Београдске новине

Br. 276.

BEOGRAD, petak 17. novembra 1916.

Izlazf? • , ( rinevno n jutro, ponedjeljkom po3lije podna. Prodaj« s •: ■ Be*grad>< I ■ krajivhna za- « , posjcdmittinednnikdikr*. D I ijrvskih ćeta po cijemi ** • UrvaUkoJ-SUvoaiJi,BoadHcrcejrovlal i OfllfltarBi M djeni *4 . . . . ... « k kvaa ovoj poćntćja . . . tt k

Pretplata: za 1 mjescc ■ Beofradu I ■ krajevlina uposjetiautia •dearsko i kraijevaidkeeta K ■ Mnattkoj-SUvonJjl, BoauiMflrtflgoviai i Dumacgi K S**i ' fcrva« *vog jto<lrtcja . . . Kt*—^

Oftad pa cl j vTiltB. «&=

DiadflBhra i BEOGRAl), Voka Ka/ad.'ica aL Ml Tcieron bro) 67. — U>.r«rv prtaiaaj« ogiaaa I preipiate i Kfl«ia UUaJla al. broj 38. Ttltfei braj žC

Godina II.

RATNI IZVJESTADI. Izvještai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 16. novembra. Istočno bojiSte: Front general-pukovnika nadvojvode Karla: Uspješno se produžuju borbe soboju strana rijeka Sila i Alute. Privedeno je preko 1200 zarob 1 j e n i k a. Sjeverno od Catnpolunga i kod Sosmezo-a odbili smojakerumunjskenapade. Sjeverno odSulte preduzeše austro-ugarska odjeIjenja izvidjanje na Monte Alunisu. Jugoistočno od T61gyesa izjaioviše se ruski napadi. Na visovima oko Mestecanesci-avodese predstražarske borbe. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Kod austro-ugarskih četa nema značajnije borbene djelatnosti Talijansko bojište: U produženju jučer javljenoga preduzeća istočno od Gorice naše čete zauzeše još jedan talijanski rov, pri čemu smo zarobili 60 Talijana i zaplijenili dvije mašinske puške. Jedna od naših letačkih eskadra Izdašno je zasula bombama vojnička postrojenja kod željezničke stanice Perla C a r n i a. .jugo-Istočno bojište: Nema ništa novog. Zamjenlk gtavara generalnog stoiera pl. H8fer, pođmaršal. EX orlenle lux. U svjetskoj su Štampi izazvale priličnu pažnju riječi, što ih je tu skoro Radoslavov rekao Wiegandu, dopisniku američkog lista „New-York WorId-a“ omiru. Radoslavov je dao razumjeti Amerikancu, da se u upućenim krugovima središnjih vlasti ne gleda baš sa toliko povjerenja na više akademske primjetbe Wilsonove, kako bi se ovaj rat, izazvan više temperamentom nego li logičnim predumišljajem, mogao završiti izbornim sudom. Radoslavov priznaje značaj i veličinu takvog američkog koraka, u koliko bi on bio u stanju, da predje granice inudrih riječi, to jest, da se približi istinskom ostvarivanju. No, ovo, kao što izgleda, nije slučaj. Uslijed toga Radoslavov naglašava kako je sada ne samo vojnička, nego i diplomatska inicijativa, koja je ranije bila na zapadu, prenesena na istok. Kao u ranijim

Podlistak. 4f Žlvot I običali u Hrvatsko] u drusoj polouini XVIII. I poćetKom XIX. stoljeta. iz zap saka grofa Adama OršićaSlavetlćkog. Rijetki su oplsi, koji nam predočuju Čist društveni život hrvatski u prošlosti. Ono, što znamo, vadimo iz raznili javnih i privatnih isprava, zapisa, bilježaka 1 t.-d. Jedan od onih rijetkih pisaca, koji se baš društvenim životom pozabavio, jest grof Adam O r š i ć (rodio se g. 1748.) On nam je ostavio zapiske o životu u drugoj polovici XVIII. i početkom XIX. vijeka. medju ostalim zanimljive uspomene na Napoleonovu vlast u jugoslovenskim krajevima. Ćujmo dakle, što veli živ svjedok onoga vremena! Običaji i navike mnogo su se za života moga u Hrvatskoj izmijenile. Društva, igre, maškare I kazalište roznavali su samo onl Hrvati, koji su bill u Oracu ili Beču. Niko nije išao zimi u grad, da se zabavlja. Veselio bl se, proslavio krsnl dan, Imendan i godovno. Kavaliri i imućni plemićl pozvali bi svoje susjede; tu bi se cijele noći igralo uz gusle. Odje bi kuća bila za mnogo gostl premalena. tamo bi muškarci lcžall u velikol sohi zaiedao na slamL

kulturnim epohama, tvrdi on, doći će i sada svjetlost sa istoka. Svjetsko-istorijsko je težište pomjereno. Ono više ne leži u Parisu i Londonu, već u Berlinu. Svjetska istorija dobija opet neki istočnjački ton. Balkan nije više ona romantična gudura, za koju su u drugom svijetu mislili, da u njoj nema drugoga do li razbojničkih četa; svaki odbalkanskih naroda.bez obzira na to na čijoj se on strani borio, stekao je pravo, da se na nj obrati veća pažnja. Ako je predsjedniku američkih sjedinjenih država ozbiljno stalo do n : egovih miroljubivih tendencija, on će prije imati izgleda na uspjeh na istoku, nego li na zapadu Evrope, s obzirom na to kako stvari danas stoje. Značaj ovoga preokreta ocijen'la je već monarhija time, što je kao najpogodnijeg za svoganovog predstavnika u sjedinjenim državama označila đosadanjeg svog poslanika u Sofiji, grofa Tarnowskoga. Možda će Tarnowsky, koji je toliko vremena radio sa Radoslavovom, odnijeti u Ameriku slične, istočnjačke obilježene ideje. Radoslavov tvrdi, da su središta takve buduće iztočnjačke politike Carigrad, Petrograd i Sofija. Ovako tvrdjenje svakako će izazvati veliko čudjenje u Londonu. Dalje Radoslavov veli, da se sa novom Poljskom javlja jedna nova istočna država, koja će možda biti polazna tačka za djelo mira. Baš zbog te Poljske sile sporazuma kao da su na putu da se rascjepe. Čuje se da su poslanici Francuske, Engleske i Italije na petrogradskom dvoru izjavili ruskom ministru predsjedniku Štirmeru svoje nezadovoljstvo ruskom politikom. Tvrdi se da je engleski ambasador Buchanan, koji više ili manje otvoreno radi protiv Štirmera, rekao jednom prilikom, da s obzirom na sadašnje držanje ruskih zvaničnih krugova Rusija za saveznike tako rijeći i ne dolazi u pitanje. Demonstracije u ruskim velikim gradovima, na kojima su se čule pcgrde na račun Engleske, samo su povećali taj jaz. S obzirom na to Radoslavov je svakako imao naročitih razloga, kada je pored Carigrada i Sofije ujedno pomenuo i Petrograd. Nema sumnje da će Rusija gledati, da od svojih balkanskih i egejskih težnji spase što može da se spase, pa da će prije uspjeti da se o dardanelskom pitanju sporazume sa središnjim vlastima, nego li protivu njih. Značajni govor bugarskog ministra predsjednika medju govorima, koji se sad čuju i ispituju s obzirom na njihovu važnost na mir, zaslužuje mjesto, koje odgovara novom značaju Istoka.

žene dvije po dvije na jedriom krevctu. Preko dana bi se rijetko kartali, a igraIe bi se igre. Na sto bi dolazila dobra I mnoga mesna jeua: torta i pašteta bile su najfinija jela. Kod stola se dugo sjedjelo, a pilo se u zdravlje svakoga. Nije se trgovalo ni stokom ni žitom ni vinom, ali bijaše malo gotovine. ?upnik (paroh) kojl bi ostavio 200 forinti, bio bi bogat čovjek. Sve bijaše jeftino, za raskoš se nije znalo. Upravitelj dobra imao bi na godinu 30 forinti plaće. ali bi svejedno dobro živlo. Podžupani i prisjednici zadovoljili bi se naslovom ,,spectabilis“; svaki bi se ođiievao, kako se mogao, ali dobrim suknom, ;'er se onda finoga holandskog, francuskog i engleskog sukna mogao rif (po metra) dobiti najviše po 4 for. 30 novč. Pletena je suknja od čvrste svile bila ukras gosnodjama. a po mogućnosti bilo je nakita za galu; plemlćke 1 komorske gospodjice zadovoljile bi se haljinom lanenom 1 pamučnom; crna pregača od tafeta bijaše već praznični naklt. Zene bi malo što osim molitvenika poznavale; govorile bl medju sobom o domaćem gosnodarstvu, o svojoj djeci i družini. Pošto sii samo ohrozovnnl Hrvatf znali njemački, govorilo se redovno brvatski ili latinski. Raskoš muškaraca biiahu puške. konii I snrema za jahanle; samo Je zagrebačkl biskup imao ..kohlkočija“; inače se niie znalo za kočiiu. ali su se onet ueledniie gospodie i kavaliri vozili sa jšest konja. a Imali dva .-£flrežana“~

PoUska kralMna. Rusko-engleski nesporazuin. Saveznicl nezadovoljnl sa Rusijom zbog poljskog plt a n j a. (Naročitl brzoiav „Beograđskih Novina“.) Berlin, 15. novembra. Kako doznaju ovdašnji listovi iz Stockholma došlo ie do dosta o z b i 1 jnih objašnjavanja izmedju E ngleske i Rusije zbog p o 1 j s k o g p i t a n j a. Ovih je dana engleski poslanik Buchanan dobio izvjesne instrukcije, pa je odmah po pristizanju dotičnog brzojava zatražio zvanično audijenciju kod cara u glavnom stanu, koja mu je odmah brzojavnim putem odobrena. Buchanan je razgovarao sa ruskim carem u četiri oka, jer audijenciji nije prisustvovao niko od političara, niti od vojničke okoline imperatorove. Razgovor je trajao skoro tri sata. Poslije audijencije Buclianan se vrlo uzbudjen vratio u Petrograd. U prijateljskim krugovima izjavlo je engleski poslanik. da će on sada pokušati, da izvede odsudni udar protiv ruskog ministra predsjed'nika Stiirmera, ne bi II ga već jednom oborio; naime rekao je, pri sađašnjem držanju niskih zvaničnih krugova može se reći, d a R u s ijagotovolnedolaziupitanje kao saveznik. Polisko piranje bilo bi odavno riješeno u korist saveznika rekao je on, da nije Stiirmera. Da nije pao Sazanov, odavno hi Rusija proglasila nezavisnost Poljske. Ovakvo englesko držanie ruski zvanični krugovi prirnaju lilaclnokrvno. Stiirmer i njegovi iednomišljenici očigledno smatraju. da im je položa! čvrst i neuzdrman. !J diplomatskim se krugovima Čuje, da će u ;oku idućih dana francuski, cngleskl i talijanskl pcslanik preiati rus'cci vladi verbalnu noiu, u kojoj se veli, da zapadni sa veznicl ne od.ibravai'i držanje Rusijc u poljskom pitanju > ia smatraiu da takvo držanie nanosi štete interesima sila sporazuma. Ruska je cenzura pozvala Ilstove. da se za sada urdraavaju od opširmjeg raspravljanja peljškoga pitanja. Otpočelo prikupljanje poljske vojske. (Naročiti brzoiav »BcograrlsKih Novinai; Krakovo, 15- novembra. Ovdašnji list „Naprzot" javlja iz Varšave, da je novoobrazovano poljsko vojno zapovjedništvo obiavilo. da je otvoren i otpočeo rad urcda za v rbovanje đobrovoljaca za novu poljsku voisku, koia se obrazuje na osnovu zajedničke proklamacije dvojice guvernera Beselera i Kulca. Savjetovania o poli-koin p'tanju u Petrogradu. (Naročitl brzoiav „Beograđsklh Novina“.) Stockliolm, 14. novembra. U Petrogradu je održano zajedničko savjetovanje poljskih Članova državne dume i poljske grupe državnog savjeta. Rusofilski Poljaci došli su

U Hrvatskoj je bilo mnogo putova, mostova i mitnica (trošarinskih stanica). Ali ti putevi i mostovi bijahu vrlo loši, te nigdje nijesi vidio gradjenog nasipa. Većina je muškaraca i žena morala jahati; zato je kasnijc hrvatsko vijeće uklonilo većinu mitnica na mostovima i cestama, a briga. da se popravIjaju i podlžu, predala se županijama. Liječnika I vidara, bilo je malo. Zagrebačkj je kaptol imao liječnika. U ostalom su liječili neki vojnički vidari, franjevci. zatim Ijekarniđ; pa i većina kuća je imala neku malu zalihu iijekova. a svijct se koristio I domaćin Ijekarijama. Kasnije za Marije Terezb'e dobile su županije liječnike i vidare. Za lcrompir se nije znalo; vojnici ga za scdmogodišnjega rafa do”esoše t uzeše sadltl. S vojskom dodju u zemlju i Voltairove knjige. Oko gođ. 1770. poče se I Hrvatskom širitl pogubna raskošnost, koja je prelazila granicc imućstva niihova; osobito sluVaraždinu. gdje je bilo sijelo banskoga vijeća, mogao vidjeti sjajne kočiie po najnovijem ukusu, srebrno posi'dje, s 5 ajne livreje. ulake. francuske kuhare. Prenzvišena I velemožna gospoda i gospođie naručiva1e bi iz Beča skupe modne haljine, društvo zahvatl ukočenost, — u kratko. Varaždin je bio maii Beč. Ta ?e rasknš prelazila cile namda i mnogi Je. mročito grof Franjo Patačić, pronao. te su irnania n.iegova I njegove žene pala nod ovrhm KadJe Varaždiu od oožara

do tog zaključka, da ]e p o IJ s k a stvar Izgubljena. ako saveznicl sa svoje strane ne objave što skorije jedan poljskl manifest. Dalje je u Petrogradu održano poduže savjetovanje saveznlčkJh poslanlka sa StUrmerom, koje se, kako „Utro Roslj“ javlja. ticalo poljskog p!tanja, ali nije nlkakva odluka donijeta. Poljskl inanifest — trlumf središnlih vlastl. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novma«; Stockholm, 14. novembra. Njemački je poljski manifest, kako .,R u s k o j e S 1 o v o“ saopštava, potpuno iznenadio sporazumne sile- Diplomate su još i danas nijeme od zaprepašćenja. List vidi u manifestu jednu veliku diplomatsku pobjedu Nijemaca. Njemačka dlplomacija zadobila je silan triumf obrazovanje javnog mnijenja u neutralnim državama. Četvorni je sporazum doveden u jedan vrlo neprijatan položaj. Lempicki poiaže poslaničkl mandat. (Naročiti brzo'av »Beogradskih Novina«) Waršava, 14. novembra. Ovdašnji „Ooniec Porani“ od 12. t. mj. donosi slijedeće pismo upućeno uredništvu: ..Poštovani gospodine! Molira vas, da objavite slijedeću izjavu u vašem cijenjenom listu: Proglašavanjem nezavisne Poljske države i z g u b i 1 o j e dalje učešće Poljakauruskim zakonodavnim tljelima svaku osnovu i svaki političk i s m i s a o. U samoj stvari ja sani, od početka rata. vrlo malo uzimao učešća u radovima dume, šta više mene su aprila mjeseca isključili iz ,,KoIo Polskie“ — ali ne I Iz dume oni članovl tog Kola, koji su bili ostali u Petrogradu. Sad nalazim za umjesno, da svojim biračima i cijelokupnoj dumi saopštim. da javno polaž.em svoj poslanički mandat. koji mi je 1912. povjeren. M. Lempicki. bivši poslanik dume gubernije Pjotrkov/. K"ez Trubezkoj o oslobođlenlii Poljske. (Naročltl brzolav „Beogradskih Novina".) Kopenhagen. 14. novembra. Poznati političar I Jiplomata Evgenije T rubezkoj objavio je u ,,R u s k o m SI o v u“ jedan članak, u kome napada r u s k u v I a d u, što Poljacima nije dala ,.samoupravu“, zbog čega su Poljaci izgubili svaku vjeru u Rusiju. Središnje vlasti su vješto iskoristili prilike i dale Poljacima samostalnost. Rusija je medjutim time, što nije ispunila manifest velikog kneza Nikole, učinila pogrješku. Ali se zvanična Rusija bojala riješenja poljskog pitanja s toga, što bi se moralo riješiti i ,,u k r a j i n s k o p i t a n j e“. Da je Poljacima data samouprava. Rusija bi bila primorana, da i Ukrajinc i m a u č i n i u s t u p k e. A to se baš nije htjelo. Mora se još utvrditi. da su središnje vlasti izvele u Poljskoj takve reforme, da nije nikakvo čudo, što su

nastradao, prijedje bansko vijeće u Zagreb; zatim se za godinu dana ukinc. ali je još uvijek ostalo tragova gizde i raskošja. Plemstvo se umnožilo, potom je imutkom spalo, ali je svaki. pače mali sudac ili gospodarski nadzornik želio, da mu govore ,.spectabi!is“, da ima kočije; svaki je mladić bez shtžbe i imutka lijepo odjeven, slabo štuje starije ili ljude u časti, premda većina ima malo imutka ili znanja; pa ako takav mladič vrši koju službu, uvijek hoće ta neznalica da ima veću čast i uvijek se razmeće; zato nastaju prjevare, a ovdjeondje i kradje. Raskoš žena prevršuje sve. Od vremena do vremena naručuju se najnoviji i najskuplji nakiti: po haljini ne možeš raspoznati sobaricu ili gradjanku od prve gospodje. Općenito raklapanje gospodia kreće se samo oko mode. svači.ia se haljina pomno promatra; još se poslije godinu dana znnde, kakav je nakit ova i!i nna ovom ili onom zgođom imala: natanko ga pretresu. a katkada se čavrlja o pozorištu i maskaradama, a najmanie ih se hrine za diecu svoiu i za kućanstvo. Sada ima sila učenih žena ili takvili za koie ne znaš, što su. a unesrećuiu svm'u porodicu. Ali nestašiea novca će dnskora ioš većma norasti. a mlađa 'ćc se gospoda s oskndice u žovitu natjeeati još za mam'e shižbe. nego su se nekad natjecaia. P'emlći s mahm imutkom rado će u vojnike. svećenike i u nr:hoda r e u imućniJ'h Dievojke će rado n slnžhu. te će se nrema svolemu stalcžirl imutku odl-

središnje vlastl u zaposjeđnutlm po* dručjlma zadoblle srca svih PolJaka» : Proklamovanje nezavlsne Poljske ođ strane središnjlh vlastl ie vješt diplo« matski čln, Jer su sredlšnje vlastl tim® pokazale Poljacima, da su one n ] 1 m 4 v I š e d a I e, nego II što Je Rusija obe« ćala.

t pL Tschirschkp. Umro njemački poslanik na bečkom dvoru- . jr y i j e s t o s m r i 1, , v v ' Kb. Beč, 15. novembra.Tj Danas poslije podne u 5 sati potpu^ no je iznetiadno preminuo njeinački po* slanik na bečkom dvoru Heinrich Leo< nhard pl. T s c h i r s c h k y-B 5 g e n« d o r f f. Prenos tijela. Kb. Beč, 16. novembra. Sinoć docno preneto je Jjelo umr-« loga njemačkog poslanika pl. Tschin schkog iz sanatorijuma Low, gdje je umro, u palaću poslanstva. U dubokoj žalosti dočekalo je osobije poslanstva samrtnl kovčeg i ispratilo ga u veliku dvoranu, gdje je namješten. Tok bolcsti. Kb. Beč, 15. novembra. Već od podužeg vremena bio je poslanik pl. Tschirschky obolio od ozbiljne unutarnje bolesti. Od priiU ke prije petnaest dana on je otišao u. sanatorij L 6 w, da se podvrgne operacijl, koja je zbilja odmah i izvršena i vrlo dobro ispala. Postojala je opravdana nada, da će ugledni d’plomata u, brzo potpuno ozdraviti. No danas o’ podne pojaviše se sa svim iznadno kod bolesnika simptomi teških komplikacija ; U jedan sat se sastao velikl ljekarski konsilium. koji je utvrdio e m b o 1 i j u. U prkos svima ljekarskim naporiiua. stanje bolesnikovo postajalo je sve krN tičnije. U pet sati poslije podne, u prisustvu svoje supruge M a r i j e pl. Tschirschky i svoje ćerke J e 1 is a v e t e. kao i sakupljenog osoblja poslanstva, prestavnik njemačkoga carstva na bečkom dvoru izdahnuo jc. * * * Žu'ot Heinrlcha pl. Tschirschkog. Heinrich Leonard pl. T s c h i rs c h k y-B 6 g e n d o r f f rodjen je 15. avgusta 1858. godine u H o s t e r \v it z u blizu Dresdena. Po svršetku pravničkih i državnih nauka stupio je 1881. godine u saksonsko ministarstvo pravde, ali je već dvije godine docnije prešao u diplomatsku službu njemačkoga carstva. U ovoj je službi Tschirscliky postigao vanredno brzu i uspješnu karijeru. 1883. godine postavljen je za atašeja 1 o n d o n skog poslanstva; već godinu dana docnije on dobija za tajnika poslanstva, 1885. godine premiešten je u berlinsko ministarstvo spoljnih poslova, a za ministrovanja B i smarckovog sina. grofa H e r b e r-

jevati; pogotovo ako ?e ugarska konstitucija, na koju su svi poiožili zakletvu ukine, nevolja če oboriti svoje povlastice, nevolja će oboriti raskošnost, a gizdavi će i lijeni ljudi tražiti kruha u obrtu. Prosvjeta je od nekoliko gcdina porasla, jer su ljudi u ratu vidjeli razne zemlje pa i razne knjige čitall, ali je dobar običaj i javni moral znatno pao. Slabo se poštuje starost, poglavari pa i vjera; svaki mladji ili manji drži. da je starijemu i višemu ravan; pleinstvo mrzi na velikaše, prezirc svećenstvo, a gramzi za novcem; to su posljedice lošeg vaspitanja, koja je u svemu urodila pogubnom gizdom. Broj je advokata toliki, te će ih biti naskoro više r.o parnica. Kod suda ima najviše oskudnih Ijudi i tako katkada n» pravica ne prolazi najboije. Na saboru I županijskoj skupštini vrijedl onaj, kcji je bezobrazniji i koji ima jak i promicav glas- premda često štošta bez smisla govori. On najviše zanosi, a ponajviše govore mladji Ijudi, koji imadu malo isk'ustva. Katkada dobacuiu i čednijim starijima ili po časti odličnijim Ijudima pogrde; ko neće da se tome izvrgnc, mora često ćutatl. Na njihova usta govori najviše nadutost, neznanje. pristranost ill sebičnost. a ne rodoliublje, pa zato i ne ide sve naiboljim putem. Premda je u Hrvatskoj gostoljubIje od nekoliko godina znatno spalo, ipak se ono najviše čuva još u Z ag o r J u,