Београдске новине

Strana 2 .

29. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

Ne’djelja

Broj 257

upuste u taj posao. Rumuniska vlada mora dakle ratne troškove sađa da nabavi iz svoje zemlje, a samo nabavkd sa strane podmirivade za sad još Engleska. Rumunjski vapaji. (Naročiti brzo.av nbcogradsloh Novinat) Stoekholm, 27. oktobra. Rumunjski vapaji za pomoć sve su hifniji. Preko Petrograda javlja se sa rumunjske granice: O dQgadjajima u Dobrudži piše „Universul“: Ponovose osjeća Damaklov mač nad prijestonicom. Mi još ne znamo, gđje će se neprijateljsko prodiranje moći zadržati, aii i sama činjenica, da je i porsd priprema bilo nemoguće zaustaviti neprijateljsku ofenzivu, izaziva uznemirenje, koje nije u stanju da umanji grmljavina teških topova neprijateljevih, koji trajno napada. 1 nehotice prožima osjećaj, da dvoje ogromne krvave kliješte počinju da se zanvaju u tijelo rumunjske zemije, da ga raslrgnu. Ono što Rumunjska može da učini, da uspostavi slanje, biva prirodno; ali ne treba zaboraviti, da smo mi ofenzivom Faikenhaynovom bili primorani, da znatne boračke snage iz Dobrndže povučemo i da ih ponovo koncentrišemo protivu Erdelja. Našim saveznicima na sjeveru i istoku ini srno oslabili zamah opasne neprijateljske koncentracije, i olakšali smo Sarrailu u vanredno velikoj injeri time, šio sino Nijemce, Bugare i Turke privukli protivu sebe. Dalje smo, privlačeći njemačke čete sa Sjevernog fronta na Balkan, slvorili Englezirna i Francuzima priliku, da preduzmu i izvedu veliku ofenzivu. Mi smo u velikoj mjeri izvršili svoj zađatak, pa se sad svojski nadamo, da su saveziiici svjesni svoga zadatka u punoj njegovoj zamašnosti. Oskudica municlje u Rumunjskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 28. oktobra. „Ođeski Listok" javlja iz Reni: General Berthelot je rekao ruskom genera'u Vi s o 1 ki n u, da ga oskudica municije^u runmnjskoj vojsci veoma uznemiruje. Koiiko se on mogao uvjeriti, zaiiha tcpničke municije bila bi dovoljna taman za jedan rat koji bi trajao osarn sedmica. Sudbonosno je, što je rumurijski giavni stožer podcjenio vojnički razvitak snage. Stockholm, 2 q . oktobra. „R u s k i j I n v a I i d“ saopštava : U Moskvu je prispjelo jedno izvanređno rumun sko izaslanstvo, kome je na čelu rumunjski topnički stručnjak P o c u r at u, rađi raspravljanja važnih pitanja o rumunjskom munrcijonom snabdijevanju, Ispražnjenje Bukarešta. (Naročitl brzoiav „Beor.radskih Novina' 1 .) Kopenhagen, 28. oktobra. „Ruskoje Siovo“ javija, da je započela evakuacija Bukarešta. Svi viakovi odvažaiu hiljade izbjegiica. Vlasti i viada napuštaju takodjer grad. Vlada doduše nije naređila evakuaciju, ali je sađa rado potpomaže. Gradjnnsko stanovništvo napušta Bukarešt. (Naročiti brzojav sbeogradskih Novina«! Kopenhagen, 27. oktobra. „R usko j e S i o v o“ javija iz Bukarešla: Od nekoliko dana čuje seuprijestonici iz daljine grmljava topova, koja izgieda, dolazi sve bliže. V!ada ne čini više mkakve smeinje odlasku gradjanskog stanov hšlva, ali je željeznice rekviriraia vojna uprava. Gradsko vijeće opominje svijet, da bude miran i da ćuva patrijotsku prisebnost. Jedan „zločin sila sporazuma*. (Naročiti br.ojav »Beograđskih Novina«! Ženeva, 27. oktobra. „Matin* govori op irno o rumunjskom porazu. Ruska pomoč izgleda, na žalost, da se je izjalovila. Ono što

se u Rumunjskoj odigrava, znači u puuom smislu optužba protivu sviju sila sporazuma. Rumunjski bjegunci u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Stockholm, 28. oktobra. „Rttskoje Slovo“ ima izvješlaj, da u Ođesu stižu prepunjeni vozovi s porodicama, koje su pobjegle iz Bukarešta i drugih rumunjskih gradova većinom s najnužnijim potrebama. One tražu đa preko Petr grada neposredno otputuju u Francusku i Englesku. U Bukareštu su podvozne karte rasprodate već za dvije sedmice u naprijed. Vlada čini sve što može da sianovništvu oiakša odlazak i putovanje. Veći dio bukareškog stanovništva pobjegao je u Jaš i Ungeni; Kišinjev je prepun bjegunaca.

FmKiHniiESka orenzivti. Borbe oko utvrdjenja Douaumonta. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'*.) Frankfurt, 27. oktobra. Ođnosno zauzeća utvrdjenja Douauinonta od strane Francuza, Joznaje „Frankfurter Z e i t u n g“ slijedeće: Nije istina, da je zarobljen zupovjednik utvrdjenja D o u a u m o n t a. On u opšte nije tnogao biti zarobljen, jer u utvrdjenju nije bilo ni jednog njemačkog vojnika, kad su Franeuzi napadali. Naši su napustili utvrdjenje, jer su se u njemu zapaiilc zalihe benzina, uslijed čega je nastao veliki požar.

Abeslnija objavila rat Engieskoj. (Naročiti brzojav „BeoKradsklh Nov!na“.) Lugano, 28. oktobra. Prema pouzdaninr vijestima objavlo je otac zbačenoga abesinskoga negusa (cara) Ras Mihajlo, rat Engleskoj, koja na brzu ruku prikuplja vojsku na abesinskoj granici. Engleska traži, da joj se ustupe chilenski dreadnougti. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina <) Bern, 27. oktobra. „Agencia America“ u Valparaiso Javlja, da Engleska traži od Chile, da joj ova ustupi svoja dva dreadnoughta „Cechrame" i „Latorre", knji se dovršuju u engleskim lukama. Engleska je vlada ponudila Chiii u zamjenu za tste podv' Jne lirodove. Regrutska pltanja. Kb. London, 28. oklobra. Engieski ugljarsld savez izjavio je vladi, da bi pozivanje sviju dosad oslobodjenili rudara izazvalo skakanje cijena uglju i smanjivanje proizvodnic ; t 15 po sto.

Sarraii o svojoj vojsci.

Kb. Berlin, 28. oktobra. Jedan prijatelj generala Sarraila pokazao je onomad jednom neutralcu jedno pismo maćedonskog glavnokomandujućeg, u kojemu se navodno medju ostalim veli, da stanje u njegovoj Vojsci ne dopušta brzu ofenzivu. liolesti bijesne, a front je vrlo dugačak. Vojska se sastoji iz jedne upravo vavilonske zbrke naroda. Od Kserksovog doba nije se vidjela ovakova vojska. Engleske čete, veli Sarrail, jesu Astraiijanci i Novoselandajni, kod kojih se vidi, da vode poreklo od zlikovaca, koji su prije sto godina poslati tamo. Talijani su plašljivci, koji jednako bježe ispred Bugara. Jedini su valjani vojnici u njegovoj vojsci S r b i, ali njih je vrlo malo.

vac uzcše radnici kud koji, tako da se ieđva moglo naći i poslati jedan komad msgru. B u i i ć u i jedan ostavit i ža naš rr.uzcj kotorski. Piilikom ove vijesti potsjećamo na to, da su svi Nemanjići imali vrlo tijesnih politiekih i privrednih vcza sa Dubrovnikom i južnom Dalmacijom, koja je povremcno, kao n. pr. za vriieme cara Dušana, bila pod njihos'om vlašću, tako da ni najmanje ne 2 aćudjuje ovo nalaženje starosrpskog novca. Sta ic potrošila francuska vojska za dvije god.ne rata. Francuskt list ,,Lc Radicai“ saobćuie u jedr.ome od svciih prošlih brojeva nekoliko interesantiiih podataka o potrošnji francuske vojskc na mesu, odjeći i municiji iz kojih se može razabrati silni trošak, što- ga prouzrokuje rat kod jednoga naroda, a kamo ii kad se gotovo čitav svijet nalazi u ratu. On piše: Ako je ođ početka rata svaki vojnik dnevr.o pojeo pola hijeba, tđ*1znosi do danas 350 hljebova, što čini 1008 funti bljeba, za što je trebalo 994 iuntc žita. Ova množina žita pak odgovara polju od 2000 do 2500 kvadratnih metara Osim hljeba potrošio je vojnik 660 funti svježeg mesa, što odgovara po prilici volu od 840 funti žive mjere, od kojega dobiva još neki dfo u konzervama, satim još pola vola, koji je u uledjenome stanju importiran. Nadalje je potrošio: 22 kg sianiue ili masti, 130 kg krompira, 36 kg sušcnoga variva, 7 kg tjesta, 2 kg sira, 18 kg soii, 43 kg šećera, 29 kg pržene kafe. Potrošak duvana Iznosi 11 kg ili li paklića po 100 grama, a viua je potrošio

360 litara ili 2 bureta. U svim ovim brojevima nisu sadržane posebue kupnje na račun pojedinih četa. Što se odjeće tiće, to je u ove dvije godine prosjcčno svaki vcjnik potrošio 4 kaputa, 4 pari pantalona i 4 para cipela. Do 1. maja 19i6. dakie potrošeno je prcko 75 mitijuna metara sukna od 140 centimetara širine, prema tome toliko, da bi se zcmaljska kugla niogla tim suknom dva puta omotati. Ako svaki metar stoji 8—10 franaka, to iznosi trošak za sam materijal 7U0 miiijuna franaka. Da se načine kaputi i pantalone samo za 100.000 ljudi to treba u tn svrliu uzeti vune od 75.000 ovaca. Troškovi ishrane iznose za svakoga ratnika dnevno 2 franka ne uračunavši ovamo izvanređna ,j>redovoijstva“ i dodatke. Gotovo islo toliko stajc i odijelo te oprema. Šinjci stoji 30 franaka, pantalone 12, a par dpcla 21 franak. K tome pridolazi još i naoružanje svakoga vojnika i municija, što iznosi za svakoga ratnika po prilici oko 200 frauaka. Mašinska je puška naravno deset do petnaest puta više vrijedna od obične puške bez obzira na njen potrošak municije, koji je u pet minuta toiiki kao u pješaka u čitavoj godini. Kod modernoga topa stoji svaki kilogram njegovog metala oko 20 franaka tako, da veći top stoji 50.000, poljski top 20 do 30 000 a teški, daiekobojni top 150 do 200.000 franaka pa I više. Tvornice munidje i ratnih potreba proizvode prema mjesecu avgustu 1914. 135 puta više mašinskih pušaka, 300 puta više pušaka i 27 puta više topova. Proizvodnja se baruta pošestostručila, a graoaU se 28 puU više pravi nego prije.

Austro-Ugarska. Turskl opuiiomoćenik kod car. i kralj. vrhovnog vojnog zapovjedništva. Ijleč, 28. oktobra. Javljaju iz glavnog stana za ratnu štampu: Turski vojni pukovnik glavnog stožera F e j z i t b e g iinenovan je za vojnog opunomoćenika kod car. i kr. vrhovnog vojnog zapovjedništva uz dosadanju svoju redovnu dužnost.

Ktii nfl mom i pod msrem. Uspješno nadiranje njemačkih torpedskih borbenih snaga u Kanal. Kb. Berlin, 27. oktobra. Noću izmedju 26. i 27. oktobra prodrli su dijelovi naših torpedskih borbenih snaga iz njemačkih iuka kroz moreuz D o v e r-K a 1 a i s do linije F o 1 k estone—Boulogne u engleski kanal. Po dossdanjim izvještajima vodje torpedskih brodova komadora Michelsena, djelimično je neposreduo ispred samih neprijateljskih pr-staništa polopljeno najmanje jedanajest brodova, koji su vršili predstražarsku službu i dva do tri razorača ili torpedska brođa; pojedini Ijudi od posade izbavljeni su iz mora i odvedeni kao zarobljenici. Više drugih stražarskih brodova i najmanje dva razorača jako šu oštećeni torpedskim i topovskim pogodcima. Dal e je potopijen engleski poštanski brod ,Queen“ južno od Folkestone“ pošto je pretiiodno posadi dato vremena, da se iskrca. U Kanalu kod p oveće kule svetilje Varne opazilo se jako kretanje bolničkih brodova. NaŠi torpedski brodovi vralili su se u njemačke vode nepovrijedjeni i bez ikakvog gubitka. Načelnik glavnog stožera mornarlce. Engleski IzvieštaJ o njemačkoni pociorskom napadu. Kb. London, 28. oktobia. Zadnje noći pokušaše 10 neprijateljskih razarača da napadoin ometnu naš saobraćaj u kanalu. Potopljcn je jedan prazan transportni brod. Posada je spašena. Potopijena su dva ueprijateljska~razarača; ostali su otjerani. Postoji bojazan, da je potonuo jedau engieski razarač. Spašeno je dcvct liudi od posade. Drugi jcđan razarać torpedovan je i izvučen na obalu. Podinornlčki rat na američkoj oball. (Naiočiti br^ojav »Beogradskih Nuvina«! Zfirich. 28. oktobra. Kako ,,Stampa“ doznaje iz Londona, tamo se oviii dana u veliko nadaju vijestima o novim žrtvama njemačkih podmornica na američkoj obali. Kako se u tome izvještaju vcli, njemačke podmornice ,,U 53“, ,,U 18“ i ,,U 61" saino vrijebaju zgodan čas, da iznova otpočnu sa svojom djelatnošću. Prema izvještajima, koji su stigii u London o spisku žrtava ovili triju podmornica, pokazuju, da je njihova djelatnost izazvala pravu pustoš medju brodovljem. Na poslijednjem spisku nalaze se osim nekoliko norveških brodova, koji su nosili kontrabandu, još i trl cngleska broda od prosječno 35D) tona-

RHSiifl. VrhOvno zapoviedn.'štvo sila sporizuma. Petrograd ili Paris? Kb. Malmo, 28. oktobra. „Ruskoje SIovo" veli, da su posljednji dogadjaji na Balkanu ukazali na potrebu, da se još većma usavrši jedinstvo zapovjedništva sporazuinnih vojski. U tu će se svriiu uskoro opet sastati veliki vojni savjet sila sporazuma, koji će riješavaii o tome puanju. lpak su mišljenja u tome pogledu podijeljena: Na ime jedni žele. da središte savezničkih zapovjedništava, tako reći mozak sporazumne vojske, bude u Petrogradu, a đrugi opet, da ono bude u P a r i s u. Pristalice prve fortnule ukazuju na to, ko'iko je važno istoćno bojište, a napose B a 1 k a n i da će na istočnom bojištu pasti odluka. Drugi opet vele, da je iz tehničkib i saobračajnih razloga Paris zgodniji, a rukovode se i priznatom sposobnošću Joffreovom u strateškim i faktičkirn pitanjima. List završava svoje navode time što utvrdfujć, da je organizaciia vrhovne vojne uprave kod središrjih vlasti upravo primjerna.

Krizn d Grtkol. Prenošenje voisk© u TesafijuSporazum i narodna vlada. Kb. Amsterdam, 28. oktobra. ,,T i m e s“ javlja iz Atene, da su sile sporazuma za sada povukle zahtjev, da se grčke čete iz Tesa’.ije prenesu u Peioponez. Od narodne vlade pak, sporazum 1 ne zahtjeva nnpušta.ijc neutralnosti, već samo garanciju za bezbjednost Sarraileve vojske. Eventuaino će se povući i čete iskrcane u Ateni.

Nojnovije brzojdvne vijeitl. Francuskl parlamenat. Kb. Bern, 28. oktobra. Danas je na dnevnom redu bilo izglašavanje zakonskog projekta o prebrojavanju i pregledu rcgrutskog godišta od 1918. godine, ali je bilo nješeno, da ono ostane na dnevnom reciu samo u siučaju, da se po njemu tie javi nijedan govornik. Pošto su se javili nekolicima socijalista, to je taj predmei opet skinut s dnevnog reda. Sastanak Sobranja. (Naročiti brzojav „BeoKradskiti NovIna“.) Sofija, 27. oktobra. Sutra po podne otvoriće sc na svečan načiti Sobranje prijestonom besjedoni, koju će jamačno sam kralj pročitati. Predmeti savjetovanja biće: poslijednja četvrt ovogodišnjeg i predlog budžeta za dolazcću godinu. Zatim će ministar financija podnijeti zakonske predloge o rnonopoiu soli i petroleuma i o naročitoj porczi na ona preduzeća, koja su ratom iniaia veće prihode, nego što su bili predvidjeni. U ovoj seriji ueće biti Genadijeve grupe i onili 14 osudjenih agraraea. Na njiliova mjesta doiaze većinoin vladine pristalice, čimc je većina Radoslavovljeva absohitno osigurana. Odnosno spoijnje pelitike sve su stranke više ncgo ikad prije složne u tome, da Btigarska svom snagom mora produžiti svoju dojakošnju politiku.

Cfltnici! liojnici! U vašoj junačkoj borbi, da nas i našu milu domovinu očuvate, ne zaboravite inirne borne borce na domu: vaše žene, vašu djecu, vaše majke! Neka bi Bog dao, da ratu što skorije slijedi časti pun mir i dao bi Bog, da se svi vi zdravi i veseli vratite svome domu. A!i u toj žudnoj želji mi sc ne smijemo oglušiti preJ činjenicom, tia rat traži i žrtve, da se bez gubitaka pobjeda ne rnože izvojevati. Pa s toga se svi sjetitc: vaš život I vaše zdravlje pripatia vašoj porodiei, posvećeno jc blagostanju vaših dra>;ih. ,,S vama nestaje ne samo sreča, nego i bezbrižna budučnost vašiti dragiii. Pobrinite se za vas i za vaše! Za to vain mi pružaino ruku. Budite drugovi! Jedan za sve. svi za jednog! Pridružite se Zema’jskoiG odboru za Hječeuje i uaobrazbu hrvatsko-slavcnskih ratnih iiivaiida Odio za ratno osiguranje Ako bude sudjeno, tia on svoj život iU ztiravlje prinese na oltar Jomovine, njegova će porodica taua iniati potnoć, ona će biti zaštićena od nevoIje u ozbiljnim, teškirn vremenima. Ko se pak zdrav i cio vrati, on će jedan maien darak prinijeti invalidima, udovicama 1 siročadima svojih pogiuulih drugova. Ratno osiguranje na slučaj smrti osigurava nasljednicima vojnika nepremenu isplatu osiguranog kapitala. Ratno-invalidsko osiguranje osigurava isplatu jedne glavnice vojniku, koji bi usiijed po v r j e d e ili b o 1 e s t i bio trajno onesposobljen za svaku privredu. Ko bi bio potpun invalid, tome će se isplatiti puna osigurana svota. ko je polu-invalid doitiče prema stepctiu invalidnosti odgovarajući dio osigurane giavnice. Invalidski stepen utvrdiće superevizijona komisija. Ratno osiguranje ugovora se za jednu godinu. Poslije rafa može se ratno osiguranje pretvoriti u doživotno osiguranje, prl čemu će se poiovina uplaćene premije za ratno osiguranjc (podijeljena u jednake dijclove dokle traje dožlvotno osiguranje) uračunati. Preporučuju se slijedeće kombinacije za ratno i ratno-invalidsko osiguranje: A. Osiguranje na slučaj smrti K 10001 svo [ a premlje za slučaj invalldnostl . . „ 55o/ K 6G. B. Oslgur. zs slučaj invalidn. K 10001 SV ota premije na sDčaj smrtl „ 700J K 72. Kombinaciju A) treba u prvom redu da prihvate oženjeni, kombinaeiju B) u prvom redu neoženjeni vojnici. Prijava se vrši tačnim popunjavanjem ratne poštanske karte, koju izdaje „Odio za ratno osiguran j e", a može se prijava učiniti i običnom kartom, potrebno je oznaćiti: une osiguranika, tačna adresa onih a Čiju se korist osigurava, koiičina osigurane ! giavnice i ko će npiaćivati. Svotu premije može prijavijerrf ćasnik odnosno vojnik slati ncposredno poštom „Odjelu za ratno osigur a n j e“ u Zagrebu, Jurišićeva ulica broj 5, ili vojnik može odio uputitt, da se radi piaćanja premije sporazumi sa srodnicima vojnikovim. Srodnid ne moraju premiju piatili n Jedanput, oni mogu, ako uživaju kakvu državnu potporu, izmiriti premiju jednim predujmom na svotu državne potpore. O c i?uraaje poćinje onog dana, kada Je r' 5 Java uč'njcna i prcra ja plaćena ili kada su srgdnici potpisali priznanicu ! predujma oa svotu državne potp°re.

Uvjerenje o osiguranju poslaće „Odio za ratno osiguranje“ neposrediul srodnicima. S toga se u prijavi mora tačno označiti ime i adresa srodnika. Prijave treba uputiti ,,i s p o s t aviodjela zaratno osiguranje“ u Beogradu, Kralja Milana ulica broj 4, I. sprat, gdje će se s gotovosću dati i sva obavještenja.

Crnđ I oKgHca. t Viadika Nikanor. Preosvećeni episkop niški u penziji g. Nikanor preminuo je u Gospodu juče u jutru u 6 časova u 76. godini života. Tijelo pokojnikovo prenescno je juče u 4 i po časova po podne u Sabornu crkvu. Opelo i sahraua objavićese. Nikanor Ružičić rodio še u selu Sviieuri (okrug podrinski). Bio je plcmenit i visokoobrazovan čovjek, te je sticao ljubav i po : tovanje sviju, koji bi sa njitne došii u dodir. U svome životu imao je dosta nezgoda, izazvanih naročito politićkim priiikama. Pripađao je liberalnoj stranci. Bio je ođiičan poznavaiac crkvenih kanona i ugiedan radnik na istoriji pravoslavne crkve. Radio je nešlo malo i na lijepoj književnosti. Laka mu zemlja i vječna pamjatl Svečana predstava u c. I k. kincmatografu. U srijedu 1. novembra u 8 i po sati u veče izvodiće se u c. i k. kinematograiu, kao u ćasničkoj svečanoj pres t a v i u korist ratnog kumstva („Kriegspatenschaft”), koje stoji pod visokim pokroviteljstvom nadvojvotkinje Zite, i dobrotvornog odbora zapovjedništva mosne braiie u Beogradu, film „ramo kumče“ u četiri ćina o<F Aifreda DeutschG e r m a n a. Taj patrijotski film, u kome se pojavljuju najboiji bečki umjetnici, medju njima Georg R e i m e r s, gospodja Lotte M e d i s k y, Franz H o 1 b I i n g iz dvorskog pozorilta, kao i Poidi M u 11 e r iz Josefstadtskog pozorišta, pored nmogih drugih, prikazuje vrio zanimljive slike iz svjetskog rata, pored ostalih i čuvenu Škodinu tvornicu u Plzenju. Film je do sad prikazivan u Austro-Ugarskoj i Njemačkoj sa velilom uspjehom. Prije početka predsiave i za vrijeme odmora poslije cirugog čina sviraće garnizona glazba. Osim toga će topdžija W i I k izvoditi na harmonici neko iko pjesama. Jedna loža sta e K 6, zasebno m esto K 1.50. Čist prihod ove večeri namijenjen je dobrotvormm ciljevima za i ratnu priponroć. j Priiog za Erdeljce. Casnici, činovnici i momčad u smeđerevskom okrugu prirediii su u svoje vrijeme skupljan ,e priloga zaerdeljske bjegunce, kojonr je prilikom sakupljeho K 3275;—, koja je svota poslata kr. ug. ministarstvu unutrašnjih djela, na što je c. i k. zapovjedništvu okruga smederevskog u P a 1 a n c i stigla ovakva izjava zahvalnosti: ,2. oktobra 1916. g. bilo je ovo slavno zapovjeđn'štvo tako velikodušno da mi pošalje K 3275 - — za erđeljske bjegunce, koji su izbjegli ispred rumunjske invazije. Osjećajući se sretan što mogu potvrditi prijem toga dara, ja izražavam zahvalnost kao ovom slavnom zapovjedništvu za trud uložen prilikom skupljanja, tako i plemenitim darodavcima za pokazane humane i papriotske osjećaje. Neka slavno zapovjedništvo primi uvjerenje o mom odličnom poštovanju. Budimpešta, 17. oktobra 1916. za ministra Perćny s. r. državni tajnik, PrilozJ. Kotarsko zapovjeđništvo u B o g atiću poslalo je adininistraciji ,BeogradskihNovina“ K 126, od kojih je jedna polovina za austrijski a druga za u g a r s k i Crveni Krst. 26 K priložio je opštinski sud u Zminjaku, a K 100 predsjeduik te opitine, Spasoje Pavić. Svota je upućena svome opredjeljenju. Hljcbne karte za novembar. Karte za brašno i hljbb za mjesec novembar izradjenje su i danas opština grada Beograđa razdala ili je starješinama sviju kotareva, koji će otpočeti od sutra da ilr razdaje gradjanstvu. Preminuia. Iz Mitrovice pišu nam, da je tamo 24. ov. mj. preminula VI a di s 1 ava, kći Luke i Kaiice T o p a 1 o v i ć, u šesnaestoj godini svo e mladosti poslije duge i teske bolesti i da je sutradan sahranjena na tamošnjem grodlju. Vječan joj pomen 1 Uhvaćena krava. Uhvaćena je krava, za koju se ne zna čija je. Sopstvenik može je tražiti kod c. i k. redarstvenog zapovjedništva. Ulupšena vračara. Beogfadsko redarstvo uhapsilo je jednu ciganku, koja je iskorišćavala lakovjernost i praznovjerje nekollcine osoba. Za sad se zna za dvije oštećene osobe, od kojih je vraćara jednoj uzela 16, a drugoj 18 kruna za „lijećenie".