Београдске новине

Iilazii doavno u jutro, ponedjeljkom poslije podno.

Pr»d«ji a•: ■ a>*gra«n I ■ kr<> , 'vtan xm- . . «d caiMui I knt- h I |ev*klh četa p« cijeai *4 ■ Hmtakej - $1« vooijl, MNercecevioi 1 Haliindi M eijeoi #4 • k htvaa evog ptdndje . . . tt h

Prctplata: za 1 mjeeec ■ Beegnuta i ■ krajevlM« zepe^ednatka ed carake I kra^evaiđh Ceta K KM « HnnUakoj-Slavoaiji, BoeMMenegevtei i Duenc« KMI ima avag podratja , . ,K>—

Godina II.

Odbijeni rumunjski napadi. — Austrougarski letači bombardovali Padovu.

SATNI IZVJESTAJL Lvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 12. novembra. Isločno bojište: Front general-pukovnika nadvojvode Ktrla: N a p r'e djo v a 1 i smo kod 0 r š a v e i južno od szurdučko g klanca. U altskoj dolini zauzeli smoopet od neprijatelja nekjoliko položaja. Sjevero-zapadno od Sosmezo pokušal_i su Rumunji, daosam putanavale na naše položaje, alisu svaki put o d b i j e n i. U južnim dijelovima K a r p a t a traje povišena borbena djelatnost. PlijenTiz borbi kod klanca Crvenoga Tornja i iznosi od flO. novembra 18 časnika, preko 1000 neprijateljskih vojnika i 7 topova. * Front maršala princa L e o p o 1 d a Ssvarskog: Istočno od Narajowke ostao je bezuspjeha jedan ruski mjesni napad. Talijansko i jugoistočno bojište: Položaj je nepromijenjen. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. H6ter, podmaršal. Dogadiaii na moru: U noći od 11. na 12. novembra navalile su naše pomorske letilice na P adu-u i teškim nombama pogodili zgradu vojnog zapovjedništva, stanicu i pješaćijsku vcjarnu. U vojarni i u gradu p ojavilisu se požari, koji suse vidili n a 40 k m. d a 1 ji n e. U prkos žestoke topničke vatre i lošeg vremena sve su se naše letilice povratile nepovrijedjene. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 12. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog* Na sjevernoj obali Somme topnička djelatnost bila je samo s vremena na vrijeme jaka. Kod S a i 11 y-a otpočele su juče nove borbe, koje su još u toku. Juino od rijeke pojačala se vatra u odsjeku Fresnes — Chaulenes. Obostrano Ablaincourta spriječilo je naše lopništvo jedan napad, koji se pripremao. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Na istočnoj obali N a r a j o w k e, iugozapadno Flow-Krasnolesje, Ptopao je jedan ponovni ruski napad Protivu položaja koje smo zadobili. Vojni front general-pu-ovnika nadvojvode Karla: ' U južnom dijelu šumovitih KarPata živahnija je topnička djelainost. lamo je bilo za nas povoljnih borbi. Na e r d e I j s k o m istočnom frontu su nje; načke čete suzbile tri neprijateljska naPada sjeverno klanca O i t o. Pri . jzbiiatiju rumunjskih napada protivu brda ^runtu, Sate i pri osvajanju nepriiateljskih položaja obostrano Alu:e do'edeno je, zakijučno sa juče javljinih -00 zarobljenika, 18 časnika i preko 1000 ljudi i zaplijenjeno je 7 topova. ^a drumu zaPredeal, uszurdučK o m klancu i kod O r š a v e naše su e ete napredovaie. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n sena. U Dobrudži i na dunavskom frontu -ema ničeg novog. Maćedonsko bojište: Njemačko-bugarske čete suzbile su i®k napad srpsko-francusklh četa u

sjevernom dijelu zavijutka Č e r n e. Kod P o 1 o g a je neprijateljski napad imao uspjeha. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 12. novembra. Maćedonsko bojište: Zapadno od željezničke pruge B itolj-Lerin traje živahna topnička vatra. Istočno od ove pruge i u zavijutku Crne Reke trajala je vrlo ogorčena bjorba cijeli dan i dio noći na 12. novembra. Skršilisu sesvi napadi neprijatelja. Medjutim je pošlo za rukom neprijatelju da se održi j na visinama, koje leže pred našim položajima kod sela Polog. Na frontu Mogljenice traje slaba topnička vatra i djelatnost bacala mina. Zapadno od Vardara je bio vrlo živahan topnički boj. Istočno od Vardara i na podnožju B e 1 a s i c e planine, kao i na frontn S t r u m e traje topnička vatra i borbe izvidnica. Na obalama Egejskoga mora vlada mir. Rumunjsko bojište: Na D u n,a v u ništa novog. U Dobrudži borbe na istaknutirn položajima bez osobite značajnosti. Na obaii jeCrnog mora mir.

Pltnnje mira. Objavljivanje uslova o miru od strane sporuzuma. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“.) Koln, 10. novembra. „K 6 1 n i s’c h e Z e i t u n g“ donaša saopštenje jednog svog saradnika, koji je razgovarao sa jednim političarom, koji dobro poznaje mišljenje francuskih državnika i političara. Ovi posjednji su mu izjavili, da je prvi uslov za mir vraćanje i Elsas - Lotaringije napuštanje sjeverne Francuske i Belgije i ratna ošteta. Odnosno zasebnog mira sa Rusijom, Engieska bi takvu mogućnost odlučno odbila. Ali to nebi značilo, da bi svi saveznici jednog i istogdana morali osjetiti potrebu za mirom. Kad bi Rusija i Francuska u tome bile složne, a Engleska protiv, ona nebi mogla da prisili ove dvije sile, da vode rat dokle ona želi. Mi smo se, rekao je francuski političar saradniku lista, postepeno uvjerili, da Engleska nevodi rat, koji bi zadovoljavao njene saveznike, da ona ima daleko opsežniie smjerove. S toga se mnogi Francuzi bave m i š 1 j u, šta će biti ako se njihovi ciljevi mnogo razmimoidju Ja znam, da mnogi Francuzi idu tako daleko, da pomišljaju o jednom franc u s k o-r u s k o-n j e m a č k o m sporazumu, ako bi Engleska u pitanju mira htjela da igra sa svim odvojenu ulogu. Ako bi Rusija otpočela pregovore sa Njemačkom, cna bi morala iza sebe imati Francusku, jer kad bi to Francuska sa Rusijom zajednički otpočele, bez Engleske, mogla bi im se Engleska strahovito svetiti. Ako bi pak Francuska rekla, Rusija me goni na mir, Engleska s toga nebi mogia biti protivu nas. Ako bi pak i pored toga ostala pri svojoj volji, onda bi rni na istoku slobodne njemačke četeimali na našoj strani i mogli bi iz zemlje istjerati Engleze. Ati i bez saveza sa našim neptijateljima, privlači misao, d a n e b i m i s a|m ibili protivu Engleske, kadbi naš položaj prema njoj jednoin postao opasan.

PoUsku kraUeolnn. Manifestacije u Krakovu i Lavovu■ Kb. Krakov, 12. novembra. U Krakovu i Lavovu bllo je juče velikih manifestacija povodom pjoklamacije Poljske za samostalnu državu. Sarajevski poljacl pOvodom uskrsnuća Poljske. „Sarajevski Llst“ javlja: U povodu proglašenja nezavlsnosti kra-

ljevine Poljske jučer je Njegova Preuzvišenost zemaljski poglavar general pješadije Stjepan pl. S a r k o t i ć primio veliko odaslanstvo ovdašnje poljske kolonije, koja je došla da iskaže i podastre svoje poklonstvo. Ispred odaslanstva je govorio sudski nadsavjetnik N a u m o w i c z, koji je u svom govoru izrazio svoju preveliku radost radi uskrsnuća poljskog naroda. te je zamolio Njegovu Preuzvišenost, da naklono izvoli pred podnožje Previšnjeg prijestolja podnijeti osjećaje homogijalne harnosti i vjerne odanosti ovdašnje poljske kolonije. Odaslanstvo je tri puta oduševljeno uskliknulo Njegovom Veiičanstvu. Njegova Preuzvišenost je ovo poklonstvo primila s najljubežljivijim uvjeravanjem o svojim simpatijama za poljski narod. Na to je odaslanstvo biloi kod Njegove Preuzvišensti zamjenika zemaljskog poglavice gospodina dra Karla Unkelhaussera. Jedno je odaslanstvo otišlo vojnom zapovjedniku Njegovoj Preuzvišenosti podmaršalu Matan oviću, te nadalje k carsko njemačkom i carsko otomanskom generalnom konzulu. U subotu je u rimokatoličkoj katedrali bila svečana služba zahvalnica. što ju je priredila poljska kolonija. Službu je božiu celebrirao biskup presv. g. dr. Ivan Š a r i ć. Stanje varšavskih bankarskih zavoda. (Naročiti br/ojav /Beogradskih Novina / Berlin, 10. novembra. Stavljanje pod nadzor bankarskog zavoda Wilhelm L a n d a u u Varšavi dalo je povoda izuzimanju uloga kod drugih bankarskih zavoda. Varšavski listovi pišu, da nije isključeno, da manji bankarski zavodi, koji su pretrpjeli veće štete, nejDOvoljnije stoje nego prije. Neće biti povoda za ozbiljnije strahovanje, ako ulagači ostanu hlađnokrvni. Italljo. Novi talijanski poslanik u Parizu. Kb. Rim, 12. novembra. „Agencija Stefani" javlja, da jemarchese Salvago-Raggi imenovan talijanskim poslanikom u Parizu. Velika poplava u Veneciji. (Naročiti brzoiav »Bcogridskih Novina«; Lugano, 10. novembra. Prema izvještajima talijanskih listova, nepogoda je izazvala kobne poplave raznih dijelova grada V e n e c ij e, u oblasti rijeke Arno i u ligurskom primorju. Oradovi i okoline precrpili su štete od nekoliko milijuna. Bissoiati u Francuskoj. Kb. Lugano, 12. novembra. Prema vijestima talijanskili listova, ministar B i s s o 1 a t i, prije svog pula za Pariz, pozvan je ponovo radi savjetovanja u talijanski glavni stan. Mjesco njega je za sada otišao u Pariz P a rfano. Podtajnik za municiju naiazi se sada u Londonu.

Rusljn. Predstojeće sjedn'ce dume. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Stockholm, 12. novembra. ,,R j e č“ javlja, da su članovi dume zaključili, ako u skorim danima ne uslijedi carski poziv dume, da na 14. novembra dodju na sjednice, jer je duma carskim ukazom odgodjena do mg dana. Društvo „Engleska Zastava“. Kb. Kopenhagen. 12. novenibra. Prema ovdašnjiin novinskim vijestima održana je na 11- ov. inj. u pctrogradskoj gradskoj vijećnici skupština ruskog udruženja ,,E n g 1 e s k a Z a s t a v a“, kojemu je zadaća, da radi o zbliženju Engleske i Rusij e. Na skupštinu je došio nekoliko političara i engleski poslanik Buchanan. Skupštini je predsjedao predsjednik dume R o d z i j a n k o, pa je u svom govoru rekao: ,,Mi možemo tek onda da spremimo mač, kada budemo i z v o j e v a 1 i potpunu pobje du, jer ona samo odgovara silftim žrtvama, koje ovaj rat iziskuje. Teško je reći, koji od s aveznika nosi najveće terete u ovom ratu, ali u Rusiji vidi svako velike zasluge Engleske. Poslije pobjede mora se prema osnovicama savezništva osigurati vladavina i za to je potreban poslije rata uski savez izmedju Rusije i Engleske". Poslije toga predano je engleskom poslaniku velik broj engleskih zastava,

koje će poslanik kao s i m b o 1 r u s k oengleskog saveza predati na 43 engleska grada. Poslanik Buchanan je izjavio u svojem govoru, da njemački tajni agenti nastoje, da siju razdor izrnedju Rusije i Engleske i traže da uvjere rusku javnost, da je Engleska zavukla Rusiju u ovaj strašan rat, samo da je oslabi i kasnije posve uništi. Ova laž, koja siže do ludosti, nije dostojna govora. Svoj je govor završio: B o r b a ć e s e n astaviti, dok neće pobijediti uzvišeni ciljevi za koje se bore sile sporazuma, i dok središnje vlasfi ne povrate sve zaposjednute zemlje. Nepošten kompromis ne može da zamijeni častan mir.

Austro-Ugarska. Boiest Njegovog Veiičanstva cara i kralja. Kb. Beč, 12. novembra. Zvanično se objavljuje: Njegovo Veličanstvo car i kralj FranjoJosip P r v i obolio je od nekoliko dana na lakoj katarnoj afekciji. Njegovo Veličanstvo obavlja i dalje svoj obični dnevni posao i prima referate.

Francuska. Nema uglja. Kb. Pariz, 12. novernbra. ,,L e J o u r n a 1“ veli u svo.ne uvodniku. da se kriza o prenosu uglja u cijeloj Francuskoj jako osjeća. Nekolike tvornice municije obustavile su rad.

Borbe u naćedonUi. Veliki dogadjaji na Mačedonskom bojištu. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina<;

Rot nn moru i pod morem. Potopljen danski brod. Kb. London, 12. novembra. LIoyds javljaju, da je potopljen danski brod ,,Freja“ sa 2168 tona i to na 10. novebmra. Engleski gubitci. Kb. London, 12. novembra. Od potopljenog engleskog parobroda ,,Bogota“ spašeno je 17 Ijudi od posade. Osim toga je prema vijestima Lloydsa potopljen i engleskj parobrod ,,C o f o r f a t“.

Na]novi]e brzolavne vijesti. Norveški brodovi ostaju u svojlni lukama. (Naročiti brzojav „Beocrađskih Novlna“.) Christiania, 12. novembra. Osiguravajuća su društva stvorila zaključak, da više neće primati osiguranja za one brodove, koji plove u neprijateljske zemlje. Uslijed toga će norveški brodovi ostati u svojifn lukama

drotl i oKoiico. Lovljenje zečeva. Daje se na znanje gradjanstvu, da lovljene zečeva bez dozvole nije dopušteno. Dva gradjanina već odgovaraju zbog toga. Kradja. Jednom gospodinu u kralja Milana ulici ukrao je vlastiti sluga dvije šunke, i prodao ih je za 32 krune. S obzirom na to, što je pokrao vlustitog gospodara, biće naročito strogo kažnjen. Kupovanje državnih stvari.

Zftrich, 13. novembra. Prema vijestima milanskih listova spreinaju se na maćedonsKom tojištu veliki dogadjaji strategijske naravi. Ovi će uslijediti na temelju zaključaka, koji su stvoreni prigodom poslijednjeg sastanka generala Joffre-a i načelnika tniiiar.skog giavnog stožera.

EnRleska i kolonile. I Indija se javlja. London, 12. novembra. Devetnaest urodjenika članova carskoga vijeća u I n d i j i predali su podkralju spomenicu, kojom predlažu r e f o r m e, koje bi se imale da provedu p o s 1 i j e r a t a, ako Engleska neće, da doživi gorka razoč a r a n j a. Ovom _se spomenicom traži, da polovica članova upravnog vijeća (exekutive cauncils) morajit da budu Ind i j c i, a većina zakonodavnih savjetnika (legislative councils) mora da sastoji iz izabranih članova. Osim toga traži spomenica samoupravu na istom stepenu kao i autonomne kolonije. Indijcima se mora da da jednako pravo obzirom na dozvolu nošenja oružja kao i Evropljanima, pa traži jednakopravnost Indijskih časnika u vojsci sa engleskim časnioima. Miss Pankhurst i — Venizelos. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) London, 12. novembra. U subotu su engleske suffragetke, pobornice za prava ženskih, održale na Trafalgar Square-u demonstrativnu skupštinu, kojom se htjelo da protestuje protiv toga, štovladanavodno premalo podupire akc i j u V e n i z e 1 o s a. Poslije skupštine vodila je Miss Pankhurst svoje pristalice pred parlamenat i tražila, da smije govoriti sa lord O r e y - o m. Pošto ih niko nije htio da sasluša, priredile su ove gospodje burne demons t r a c i j e pred gornjim domom. dok ih nije rastjeralo redarstvo.

Strogo je zabranjeno kupovanje ma kakvih državnih stvari. Ko protivno učini i biće prijavljen nadležnoj vlasti.

Razne i/ijesli. Nove skladbe prof. Canića. Nedavno je osjeeki Klub Hrvatskih Književnika izdao u vrlo ukusnoj opremi skladbu prof. Josipa C a n i ć a „Nad grobom junaka" (udešena za gusle uz pratnju na glasoviru). koja je svojevremeno na glazbenim koncertinia stekla sveopće priznanje sa svoje izvornosti : melodioznosti. Komad se prođaje po 1 K, a naručuje od nakladništva. Ovom zgodom napominjemo, da se Canić nedavno vratio sa glazbenih studija od bečkog profesora glazbene akademije Kamila Horna. Pomenuti glazbeni kapacitet, kojemu se u poeast već 11 godina izdaje glazbeni časopis ,,Hornbund“, nauku o kompoziciji, izdao je tom prilikom prof. Caniću svjedodžbu u kojoj kaže. da mu kompozicije odaju rijedku melodioznost i udešene su u čisto narodnom hrvatskom duhu, a svjedoče o jasnoj I svestranoj glazbenoj naobrazbi kompcniste, pa mu po tom proriče lijepu glazbenii budućnost. Od najnovij'ih Canićevih kompozicija spominjemo baladu ,,Majka“ (riječi Badalićeve). ,,Triptihon“, „Mjesečini“ i „Ave Marija“ za pjevanje, gudalački orkestar, harfu i orgulje. Posebne je vrsti skladba ,.Ciganka“, „Ratna ouvertura“ i ,,Caprice“, koje če se izvesti na ovećem simfonijskom koncertu, koji je u pripremi. Tu će se izvesti i odulji Canićev melodram ,,Siroče“ za koji je napisao riječi_hrvatski pjesnik R. F. M a g j e r. Ima nade, da će ugledna jedna bečka tvrdka izdati kao albam najnovije Canićeve kompozicije, koje su preciznošću svojom, a napose lijepom melodijom i hrvatskim duhom propletene — lijep prilog novijoj hrvatskoj glazbi. Grčki llst u Gdrlltzu.

“Predsledniiki izbor u flmerici. Razmjer giasova. Kb. Haag, 12- novembra. Prema vijesttma „United Press" dobio je W i 1 s o n 8,563.750, a H u gh e s 8,162.754 glhsova. Resultat izbora u Newhampshiru i Minnesota još nije poznat. I ako republikanci još neće priznati, da je Wilson izabran, vjeruje to već svako u Americi, pa zvanično brojenje glasova neće mnogo šta da promijeni. Jedan list u G 6 r 1 i t z u, gdje je smješten grčki IV. kavalski vojni zbor, počeo je izdavanjem jednog g r č k o g izdanja svoga lista, koji nosi naslov „Nea tu Gorlitz“, Helenike Ekdoses. Nov oklop za francuske vojnike. Holandski listovi javljaju da je jedan od francuskih generala, što komanduju na Sommi, konstruisao nov oklop za vojnike, koji je već djelimično uveden u upotrebu, a naročito je podesan za zaštitu od vatre iz mašinskih pušaka.