenja opravdan je n.iegovim središnjim položajem izmedju Dunava i Karpata, kao i na glavnim saobraćajnim putevima izmedju

• erdeljske doline i Dunava. Uslijed vclike zapremine, koju zauzima ovaj građ (30 četvornih kilometara), zadobio je tvrdjavski pojas, koji se proteže na rastojanju od 6 do 9 km od ivice samoga grada, znatnu dužinu od 75 km. Pojas je podignut od 1885. do 1896. godine, i to u glavnom prema nacrtima poznatog belgijskog stručnjaka Brialmonta, koji je utvrdio i Ant\verpen. Njegovih i8 forova, podignutih u razmaku od po 4 km i njegovih 18 utvrdjenja u razmacima, naoružani su u većoj m.ieri topovskim oklopima, nego li što je to Brialmont predvidio. Ima 43 oklopne kule uđešene za po 2 topa od 15 cin, 18 za po jedan top od 12 cm, 74 za po 1 obicu od 20 cm, 127 oklopa za spuštanje za brzometne topove od 5.3 cin I 54 osmatarčkih oklopa; sve je to f'zgradjeno na njemački način. K tome valja još dodati 476 bočnih orudja. Opasivanje samoga grada bedemima, što ga je takodjer projektovao Brialmont na pologonalnoj osnovici, dosad koliko je poznato ni.ie izvršeno. Iz ovoga opisa biće da je čitaoc dobio utisak, da je rumunjski tvrdjavnl sistem vrlo zgodno postavljen i jako naoružan prema načelima, koja su važila u vremenu njegovog podizania, t. j. pred kraj prošloga stoljeća. Može se i pretpostaviti, da su od tog vremena na utvrdjenjima izvršene popravke I usavršavanja. No veliko je pitanje hoče II ta utvrdjenja zadovoljiti svoj smjer prema topničkom načinu napada, koji se udomaćio u ovome ratu. Osim toga ovaj opis pokazuje, da je rumunjski tvrdjavni sistem u svoje vri.ieme podignut s obzirotn ra najopasnijeg prntivnika — Rusijn. Danas pak Rumunjska vodi borbu na ruskoj sfrani. a protiv svojih liekadanjih saveznika. Rnt sn RiimunisKstn. Novl rusko-rumunjskl položajl. Kb. Karlsrulie. 28. oktobraPo švajcarskim vijestima iz Milana javljaju tamošnji listovi sa runiunjske granice: Glavni dio rusko-rumurtjskog krila povlačl se u prostor od Babadaga. Neprijateljima je ispalo za rukom, da posjednu primorski kraj sieverno od Konstance kao i južni dio žclje^ničke pruge M e d ž i d i j a-T u 1 č cj a u dužini od 30 kilometara. Kb. Stockholm, 28. oktobra. Rumunjski ministar financija C os t i n e s c u nedavno se vratio iz Londona. gdje je trebao da sprovede financiranje rumunjskog rata. Tzgleda da se tai put svršio potpunim neuspjehom. Costinescu nudio je u Londonu kao zalogu imanja, na koja je Rumunjska stavila zabranu, kao prirodna hogatstva, koja se nalaze u rumunjskim rukama, na što su Englezi radi ispitivanja te stvari izaslali jedou komisiju iz Petrograda. Ali poslije posljednjih njemačkih uspjcha dobio je Costinescu od engleskog blagajničkog ureda odgovor, da engleski finacijski krugovi, kojl hi trebali toga posla da se prime, ne nalaze dovoljnn garanciju u ponudjenoj zalozi, te zato za sad ne mogu da se

tani uzdah, kojm je toliko puta u samoći uzdalintila Pucićeva „Cvijeta". Najistaknuti.ia i najljepša od svih za niene je „Realistićka žena“. Ja vidim pred sobom široko more, uznemirena valove, po njima s naporom ruku za ruku, uporedo koračaju ona i drug joj, dok ih liladni vjetar šiba u lice, ja vidim pred sobom divnu Rjepinovu sliku „Kroz život“. Žalim što realistička žena nije bila u posljeđnjoj književnoj perijodi, da bi pisac iijome mogao da završi ovaj svoj umjetntčki posao. Žena, a naročito slovenska žena, trebala bi da podvuče prve stranice ovog lijepog odjeljka. Ja osjećam da ih nije malo, Icoje su u duši istinski stisnule piščevu ruku na iskrenom priznanju. Pored toga što takva žetia ima najviša apsolutne vri.iednosti, a rnožda i zato što pisac ima i Hčnih simpatija za nju, ona najviše osvaja. Da li bi možda piscl trebali da se vrate takvoj ženi kao idealu u književnosti? „Moderna žena“. Nije 11 ovo ista crta gospodje Bovary. Onaj vječiti opasni skok izmedju zločina i života, izmedju tinlne i svjetlosti. Mnoga žcna mogla bi se kititi ovim mističnim dvobojrđtn cvijetom. Za mene je ovo tumačenje suncokreta u draml Vojnovićevoj novo. Drama dobija njime više nego mnogo. Ako ono pripada samo piscu ove knjižice, onda je on u velikom djelu novi tvorac „Gospodje sa suncokretom“. Da ja imam nešto od sposobnosti samoga pisca, daia bih ovdje sliku jedinstveno živo kolorisanu, ali, na žalost, ja

mogu samo da poredim sa tudjim umjetničkim radovima, a za, ovaj dio moje empiričko znanje nc može da mi da dostojne zamjene. Ja mislim da bi pisac trebao da obogati svoju galeriju novim slikama: tipovima čovjeka u lirvatskoj književnosti. Ničim drugim ne mogu završiti ovaj svoj kratki esej do: da još sađ osjećam umjetničko zadovoljstvo koje bili imala pil čitanju nove knjige od dra. Prohaske. MaLI PGDLJSTJJR. Rumunji u Silistriii. Sada istom izbijaju poinalo na javu — zanimive i pikantne pojedinosti o tvrdjavi Silistriji, dok je još bila u rumunjskim rukama. Na osobiti način priredjivali su se rumunjski časnici na rat, koji je bio već gotovo pred vratima a isto tako i momčad, kalco je i razuniljivo. Casnici nijesu ništa drugo radili, već slavili orgije. Noću su ulicama prolazile patrulje, koje su provaljivale u kuće, *ne da za vojnu službu sposobne mladiće pronadju, već da uzuemiruju žene. Što se rata tiče, to su se časnici za nj vrlo slabo brinuli. Kad su Bugari unišli u grad, vidjeli su, kako je tvrdjava bila izvrsno gradjeira. Jedan brigadni zapovjednik izrazio se pred jednim dopisnikom, da bi jedan bugarski bataljun mogao Silistriju četiri mjeseca držati. Oshn najmodernijih tehničkih uredjaja, koji su se vidjeli na tvrdjavi, našlo se još 1 drugih, opažanja vrijednih

uredjaja. Talco su stanovi časnika bili uredjeni kao najljepša svratišta, dočim su prostori.ie za momčad bile užasno zapuštcne. Naličile su podzemnim rupama. Rumunjski časnici su ipak svoje lijene prostorije kratko vrijeme uživali. Bugarski mač i vaira brzo su :h istjerali iz ovih, sa ogledaliina i raznhn ženskim portretima ukrašenih prostorija. Ovakovo urcdjerje tvrdjave nije se za cijelog rata još nigdje vidjelo. Našlo se čak i raznih pomada, najnovijih djela francuske pornografije l toaletnih' stvari. Tako vode Rumunji rat. Pronadjen stari srpski novac. Kod Kotora je nadjen pun sud novaca iz vremena cara Uroša II. Pišu zadarskom ,,N. Listu“: Pri kopanju gradskog vodovoda našao se je ncdavno — kojih 100 metara udaljeno od gradskih zidina — jedan sud pun srcbrcnog novca sa likom srpskog car^Uroša II. (sina caba Dušana). Komada je bilo po prilicl hiljadu. Čudnovato je, da je novac sasvim nov i svijetao, kao da je bio čuvan u kakvom muzeju, a ne pod zemljom. Tradicija kaže, da je na tom mjestu bio manastir Beneđiktinaca, te kad je Barbarosa opsijedao Kotor, Mlećani su ga — da ne bi manastir blo njegova oslona tačka daii srušiti, te su po svoj prilici tada i novac zakopali. I sad se nadjoše temelji manastira. Bencdihtlnci su kasnije dobili crkvu sv. Duha, koja se nalazi po sredini grada, uz biskupsko sjemenište, te je dan danas (t j. za vrijeme mira) kapela klerika i ujedno crkva gimnazije. Nadjeni no-