Београдске новине

Stratia 2.

9. novembra 1916.

Keo*rj»đ«Ve N„vlne

Cetvrtak

Broj 268.

zvao Hughes, Rounds i Schurniann. Godine 188S. oče.iio se Miss Carterom. 1891. god- itnenovan je za dvije godine za profesora na sveučilištu Cornell za profesora pravne nauke. Od lada pa do godine 1905. važio je kao prosvećeni advokat new-yorške advokatske komore, u kojoj pak nije stekao slavno ime. Padalo je u oči, da ni najmanjs nije mario za politiku. U proljeće 1915. postavila je newyorska legislatura jedan odbor, da ispita jedan posao new-yorskog plinskog i električnog društva. Hughes mu je pridodat kao savjetnik i za tri Iduće sedmice pokazao je osobitu oštroumnost za riješavanje teških nitanja. 24. aprila počeo je da diktira izvještaj odborski i svršio je taj posao, na kome je danonoćno radio, 28. u 5 sati u jutru. Taj je izvještaj po svome slobodoumlju bio nešto izvanrcdno. Hughes je rekao: ..Društvo ima pravo na jeftin dobitak od svoga za sad uloženog kapitala, ali nema pravo. da Iskorišćuje opštnost“. Dotične zakone jc sam Hughes sastavio i ovi su imali uspjaha, jer je već nrv r e godine gradska aprava uštedila na osvjetljenju gfada t."90.(00 kruna. Krajem iste godine imao ie još očitiji uspjeh. Opet je bin postavljen kao savjetnik cćbora, 'coji c i-nno d: ispita način administracije new -yorskih osjeguravajućih druŠtava. U 47 javnili sjednica. u kojima je imao da ispita muoge najčuvenije financijere i političare zemlje, prosto je nadmašio s\ r e svojom prijatnom samoohuzdattošću i poznavanjem najzamršenijih financijskih poslova. Silan je bio utisak, što ga je on na javno mnijenje učinio svojim nepobitnim poštenjem i iskrenošću: Republikanci mu ponudiše mjesto predsjednika opštine new-yorške. kbje je zvanje u prvi mah odbio. ali koje je najzad, ma da nerado primio 1906. godine. Docnije je izabran za guvernera (predsjednika) savezne države NewYork. Jedina obaveza. koju je bio voljan tada da primi sastojala se u tome. da će „državi dati zdravu. uspješnu i poštovanu upravu. slobodnu od poniznog povladjivanja i robovanja ma kakvim privatnim interesima“. Kao guverner pokazao se kao protivnik političkih tradicija. On se sa političarima nije upuštao ni u kakve ,,trikove“. pa zato medju njima nije ni imao prijatelia. 1910. godine, za vrijeme svojega drugog službovan.ia kao new-yorški guverner, postavljen je za člana vrbovnog suda Sjedinjenih Država. Sudija Hughes veselog je temperamenta, a voli skroman život. On je veotna energičan radnik, pa kao takav povrsnom posmatraču može izgledati kao čovjek grubog ophodjenja. Ali u stvari on je velika dobričina. Neumoljiv je samo protiv prljavih političkih intriga. Jako voli da igra ,,golfa“, da šeta, ali zato ne voli naporne izlete u planini U razgovoru je vješt pripovijedač i odlikuje se velikom sposobnošću brzog shvatanja. No njegove su najmarkantnije odlike njegova svjesna iskrenost i njegova politička diskrecija. TOK IZBORA Izbor u New-Yorku.

vratio nepovrijeđjen u svoje domovinsko pristanište. Ni jedno od tih đogadjaja nije po sebi od velikog značaja, ali su ipak oba važni, i oni su sudbonosni znak o mogućem daijem razvitku pomorskog rata, koji je prije nekoliko nedjelja ponovo obnovljen sa razoravajućim učinkom. „Deutschland“ je već tri puta prokrstario Ailantski ocean, „U 53“ dva put, j bez ikakvog uznemiravanja. I ako druge nezgode i sudari nešto govore o opasnosti, koje tim brudovima prijete, ipak sama činjenica, da su pet plovidbi uspješno izvršeni preko oceana, i to tako, da ih naše krstarice nijesu mogle otkriti, treba našoj vladi da obrati pažnju na sve opasniju pretnju, koja po umnoženoj veličini, umnoženoj brzini, naoružahju i broju neprijateljskih podmornica niože biti od velikog značaja za v naše brodarstvo i neutralnih država. Šteta, koju ti brodovi čine, već je velika. Ona najvećim dijelom iznosi oko 2 milijuna tona brodske zapremine, koju smo po mišljenju gospodina Runciinana pretrpili od početka rata“. / Pisac dalje govori o nekolikim potapanjima podmornica najnovijeg vremena, za koje vezuje zaključak, da važe kao usluga neutralaca za engleske svrhe. Ista lukava namjera, da se neutralni umire, proviruje i iz primjedbe, koja je tome nadovezana, da Njeniačka namjerno uništava brodarstvo neutralnih, da bi poslije okončanog rata mogla sa svojim nepovrijedjenim trgovinskim brodovima pridobiti sav trgovinski posao za sebe. Uvodnik se završava slijedećini stavovima, koji najjastiije pokazuju englesku brižnost. „Mi od admiraliteta očekujeino, da će nas on protivu obnavljanja podmorskog rata zaštititi sa istim uspiehom, koji je on imao u samom početku tog rata. Admiralitet je tada bio daleko uspješniii u svojim napadima protivu prvih podmornica, nego li što je ikada javno priznao. Problem sadanji sa usavršenim podmorskim brodovima tačno je onaj isti, koji je admiralitet ranije riješio, i ako je, može biti, teži. Oa ga inože riješiti, u to mi ne surnnjamo, ako bude radio brzo sa temeljnom i dobro smišljenom osnovom. Nije naše da daiemo upustva, ali mi mislimo, ali izvještaji kazuju jasno, da su trgovinski brodovi pogodnim naoružanjem dovoljno zaštićeni. Problem ne dozvoljava nikakvo odlaganje. Nije samo naša dužnost da štitinio naše brodarstvo — to jest, naš životni put — nego i neutralima da dokažemo, da je naša prevlast na moru nepokolebiva. Po nesreći u ovoj zemlji vlada jaka struja nezađovoljstva sa radom naših vlasti u izvjesnim odjeljenjima; u te vlasti se tnora računati i adniii alitet. Posljednji napad Nijeinaca u kanaiu nije umanjio te osjećaje. Balfurova izjava u komori učinila je besumnje nesretan utisak. Taj utisak vjerovatno nije izazvan samorri izjavom, nego onom svjetloiću, kojom su razsvjetljene ranije zvanične objave. Mi sad znamo, da u njegovom prvom izvještaju nije pomenut ne samo gubitak šest ,,Driftera“, nego je kao istinu utvrdio propast dva neprijateljska razorača, što je prosta sumnja. Tako što prava je nesreća, i svaki se s čudjenjem pita, da li će ikada potpuna istina izaći na vidik“. Erigieska će doista imati mnogo posla, prvo, da dokaže, da je njena prevlast na moru nepokolebiva, i drugo, da jednom dobije vjerne i tačne izvještaje admiraliteta. Treba se sjetiti Skageraka!

Kb. Atnsterdam, 8. novembra. U New-Yorku, najvažnijoj državi pri ocjenivanju rezultata predsjedničkih izbora, dobio je većinu republikanski kandidat Hughes. Vrlo živo učešće. |Kb. New-York, 8. novembra. Uslijed prijatne zime, koja vlada u zemlji i usliied velikog interesa, što ga izaziva baš ovaj predsjednički izbor, predat je neobično veliki broj glasova. K torne valja još dodati, da je ovom prilikom glasalo još i mnogo milijuna žena i to u nekih dvanaest država na zapadu gdje one imadu pravo glasa. Konaćni rezultat još nije poznat. Kb. Amsterdam, 8. novembra. H n g h e s je izabran ne samo u New-Yorku;nego već iu većini država. Ukupni brojevi glasova još su nepoznati.

En$iesko i njemafkE podmornlce. Po<ljedice se novog krstaškog rata Njemačke s podmornicama već pokazuju. One se ispoljavaju, piše „Kolnisch.e Z e i t u n g“, ne samo u dnevnom gubitku brodskih zapremina, što stiže Englesku i njene saveznike, a koji je nedavno ministar trgovine R u n c i m a n označio, da od početka rata iznosi oko dva milijuna tona, jer Engleska u tim stvarima ima joŠ daleko viši interes, da štiti nego li što je gubitak imovine i ugroženi dovoz životnih namirnica. Svaki uspješni krstaški rat s njemačke strane slabi vjeru u prevlast Engleske na moru. Ta je pak vjera jedan od najmoćnijih oslonaca Engleske u ovom ratu, s njime se održava ili pada njen uticaj u svijetu. Prema tome se može odmjeriti stepen gnijeva i brižnosti, koja u engleskom javnoin mnijenju viada, kada .Times* u svome uvodniku, pod naslovom .razoravanje brodova*, ovako veli: .Podmornica .Deutschland* dospjela je do Sjedinjenih Država, a .U 53* se

PoljsKa kraljeuino. Radosne izjave Poljaka u Švajcarskoj. (Naročiti brzojav ..Bvogradskih Novina ) Bern, 7. novembra. Povodom proklamovanja samostalne kraljevine Poljske priredile su poliske k o 1 o n i j e u Z u ri c h u, B e r n u, Lausanni, Rappelswylu i drugim gradovima skupove, na kojima je iskazivana radost. Poljski narodni muzej u Rappelswylu je svečano iskićen. Listovi srednje i istočne Švajcarske pozdravljaju u svojim uvodniciina iskreno poljsku kraljevinu i Poljake. Prestojeća izjava kancelareva u glavnom odboru reichstaga. (Naročiti brzojav ..Beoaradskih Novlna'.) Berlin, 7. novembra. Za četvrtak (danas) sazvana je sjednica glavnog odbora reichstaga, u kojoj se očekuje da će k a.n c e 1 a r učiniti saopštenje o poljskom pitanju. Time će se odbor koristiti mogučnošću, koja je predvidjena odlukom za odlaganje sjednica, da se može sastati i za vrijeme kad reichstag nije na okupu radi savjetovanja o pitanjima spoljne politike i rata. Rtski narod ne želi pOvraćanje Poijske. Memorandum poljskih pos'an i k a. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinacj Berlin, 7. novembra. Ovaino javljaju sa ruske granice: Ovih su dana Poljaci, poslanici gosudarstvene dume podnijeli vladi memorandum, koji počinje navodjenjem neČuvenog potiskivanja poljskoga elementa od strane ruskih vlasti. Naročita se pažnja obraća na to, da je pod sadašnjom upravom vojnlh vlasti u poljskim oblastima. koje potpadaju pod ratnu zonu, naročlto rimo-katollčka

crkva izložetia velikim gonjenjima. Memorandum se završava opomenom da svo to zio odmah treba da prestanc, pošto bi i dalje trajanje ovakvog stanja na polju uprave u tim krajevima dalo povoda poljskom življu. da se i suviše lako povede za austronjemačkom propagandom. U ruskoj se štampi sve češće ’čtiju glasovi,' da ne treba prolijevati nove bujice krvi za povraćanje Poljske. Ovo gle 1 dište zastupa narod, te konzervativna štampa. Onomad je i .,N o v o j e V r e m j a“ konstatovalo, da u širim masama postoji prava antipatija protiv povraćanja Poljske. Osnov'ca za poljskn proklamaciju. (Naročiti brzoiav ..Bcreradskih Novina" I Zeneva. 7. novembra,.J o u r n a I d e Oeneve" na uvodnom mjestu donosi dopis jednog uglednog Poljaka, u kojemu se sažaljeva čitav niz f u s k i h g r j e š a k a i nerazumljivi n e r a d četvornog sporazuma. Ruske grubosti pri zauzećti Oalicije, veli se tu. nepotrelnio rušenje mnogih injesta, odvlačenje nevinih porodica. to su bile osnovice za bečko-berlinsku tvorevinu Doljske. Pogrješke ruske birokracije. (Naročiti brzoiav ..Beogradskib Novina".) Kopenhagen, 7. novembra. Iz Parisa se javlja: Herve u .,V i ct o i r e“ izjavljuje: Rad i pogrješke ruske birokracije imali su za posljedicu, da s’u o b e ć a n j a, koja je car dao Poljacima bila odložena, te je ruslca Poljska osvojena od Nijemaca prije no što je išta s ruske strane moglo biti učinjeno. Prusi su uzeli ruske Poljake s gorčinom i mržnjotn protivu Rusiie i njenih saveznika. Te osjećaje sad iskorišćuje Njemačka. Glasovi sporazumne štampe. Srdžba francuske štampe. (Naročiti brzojav »Beocradskih Novina ) Bern, 7. novembra. Vijest o objavi samostalne kraljevine Poljske veomaje dirnula francusku štampu, nazivajući je prividnim i lažnim manevrom, kome je cilj da opsjeni Pcljake. U Parisu se najviše ljute zbog toga, što se A u st r o-U ga r s k a i Njemačka inogle sporazumjeti u pol'jskom pitanju, dokle se sa svim protivno očekivalo. U tome smislu naročito žali Piclionov „Petit Journal 11 , što se u Petrogradu nije blagovremeno htjela da čuje njegova opontena. ,,Temps“, koji u svome rszočareiru uzvikuje, da će proklamacijom ropstvo i pljačkanje Pol ske dostići najvišu mjeru, upućuje Poljake na izjavu velikog kneza Nikole Nikolajevića od avgusta 1914., koja je jedina sveta i vjerodostojna. Engleski glas. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinacj Basel, 7. novembra. ,,D a i 1 y N e w s“ vele povodotn proglašavanja poljske krajlevine: Ne smije se poreći. da je ovo z n a č a j a n, istorijski momenat, što je izvršeno u Ljubljinu i Varšavi. Da nije sporazum opet jednom zadocnio sa svojom politikom oslobodjenja? Šta veli ,,COrriere“. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Lugano, 7. novembra. Talijanska štampa puna mržnje piše o proglasu poljske kraljevine. ,,C o rr i e r e d e 11 a S e r a“ u članku pod naslovom „Ćetvrta podjela Poljske“ veli, da je to sve komedija. Značajni glasovi talijanske štampe. Kb. Diisseldorf, 8. novembra. ,,Generalanzeiger“ javlja iz Zuricha: „Messaggero" označava proglas polske nezavisnosti k a o p r v i korak ostv.arenju principa narodnosti u Evropi. „Avanti“ veli, da je taj čin kao prvonagovještavanjeuslova za mir središnjih vlasti. Katolička „Italia“ piše, da je taj korak za saveznike vrlo sudbon o s a n, jer znači jačanje središn j i h v 1 a s t i. Gonjenje Poljaka u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna V) a Basei, 7. novembra. ” U jednom poljskom dopisu švajcarskih listova tvrdi se, da je od početka rata do kraia ruske vladavine u Poljskoj redarstvenom naredbom 350.000 Poljaka nasilnim putem dovedeno u Rusiji, odakle je veći dio prognan u Sibir.

Frnntusko-ensiesKfl ofenziva. Predstojeći sastanak vellkog ratnog savjeta u Parisu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Lugano, 7. novembra. Pariski dopisnik „Secofa*, Campolonghi, potvrdjuje vijest o skorašnjem sastanku velikog ratnog savjeta sporazumnih siia u Parisu. Dalje se francuska vlada bavila i mišlju o sazivu jednog skupa političkih zastupnika sporazumnih sila.

Haag, 7. novembra. Prema saopštenjima štampe iz Londona i Parisa, izmedju Engleske ( Francuske, Rusije i Italije vode se pregovori da mjesto zakazanog skupa ruznih glavnih stožera koji se imao krajem ove nedjelje održati u Marseillesu, održi skup svih stožera u Parisu. Na ovoni skupu govoriće se o važnim izmjenama opšte taktike i o većoj jedinstvenosti.

RllSijfl. Veliki ratni savjet u ruskom glavnom stanu. (Naročiti br/ojav »BeogradsKih Nuvina t Berlin, 7. novembra. Sa ruske granice se javlja: U ruskom ratnom stanu će se, čim se car vrati iz Carskog Sela, održati veliki ratni savjet, koji će se pogbvjto odnositi na ratovanje na rusko-rumunjskom bojištu. U ratnom savjetu će učestvovati: car, načelnik ruskog glavnog stožera E v e r t, general R u s k i j, general 1 v an o v, dalje s rumunjske strane general Averesku, rumuniski izaslanik u ruskoj vojsci general Coanda. Vjerovatno je, da će bili pozvan i generalBerth e 1 o t. Prisustvovaće još i poslanici Engleske, Francuske i Italije, Srbije i Rumunjije. Ovaj će ratni savjet biti u nekom vidu dopuna sastanka u Boulogni. Ministar predsjednik Sturmer bolestan. (Naroč.ti br/o,av »Beogradskih Novina«) Ženeva, 7. novembra. „Temps“ javlja iz Petrograda: Ministar predsjednik Stiirmer je teško o b o 1 i o. Njegovo stanje izaziva uznemirenost. Ljekari su naredili najveću mirnoću. Ruska ocjena o trećem zimskoin ratu. (Naročiti brzojav ,3eogradskih Novina“.) Kopenhagen, 7. novembra. Pod naslovom „Zima i rat“ donosi ,,R u s k o j e S 1 o v o“ opširan pregled o stanju rata pa dolazi do zaključka, da su izgledi za Rusiju nepovoljni. Što se Rusije tiče, ne treba se odavati neopravdanim iluzijama, kao da će se u tekućem ili idućem mjesecu moći ostvariti povoljna odluka na bojištu, tako da neće biti potrebno voditi i treći zimski rat. Treći zirnski rat biće daleko t eži i oštriji, nego li prvi idrugi. Zimski je rat jedna neizbježna činjenica. Krlza u GrčKoj. Zauzeće pomorskog arsenala. Kb. Amsterdam, 8. novembra. Reuterov ured javlja iz Atene, da je jedno odjelenje četa posjelo arsenal i jedno malo ostrvo na kojemu se nalaze pomorska slagališta municije. Riif na niotu i pod morem. Povrijedjeni veliki ratni brodovi. Kb. London, 8. novembra. Admiralitet saopštava, da je stigao nov izvještaj od jednog zapovjednika podmornice, prema kojemu je on pogodio dva dreadnaghta, ubojnice razreda ,,Kaiser“.

Mojnovije Drzojavne uijestl. Vojna obaveza u Americi? Kb. Frankfurt, 8. novembra. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz NewYorka, da je vlada naložila glavnom stožeru, da izradi zakonski prijedlog o obaveznoj vojnoj službi, koji će se podnijeti kongresu.

i razne druge izdatke kao za nabavku uglja za kupatilo, isplatu cuboka, nabavku kola i konja, nabavku mrtvačkih sanduka, zakupnina zgrada i druge nepredvidjene izdatke odredjena je svota od 30-520 kruna. — Cjelokupna odredjena svota na materijalne izdatke za mjesece do kraja godine iznosi 1,088.924.75 kruna. Dakle na ime svili ličnih i materijalnih izdataka odredjena je svota od 1,286.131.39 kruna za ove nijesece. Osim ovog redovnog proračuna jiostoji proračun i s h r a n e grada Beograda. Izdatci ovoga proračuna takodje se dijele na lične i materijalne. Lični izdatci su na činovnike kotareva grada Beograda. kontrolu utroška hrane. skladišta, prodavnica životnih namirnica, mljekara i drvara i iznose 44.800 kruna za ove mjesece: a materijalni izdaci za štampanje hljebnih karata i objava, legitimacija, kirije za zgrade i prodavnica, isplate mašina i mljckarnika i iznose 6.400 kruna. Na ime pomoći u brašnu za 10.000 lica odredjena je svota od 180.000 krnna, a na obrtni fond za nabavku hrane i ogrjeva 300.000 kruna: i na nabavkn drva za sirotinju 60.000 kruna, tako cjelokupni materijalni izdatci ovoga proračuna iznose 564.900 kruna za ova četiri mjeseca. A cieloktipni lični i materijalni izdaci proračuna ishrane za ova četiri mjeseca iznose svega 609.200 kruna. Prema tome ukupni izdatci opštine grada Beograda za mjesece septembar. oktobar. novembar i decembar, po redovnom proračunu iznose dakle 1.286.131.19 kruna, a po proračunu ishrane grada 609.200 kruna, što čini ukupno svotu od 1,895.331.39 krtma Prihodi opštine. Proračun prihoda opštine grada Beograda takodjer se dijeli na redovan proračun i proračun ishrane grada Beograda. Kao prihod unijeta je u redovan proračun i novčana gotovina po od| bitku depozita, koja iznosi 1,119.547.73 krttna. Ova gotovina nalazi se u novčanim zavodima na priplod. Redovni pri'todi opštine grada Beograda ovi su: jtoreze, takse, prihodi od privrede i drttgi razni prihodi od kazni i drugo. Prihod od poreze predvidjen je za ova četiri mjeseca u svoti od 260.000 kruna. Prihod od poreze sastoji se iz dva razna dijela: iz trošarine i opšt. prireza 10%. Na ime trošarine predvidjen je prihod u svoti od 200.000 kruna ili mjesečno po 50-000 kruna na ime opštinskog prireza 10% 65.000 kruna. što čini mjesečno po 15.000 kruna. Prihod od pristojbi predviđjen je sa 180.400 krttna za mjesece septemAar. oktobar, novembar i decembar. Prihod od pristojbe dijeli se na takse po zakontt. ostale takse: sanitetske, grobIjarine, na mjerinu i kianičtie takse. Na prihod pristojbi po zakonu predvidjena je ukupno svota od 66 700 kruna i to: na opšte takse po 2500 kruna mjesečno ili 10.000 kruna za ove mjesece- na iznos djubreta i smetlišta po 2000 kruna mjesečno ili za ove micsecc ukupno 8000 kruna. Od čiščenja ulica po 3000 kruna mjesečno ili 12.000 krttna ukupno. Za zapremanje pločnika i zemljišta po 50 kruna mjesečno ili 200 kruna za ove mjesece. Na ime takse za zapremanje zemljišta na trgovima (pijačna taksa) po 9000 krttna mjesečno. ili ukupno 36.000 kruna. Na ime takse na firme po 100 kruna mjesečno ili ukupno 400. kruna i na ime taksa za dozvolu za držanje pasa po 25 kruna mjesečno. što. čini ukupno 100 kruna. (Nastaviće se.) Odkazan koncerat.

OfOd I OKOllCO. Rod opštine Rrada Beosrada. (Nastavak). Materijalni Izdaci. M a t e r i j a 1 n i izdaci opštine takodje su vrlo raznoliki. Tako na uredske potrebe: materijal, namještaj, štampanje knjiga i formulara odredjena je svota od 14.800 kruna, na ogrjev i csvjetljenje 92.000 kruna, na vozni park 32.600 kruna, na potrebe saniteta, kao seruma, desinfekcijonih sredstava, liječenje sirotinje, sarana sirotinje, održavanje groblja i dr. 14.200 kruna. Jedna od većih stavki izdataka predstavljaju izdaci na s i r o t i n j s k e p o t p o r e. Oni iznose 34.600 kruna. Tako dom staraca i starica dobija mjesečnu pomoć od 3.500 kruna što iznosi 14.000 kruna za ove mjesece. Na ime izdržavanja opštinske djece-siročadi odredjena je 8^013^0^ 5600 kruna za ova četiri mjeseca što iznosi mjesečno po 1400 kruna; zatim kao pomoć domu gluho-nijeme djece odredjena je svota od 600 kruna, na ime pomoći materinjskom udruženju odredjena je svota od 2400 kruna i na ime pomoći u nevolji 12.800 kruna. Na ime pomoći i izdržavanja škola i zabavišta i dječijeg azila u TopČideru odredjena je svota od 31.900 kruna. Na tehničke radove predvidjena je svota od 38.000 kruna. Na ime isplate dugova odredjena je svota od 800.304.75 kruna. — Na

Za sutra zakazani koncerat TkalčićGruss ne može se održati zbog iznenadnog teškog obolevanja pianiste Grussa. Vojno Ijekarska predavanja. U subotu 11. ov. mj. počevši od 5 45 sati poslije podne ođržaće se u prostorijama kiruškog odjeljenia pričuvne bolnice „Brčko‘ prvo takvo veče. Stožerni ljekar pl. Mutschenbacher govoriće o temi „plastičke operacije u službi ratne kirurgije“. Osim toga su prijavili demonstracije: Nadliječnik docent dr. Herrmann: „Ginekolosk slučajevi"; pomoćni ljekar dr. Diett: „Malarijske kaheksije"; pomočni ljekar dr. Rismondo: „Svježa zaraza lu jesom u staračko doba“ i gradjanski liječnik dr. Kestenbaum: „Kronično oticanje očnog kapka“.

Prodaja drva. Od danas je opština grada Beograda opet otpočela prQ(jaju 'đrvj. Priznanicg za drva izdaju še svaki dan od 8 j2 sati prije podne u Takovskoj ufici broj 10 . Dry a staju 24 krune po metru i izdaju na Savi svakoga dana. Jp jlena Radovićeva,

l učiteljica u miru preminula je 7. novembra u 5 sati pcslije podne.

injoi se;«K , K:.Wisr,sns mr KRONDORFER H tAUERBRUNN. « 2S2 &S2XfrS& OUivno Btovarllt« x* Srtlju I Beogr»a i Li poteka Protii, - Beogra |^ 0 Krnljn MIKna olle* 82. ■